Najviši 19-godišnjaci žive u Holandiji i Crnoj Gori

U studiji se ističe da izuzetno promjenljiva ishrana u djetinjstvu, posebno nedostatak kvalitetne hrane, može dovesti do usporenog rasta i porasta dječje gojaznosti, što utiče na djetetovo zdravlje i blagostanje tokom cijelog života

8005 pregleda 50 reakcija 5 komentar(a)
Studija, Foto: Privatna arhiva
Studija, Foto: Privatna arhiva

Globalna studija koja je obuhvatila 65 miliona djece i adolescenata, uzrasta od 5 do 19 godina, iz 193 zemlje, uključujući i Crnu Goru, pokazala je da loša ishrana može uticati na razlike u visini kod vršnjaka i do 20 centimetara. U pomenutoj studiji, objavljenoj u prestižnom svjetskom časopisu „The Lancet“, sa Univerziteta Crne Gore učestvovali su prof. dr Duško Bjelica i prof. dr Stevo Popović, a istraživanje je predvodio Imperijal koledž iz Londona.

„Utvrđena je razlika od 20 cm između devetnaestogodišnjaka u najvišim i najnižim nacijama. U Bangladešu i Gvatemali, nacijama sa najnižim djevojkama na svijetu, prosječna devetnaestogodišnjakinja je iste visine kao prosječna jedanestogodišnjakinja u Holandiji, zemlji sa najvišom prosječnom visinom, i kod dječaka i kod djevojčica“, navodi se u saopštenju za javnost.

U studiji se ističe da izuzetno promjenljiva ishrana u djetinjstvu, posebno nedostatak kvalitetne hrane, može dovesti do usporenog rasta i porasta dječje gojaznosti, što utiče na djetetovo zdravlje i blagostanje tokom cijelog života.

Istraživanje je obuhvatilo mjerenja u periodu od 1985. do 2019. godine i potvrdilo da najviši devetnestogodišnjaci u 2019. godini žive u sjeverozapadnoj i centralnoj Evropi, odnosno u Holandiji, Crnoj Gori, Danskoj i Islandu, a najniži u južnoj i jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i istočnoj Africi, odnosno u Istočnom Timoru, Papua Novoj Gvineji, Gvatemali i Bangladešu.

foto: Privatna arhiva

„Najviši 19-godišnjaci žive u Holandiji (183,8 cm), Crnoj Gori (183,3 cm), Estoniji (182,8 cm), Bosni i Hercegovini (182,5 cm), Islandu (182,1 cm), Danskoj (181,9 cm), Češkoj (181,2 cm), Letoniji (181,2 cm), Slovačkoj (181,0 cm), Sloveniji (181,0 cm), dok najviše 19-godišnjakinje žive u Holandiji (170,4 cm), Crnoj Gori (170,0 cm), Danskoj (169,5 cm), Islandu (168,9 cm), Letoniji (168,8 cm), Estoniji (168,7 cm), Srbiji (168,3 cm), Češkoj (168,0 cm), Litvaniji (167,6 cm), Američkoj Samoi (167,6 cm)“, kazao je Stevo Popović.

Studija je, kako je kazao, pokazala da najniži 19-godišnjaci žive u Istočnom Timoru (160,1 cm), Laoškom PDR (162,8 cm), Salomonovim ostrvima (163,1 cm), Papui Novoj Gvineji (163,1 cm), Mozambiku (164,3 cm), Gvatemali (164,4 cm), Nepalu (164,4 cm), Jemenu ( 164,4 cm), Bangladešu (165,1 cm), Madagaskaru (165,2 cm), a najniže 19-godišnjakinje u Gvatemali (150,9 cm), Bangladešu (152,4 cm), Nepal u(152,4 cm), Istočnom Timoru (152,7 cm), Madagaskaru (153,1 cm), Laoškom PDR (153,1 cm), Filipinima (154,1 cm), Maldivima (154,3 cm) , Indoneziji (154,4 cm), Peruu (154,4 cm).

„Najveća poboljšanja u prosječnoj visini djece tokom perioda od 35 godina zabilježena su u zemljama čije su ekonomije u razvoju, kao što su Kina, Južna Koreja i neki djelovi jugoistočne Azije. Globalni poredak po visini za Veliku Britaniju pogoršao se tokom posljednjih 35 godina“, stoji u saopštenju.

foto: Privatna arhiva

„Djeca u nekim zemljama zdravo rastu do pete godine, ali zaostaju tokom godina svog školovanja. To pokazuje da postoji disbalans između ulaganja u poboljšanje ishrane predškolaraca i djece školskog uzrasta i adolescenata. Ovo pitanje je posebno važno tokom pandemije COVID-19 kada su škole zatvorene širom svijeta, a mnoge siromašne porodice nisu u stanju da obezbede adekvatnu ishranu za svoju decu“, naveo je profesor Majid Ezzati, jedan od vodećih autora studije.

Studija je takođe utvrđivala indeks tjelesne mase (BMI) kod djece i adolescenata, odnosno mjeru odnosa visine i težine, koja daje odgovor da li osoba ima adekvatnu težinu u odnosu na svoju visinu.

„Analizom je utvrđeno da su devetnaestogodišnjaci sa najvećim indeksom tjelesne mase pronađeni na pacifičkim ostrvima, Bliskom Istoku, SAD-u i Novom Zelandu, a sa najnižim u zemljama južne Azije, poput Indije i Bangladeša. Razlika između najmanjeg i najvećeg BMI je imao raspon oko devet jedinica što je ekvivalentno oko 25 kg težine“, stoji u saopštenju za javnost.

Prema riječima Duška Bjelice, devetnaestogodišnjaci sa najnižim indeksom tjelesne mase žive u Etiopiji, Nigeru, DR Kongu, Senegalu, Indiji, Istočnom Timoru, Bangladešu, Centralnoafričkoj republici, Nepalu i Čadu, a sa najvišim indeksom na Kukovim ostrvima Nauruu, Tuvalu, Niueu, Tongu, Američkoj Samoi, Tokelau, Palauu, Francuskoj Polineziji i Kiribatima.

„Kada su u pitanju 19-godišnjakinje sa najnižim indeksom tjelesne mase one žive u Istočnom Timoru, Rumuniji, Indiji, Vijetnamu, Madagaskaru, Šri Lanki, Kambodži, Mjanmaru, Bangladešu i Japanu, dok devetnaestogodišnjakinje sa najvišim indeksom tjelesne mase žive u Tongu, Kukovim ostrvima, Nauruu, Niueu, Tokelau, Samoi, Tuvalu, Američkoj Samoi, Palauu i Francuskoj Polineziji“, istakao je Bjelica.

Bonus video: