Vuković: „Sječa Trampa” nije posao medija

Potez američkih TV stanica ne može se tumačiti iz perspektive medija kao “pasa čuvara ljudi i demokratije”, ocijenio Vuković. Vuk Maraš, međutim, navodi da su “otišli dalje u stvaranju uslova da građani te zemlje dobiju pravovremenu, profesionalnu, objektivnu i kompletnu informaciju”

32010 pregleda 216 reakcija 35 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Dio američkih medija izašao je “iz svoje prirodne uloge“ kada su odlučili da prekinu prenos obraćanja predsjednika Donalda Trampa, pod izgovorom da je iznio očigledne neistine.

To je za “Vijesti” ocijenio nezavisni medijski ekspert Dragoljub Duško Vuković, istakavši da je uloga medija u demokratskim društvima da “obezbjeđuju slobodnu komunikaciju ljudi”.

“Ako se još uvijek formalnom predsjedniku države prekida govor zato što neko smatra da on u govoru iznosi neistine, onda mediji izlaze iz svoje prirodne uloge i ulaze u poslove koji im ne pripadaju ni formalno ni suštinski. Takav potez se ne može tumačiti iz perspektive medija kao ‘pasa čuvara ljudi i demokratije’. Bitan preduslov za upražnjavanje te uloge upravo je sloboda izražavanja“, rekao je on.

Ako predsjednik laže, “mediji treba da svojoj publici to pokažu kao očiglednost, a ne kao pretpostavku“, što je jedino ispravno ako se želi raditi u javnom interesu, pojasnio je Vuković.

Uloga medija je da omoguće slobodnu komunikaciju ljudi: Vuković
Uloga medija je da omoguće slobodnu komunikaciju ljudi: Vukovićfoto: Savo Prelević

Kazao je i da to “važi za SAD, jednako kao za bilo koje drugo društvo koje se smatra demokratskim“.

U napetoj situaciji nakon predsjedničkih izbora u SAD, bar sedam televizijskih kuća prekinulo je u četvrtak prenos obraćanja Trampa naciji.

“Ako računamo legalne glasove - ja sam lako odnio pobedu. Ako računamo nelegalne glasove - oni pokušavaju da pokradu izbore...”, kazao je Tramp, poslije čega je “isječen”.

“Morali smo da intervenišemo, jer je predsjednik izgovorio mnogo pogrešnih stvari“, “Ne samo da moramo da prekinemo predsednika SAD, već moramo i da ga ispravimo...”, “Nije nam poznato da postoje ilegalni glasovi niti je Tramp pobijedio, koliko znamo”, neka su od objašnjenja TV kuća zašto su “ućutkali“ predsjednika...

Za razliku od Vukovića, Vuk Maraš iz Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope smatra da su mediji u SAD “otišli dalje u stvaranju uslova da građani te zemlje dobiju pravovremenu, profesionalnu, objektivnu i kompletnu informaciju”.

Onemogućili da se medijski prostor pretvori u poligon za manipulacije: Maraš
Onemogućili da se medijski prostor pretvori u poligon za manipulacije: Maraš foto: Boris Pejović

“Prekid prenosa obraćanja Trampa desio se u jednom trenutku, koji je veoma osjetljiv u svakom smislu za sve građane te zemlje. U situaciji kada je politička polarizacija i kada jedna prejaka riječ može dovesti do nesagledivih posljedica, mediji u SAD su bili dovoljno odgovorni da najmoćnijeg čovjeka u državi prekinu i da krenu da ispravljaju njegove navode u trenutku kad je on počeo da iznosi netačne informacije“.

Maraš navodi da su američke TV tim onemogućile da se medijski prostor pretvori u poligon za manipulacije. To se kod nas, kaže on, često dešavalo, “naročito u medijima koji su jasno isprofilisani kao megafon vlasti“.

“Ono što je imeprativ je da mediji treba da budu neko ko edukuje građane o svim bitnom u društvu, plasirajući im samo činjenice i provjerene informacije. Mediji nikako ne treba da omoguće političarima da dovode u zabludu“.

Novinarka “Monitora“ Andrea Jelić kaže da “cenzura javnog funkcionera, prilikom obavljanja javne dužnosti, predstavlja vrlo ozbiljno ukidanje medijske slobode u javnosti“.

Odluka nosi veliki teret odgovornosti: Jelić
Odluka nosi veliki teret odgovornosti: Jelićfoto: Privatna arhiva

“No, urednici najznačajnijih američkih medija su se na taj korak odlučili, zbog, kako su objasnili, potencijalnog izazivanja panike javnosti i nevjere u demokratski proces i javnu bezbjednost. Takva odluka sa sobom nosi i vrlo težak teret odgovornosti. Zato je pitanje - šta bi se dogodilo kada bi svi mediji pristupili istoj praksi - opravdano“.

Prema njenim riječima, novinarski je u redu prenijeti govor, ali jasno naglasiti koji djelovi sadrže nepotvrđene informacije.

Jelićeva podsjeća da se prekid prenosa obraćanja Trampa desio u situaciji “kad su vijesti plasirane velikom brzinom”, da je provjera nemoguća u “stvarnom vremenu”, a posljedice po javno mnjenje “mogle su da budu ogromne“.

Takav način “štićenja javnog mnjenja od zloupotrebe“, smatra novinarka, kod nas bi mogao biti opasan.

“Amerika je daleko demokratskije društvo od Crne Gore, u kom smjenjivost vlasti nije avangardni proces, kao što je to slučaj kod nas. Zato vjerujem da bi i ovaj način štićenja javnog mnjenja od zloupotrebe činjenica kod nas razvio neke, po društvo, kancerogene oblike”.

Gazivoda: Laž kao instrument komunikacije teško praštaju u SAD

Prema riječima advokata Siniše Gazivode, u odnosu na naše društvo, “istina u SAD je imperativ javnih funkcionera, naročito predsjednika“. Greške i omaške, svjesne ili ne, objašnjava on, u toj državi javnost “donekle oprašta, ali laž kao instrument komuniciranja teško“.

“Od Klintona i impičmenta protiv njega zbog lažnog svjedočenja pred Kongresom do danas saopštavanje istine je zahtjev američke javnosti. Odatle i snaga i legitimitet medijskih kuća da donesu takvu uređivačku odluku. Svakako, govorimo o drugačijoj političkoj kulturi u kojoj iznošenje neistina sa visokih adresa može ozbiljno da destabilizuje društvo. Tramp je u cijelom svom mandatu imao specifičan odnos prema medijima, ali i prema istini, pa se može se reći da se taj bumerang sada vratio njemu“.

Gazivoda smatra da je, nakon smjene vlasti u Crnoj Gori na izborima, počela i nova politička i društvena epoha. To, kako kaže, nosi i novu perspektivu, ali i novu odgovornost političara ali i medija.

Govorimo o drugačijoj političkoj kulturi: Gazivoda
Govorimo o drugačijoj političkoj kulturi: Gazivoda foto: Boris Pejović

“Evropski sud za ljudska prava medijima daje status čuvara demokratije (public watchdog) pa su mediji ti koji treba da pomognu da se sačuva postignuti nivo demokratije i obezbijedi njen dalji napredak. Demokratski iskorak koji smo postigli tek je početak puta zbog čega se mora se biti posebno oprezan i ne smije se zaboraviti pravo javnosti da zna“.

U našem ambijentu “fragilne demokratije“, prava mjera, prema mišljenju Gazivode, bila bi “insistiranje da političari govore istinu i jasna kritika kad tako ne postupaju“. Sve to, objašnjava, uz insistiranje na temi da li takve osobe zaslužuju javnu funkciju.

Bonus video: