Maline će rađati dva puta godišnje u plasteniku u Ozrinićima, kod Nikšića.
Miljaim Delija kaže da je malinjak jedinstven po mnogo čemu.
“Ovo je, koliko znam, jedini plastenik u Crnoj Gori u kome su zasađene maline i jedini malinjak u kome je posađena jedinstvena dvorodna sorta himbo top iz Švajcarske. Prvi rod očekujemo krajem aprila, a drugi krajem novembra i očekujemo prinos od 900 kilograma do tone”.
Delija je tridesetogodišnjak i priča da je nakon sportskog novinarstva odlučio da se bavi i voćarstvom.
Isplativije je, tvrdi on.
Projekat - Socijalno preduzetništvo: Korak prema nezavisnosti, koji finansira EU, počeo je februara 2016.
Osnovana je agro-kooperativa - “Od naših ruku”, a Delija je postavljen za direktora.
Dvanaest pripadnica RE populacije imalo je priliku da uči, radi i ponešto zaradi.
A priliku da zarade imaće i kada krene berba.
“Postavljen je plastenik od 320 kvadrata i zasađeno je 360 sadnica. Sve je to uradilo 12 žena koje su teorijsku obuku prošle u Tehnopolisu, a praktični dio ovdje. Radile su dva dana i dobile dnevnice, a kada krene berba dnevnice će biti 15-16 eura. Radiće samo pripadnice RE populacije koje će imati priliku da ostvare jednu dobru platu, a kada bude nešto drugo da se radi uključićemo ih i nastaviti saradnju sa njima”, kaže Delija.
Priča da o voćarstvu, prije svega malinarstvu, još uči i da je zbog toga angažova stručnjaka - agronoma Dejana Zejaka iz Bijelog Polja, koji vodi računa da sve bude urađeno kako treba.
“Zemljište je uzeto u zakup na 10 godina, što znači da ćemo se toliko baviti plantažnom proizvodnjom. Ne znam hoće li projakat biti produžen, ali ako bude završen - nastavljam sa ovom pričom. Podrška će mi biti Centar za romsku inicijativu. Potrudiću se da preko drugih donatora dobijem novac da ovu priču još poboljšam i da se nastavi proizvodnja malina”.
Delija ističe da predstoji borba za tržište i da očekuje da će maline završiti na primorju, na rafovima trgovinskih lanaca, etno-selima i restoranima.
“Maline će se prodavati u pakovanju od 250 grama. Nadam se da ćemo naredne godine postaviti još jedan plastenik gdje ćemo raditi sa jagodama. Ali, da vidimo prvo kako će se ovo pokazati. Nadam se da će u budućnosti biti i više plastenika i više zaposlenih Romkinja i Egipćanki”.
U slučaju da “omane” sa malinama, kaže da ima i drugu opaciju - batat krompir.
“Postoji firma sa Cetinja koja se bavi proizvodnjom batat krompira i koja nam je ponudila saradnju i da kupimo sjeme. Kilogram tog krompira se kreće oko 70 centi. Ali, to samo u slučaju da malina ne uspije. Plastenik je tu i uvijek ga možemo iskoristiti i za nešto drugo”.
Uzgaja se i čeri paradajz, Delija tvrdi da su spremni da pomognu svima
Agrokooperativa “Od naših ruku” dobra je “odskočna daska” i za druge pripadnike RE populacije, ocijenio je Delija.
“Pored nas je još jedan plastenik. Dali smo jednoj ženi na tri godine, i tu će najvjerovatnije saditi čeri paradajz, a preko kooperative će moći da prodaje. Vidjećemo kako će se njen posao pokazati. Ako bude uspješna i poželi da poslije tri godine nastavi sa poslom - tu smo, a ako ne, moći će neko drugi da radi. Ko zna, možda ona za tri godine kupi svoj plastenik, a ovaj, koji ostaje agrokooperativi, damo nekom drugom. U svakom slučaju, tu smo da pomognemo svim pripadnicima RE populacije koji žele ovim poslom da se bave”.
Bonus video:
