poruka predsjednice vrhovnog suda

Medenica: Mjere vlasti za očuvanje javnog zdravlja su zadiranje u ljudska prava

"Postoji goruća potreba za stvaranjem balansa između prava pojedinca i prava društva u jednoj državi", ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda

9045 pregleda 14 komentar(a)
Sa svečanosti, Foto: Vrhovni sud
Sa svečanosti, Foto: Vrhovni sud

Mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju da bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi predstavljaju zadiranja u ljudska prava i više je nego očigledno da postoji goruća potreba za stvaranjem balansa između prava pojedinca i prava društva u jednoj državi, poručila je predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica.

"Da li su države preduzele srazmjerne mjere, kako bi zaštitile opstanak nacije i svog društveno-ekonomskog sistema, procijeniće samo sudovi, jer sprovođenje vladavine prava, odnosno primjena propisa od strane drugih grana vlasti mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima. Dakle, od presudnog značaja je pronaći fer balans", kaala je Medenica u govoru na svečanosti povodom Dana sudstva.

Neupitan je, kako je kazala, uticaj sudske vlasti na sveukupan proces postizanja pune vladavine prava, koja je ključna za dalji napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU. Shodno tome, poručuje Medenica, nastaviće se sa preduzimanjem svih aktivnosti na "pripremi za primjenu pravne tekovine Evropske unije i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i ispunjavanju privremenih mjerila."

Sa svečanosti
Sa svečanostifoto: Vrhovni sud

"Zlatni vez crnogorske pravne misli dugačak je hiljadu godina i isprepletan brojnim pravnim spomenicima, koji su pratili složene društvene pojave u našoj zemlji. U procesima građenja savremene države, ispunjavanje primarnih uslova za ostvarivanje i zaštitu prava građana da njihova pitanja budu razmatrana na sudu, su pomogli sazreloj Crnoj Gori da konačno uzme mjesto koje joj pripada u Jugoistočnoj Evropi. Dvjesta dvadeset i dvije godine su od osnivanja Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, koje je crnogorsko ime uzdiglo na zakonski pijedastal, dajući snagu za razvoj pravnog poretka i državne organizacije. Osnivač Praviteljstva je tada govorio da je "Crnogorski sud drača u oči guvernaduru, vlasteli i mnogima". Kako tada, tako i danas, sud mora ostati lišen uticaja zakonodavne i izvršne vlasti, medija, nevladinih organizacija i pojedinaca, kako bi postupao u interesu društva kao cjeline".

Zato se, kako je kazala, 29. oktobar slavi kao Dan crnogorskog sudstva i podsjeća na ključne vrline sudske vlasti - nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u sistemu podjele vlasti, ali i na potrebu za jedinstvom demokratskih standarda u Crnoj Gori, današnjoj članici brojnih međuvladinih organizacija i sljedbenici ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Etička načela, koja su predodređena za sudiju, stežu njegovo (ili njeno) ponašanje, do granica stroge discipline, međutim, to ne znači da je sudijska profesija lišena odvažnosti, srčanosti i ideja. Naprotiv, preduslov vladavine prava i fundamentalne garancije pravičnog suđenja podrazumijeva poštovanje sudijske nezavisnosti ne samo na institucionalnom, već i na ličnom planu." 

Nažalost, kako je kazala, savremeno civilizacijsko društvo nije moglo predvidjeti da će biti ugroženo prijetnjom za živote ljudi i da će interes zaštite zdravlja biti "kondicio sine kva non" za ostvarivanje punih prava na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog života, slobodu izražavanja, okupljanja i obrazovanja, koja se štite Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju da bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi predstavljaju zadiranja u ljudska prava i više je nego očigledno da postoji goruća potreba za stvaranjem balansa između prava pojedinca i prava društva u jednoj državi. Da li su države preduzele srazmjerne mjere, kako bi zaštitile opstanak nacije i svog društveno-ekonomskog sistema, procijeniće samo sudovi, jer sprovođenje vladavine prava, odnosno primjena propisa od strane drugih grana vlasti mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima. Dakle, od presudnog značaja je pronaći fer balans", kazala je Medenica.

Shodno toj ulozi, dodaje, sudovi su ove godine ostvarivali svoju funkciju u punom kapacitetu. "Rad tokom trajanja pandemije Koronavirusa testirao je primjenu Bangalorskih principa o ponašanju sudija, na kojima se temelji Etički kodeks sudija, jer sudija mora da prihvati sva lična ograničenja, koja predstavljaju poseban teret, za razliku od građana, koji nisu nosioci sudijske funkcije. U svakom trenutku, sudije moraju biti na usluzi građanima, koji traže pravdu pred sudovima i vršiti svoju osnovnu funkciju - zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ne smije ostati u sijenci borbe protiv Koronavirusa na globalnom nivou."

Povjerenje javnosti u nacionalni sudski sistem se ne smije prekinuti, čak ni u vrijeme pandemije, poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

"Ne upuštajući se u detalje statističke slike ovom prilikom, dozvolite da kratko izložim stanje u sudstvu u pogledu broja predmeta. Od početka sudijske godine, sudovi su imali ukupno u radu 103.623 predmeta, a u odnosu na priliv riješili su 100%. Uprkos činjenici da je došlo do vanrednog priliva krivičnih predmeta (tzv. "Covid predmeti"), osnovni sudovi su ostvarili pozitivne stope efikasnosti u visini od 98%. Viši sudovi su riješili 98,74%, Privredni sud 89%, Apelacioni sud 95%, Upravni sud 135%, a Vrhovni sud 96% predmeta u odnosu na priliv. U oblasti prekršaja, Viši sud za prekršaje je imao ukupno u radu 1.603 predmeta i zabilježio stopu efikasnosti od 91%", navela je Medenica.

U skladu sa donijetim mjerama, kojima je bio uveden poseban režim rada u proljeće, osnovni sudovi i sudovi za prekršaje su postupali u hitnim predmetima. Pored hitnih predmeta, koji obuhvataju predmete koji su po zakonu definisani kao takvi, sudovi su kao prioritetne identifikovali i predmete nasilja u porodici, spremajući se za mogući porast te negativne pojave u postojećim okolnostima, dodala je Medenica.

Vrhovni sud Crne Gore se, kako je kazala, dodatno osnažio primjenom informacionih tehnologija, pa je održavao sjednice vijeća putem sigurne internet mreže. "Ovaj primjer je uspješno pratio i Upravni sud Crne Gore. Pored toga, predstavnici najvišeg suda su uzeli učešće u brojnim onlajn konferencijama, na kojima su vrhovni sudovi regiona i Evropske unije dijelili svoja iskustva u oblasti pravosudne borbe protiv Koronavirusa, uz poseban akcenat na rukovođenje sudovima i obezbjeđivanje zaštite prava stranaka na pravično suđenje. Od posebnog značaja je razmjena informacija u pogledu mogućnosti održavanja onlajn suđenja, što predstavlja jedan od trendova u modernom pravosuđu."

Pitanje pristupa pravdi u doba informatičke tehnologije, koje je pandemija naglo otvorila za naše prilike, podrazumijeva ispitivanje dometa upotrebe digitalnih komunikacija za održavanje suđenja, dodala je predsjednica Vrhovnog suda. "Međutim, imajući u vidu potrebu za očuvanjem ključnih načela sudskog postupka, vođenje onlajn sudskog postupka bi moglo ugroziti princip javnosti suđenja, zaštite prava na pristup sudu građanima, za koje ne može važiti pretpostavka da posjeduju adekvatnu opremu, ili da su u dovoljnoj mjeri informatički pismeni da učestvuju u onlajn suđenju. Pored toga, u ovom kontekstu se može istaći i pitanje poštovanja prava na odbranu okrivljenog u krivičnom postupku. U nastojanju da postignemo praktičnu korist, ne smijemo zaboraviti da bi vođenje onlajn suđenja zahtijevalo i aktivnosti legislativnog okvira, vodeći računa o načelu neposrednosti, ali i o proceduri dostavljanja sudskih pismena, ustupanja dokaza i zapisnika sa suđenja."

Među sudijama, kako je kazala Medenica, svakako postoji konsenzus da bi stvaranje sigurne internet aplikacije, nakon izmjene propisa, stvorio veći prostor za upotrebu novih komunikacionih tehnologija, koje bi građanima u kriznim vremenima omogućavale lakše i brže sprovođenje pravde.

"Projekat izrade modernog informacionog sistema za sudove je u toku. Očekujemo da se time omogući, između ostalog elektronski sistem, na osnovu kojeg će građani neposredno pratiti status u predmetima, bez posrednika, čime se povećava efikasnost, transparentnost postupka i smanjuje mogućnost greške ljudskog faktora."

Službe za besplatnu pravnu pomoć i službe za podršku žrtvama trgovine ljudima i nasilja u porodici, koje su osnovane pri nadležnim sudovima, su bile dostupne putem telefona i mail kontakta. "U daljem periodu, naporno ćemo raditi na unapređenju njihove vidljivosti i zastupljenosti svih podataka u javnosti, kako bi žrtve teških krivičnih djela i zainteresovana lica bili kvalitetnije informisane o svojim pravima u sudskom postupku", kazala je Medenica.

Nakon vraćanja u redovni režim rada, dodaje, sudovi funkcionišu nesmetano i primjenjuju digitalne tehnologije u okvirima procesnih i tehničkih mogućnosti. Pisarnice u sudovima su operativne u onlajn modulu, što se u dosadašnjem radu pokazalo vrlo produktivnim, ističe predsjedncia Vrhovnog suda.

"Kao što je, sigurna sam, svima dobro poznato, crnogorske sudove i dalje karakteriše opšta nedostatnost prostora u pogledu uslova za suđenje i rad, što čini sudske aktivnosti u vrijeme pandemije još više izazovnim. Ipak, zabilježena je dobra praksa pojedinih osnovnih sudova, da u saradnji sa drugim državnim organima koriste njihove prostorije za održavanje ročišta. Sve to predstavlja pozitivan vid među-institucionalne saradnje, koja sve više dobija na značaju i koju Vrhovni sud pozdravlja. U svim dosadašnjim aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu smo bili uspješni, ali pitanje nezadovoljavajuće infrastrukture ostaje sistemski nedostatak, naročito u pogledu brzine toka krivičnih postupaka u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, što predstavlja osnov za brigu."

Na tom planu je, kako je kazala Medenica, ipak učinjen pomak i nedavno je Osnovni sud u Podgorici, uz podršku Ambasade SAD-a u Podgorici, dobio najmoderniju "pametnu" sudnicu, opremljenu u skladu sa svim važećim standardima u oblasti zaštite bezbjednosti sudije i stranaka u sudu i održavanja procesne discipline. "Sudnica, koju će po potrebi koristiti i Viši sud u Podgorici, može primiti preko 100 lica, uključujući i novinare, koji su sada dobili svoj prostor. Svi prisutni mogu u toku suđenja, putem video ekrana vršiti uvid u dokazni materijal, građanima je olakšano prisustvo, a novinarima obezbijeđeno kvalitetnije izvještavanje sa suđenja. Takođe, uvažavajući interese međunarodne zajednice za praćenjem sudskog postupka, predviđena je i kabina za prevođenje. Posebna vrijednost ove sudnice je u njenom dodatnom prostoru, u kojem se uz posebne mjere zaštite mogu saslušati zaštićeni svjedoci, maloljetna lica i žrtve najtežih krivičnih djela, uključujući seksualno nasilje, trgovinu ljudima, nasilje u porodici i ratne zločine."

Profesionalno ohrabruje, dodaje Medenica, konstantno unapređenje efikasnosti sudskog sistema, pa je tako nastavljen pad broja predmeta starijih od tri godine, a primjetno je i skraćenje prosječnog vremena trajanja postupka, dok je zaostatak u broju izvršnih predmeta sveden na neznatnu mjeru. Naglasila je da su u posljednjoj evaluaciji SEPEŽ-a za 2018. godinu, takođe konstatovani dobri indikatori efikasnosti sudova, uz ocjenu o izuzetno visokom broju predmeta u upravnoj jurisdikciji, što je karakterisalo naročito posmatrani period.

"U kontekstu ocjene opštih prilika, sudstvo je generalno priznato kao okruženje pluralizma, tolerancije i jednakosti. Poznato je od ranije, da je rodna dimenzija pravosudne funkcije jasno izražena i da su sudije ženskog roda zastupljene u većem broju u odnosu na sudije muškog roda. Radi unapređenja rodnog pristupa pravosudnoj profesiji na višem hijerarhijskom nivou, imaćemo u vidu i preporuke za postizanjem kvalitetne ravnoteže u polovima na nivou predsjednika sudova. Uprkos svim ograničenjima, naša međunarodna saradnja nije zastala, naprotiv. Prepoznajući važnost ljudskih prava i sloboda, kao i vrijednosti sudstva, preciziranih u brojnim međunarodnim deklaracijama, paktovima i načelima Ujedinjenih nacija, formalizovali smo tradicionalnu saradnju sa Kasacionim sudom Turske u oblasti prava i razmjene iskustava. U sjedište Vrhovnog suda Crne Gore je iz Ankare donijet savremeni Memorandum, koji će olakšati dalju komunikaciju obje vrhovne vlasti. Takođe, nastavili smo dobru saradnju sa našim partnerima iz Programske kancelarije Savjeta Evrope, Projekta EUROL 2, AIRE Centra iz Londona i UNICEF-a, na čemu im upućujemo srdačne izraze zahvalnosti. Takođe, počastvovani smo što je Ambasada SAD-a u Podgorici, još jednom prepoznala pouzdanog partnera u sudstvu i podržala održavanje ovogodišnje Svečane akademije, u ovim posebnim uslovima", rekla je Medenica.

Podsjetila je i na proljećnu posjetu Sicilijanosa, tada aktuelnog predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, koji je u svom istupu, kako je rekla Medenica, pohvalio Vrhovni sud Crne Gore zbog odličnog rezultata na polju primjene Evropske konvencije. Takođe, dodaje Medenica, sadašnji predsjednik Evropskog suda, Spano, se pridružio toj ocjeni, dodajući da je crnogorski pravosudni sistem u oblasti ljudskih prava u poslednjih pet godina napravio značajan progres.

"Tom prilikom, bili smo ujedinjeni u mišljenju da vladavina prava zahtijeva da su zakoni jasni, a ne nejasni i otvoreni za zloupotrebe, da se ne primjenjuju retroaktivno kako bi se izbjegli autonomni izbori članova društva koji se zasnivaju na postojećim pravilima, te da se zakoni tumače i primjenjuju od strane nazavisnih i nepristrasnih institucija, koje se razlikuju od onih koji ih donose. U periodu koji slijedi, ključ za nezavisnost i nepristrasnost sudstva je u primjeni standarda na najvišem mogućem nivou."

Diskurs o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a s tim u vezi i primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava "ostaće u centru našeg mandata i ubuduće," poručila je Medenica. "Neupitan je uticaj sudske vlasti na sveukupan proces postizanja pune vladavine prava, koja je ključna za dalji napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU. Shodno tome, nastavićemo sa preduzimanjem svih aktivnosti na pripremi za primjenu pravne tekovine Evropske unije i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i ispunjavanju privremenih mjerila."

"Iako nas je zdravstvena kriza ograničila u pogledu kapaciteta današnje Svečane akademije, zahvaljujem vam što ste u ovom sastavu dali svoj lični i institucionalni doprinos značaju sudske vlasti i njenog daljeg razvoja. Žao mi je što su mjere za sprečavanje širenja Koronavirusa uticale na to da sudije osnovnih, viših sudova, Privrednog suda, Upravnog suda, Apelacionog suda, sudova za prekršaje i Višeg suda za prekršaje, ne budu danas prisutne u ovom eminentnom Domu. Međutim, kako su nas već brojni nepredviđeni ishodi pandemije prinudili da komuniciramo na nove načine, uvjerena sam da će današnje poruke pronaći put do njihovih adresa. Vama želim dobro lično, porodično zdravlje i uspjeh u obavljanju profesije", zaključila je predsjednica Vrhovnog suda.

Preporučujemo za Vas