ZNAČAJ U Oblasti kulturne baštine nepobitan

KANA traži da hotel "Podgorica" bude zaštićen, inicijativu podržali Krivokapić, Bečić i Abazović

Inicijativom se traži od okalne i državne uprave da hotel, kao jedan od najznačajnijih spomenika arhitekture, zaštite, otkupe i pretvore u Dom i muzej arhitekture u kojem bi se odvijale promocije i izložbe, posebno izlagali na javnu raspravu planski dokumenti, i organizovali naučni skupovi.

22957 pregleda 752 reakcija 17 komentar(a)
Hotel Podgorica (arhiva), Foto: Luka Zeković
Hotel Podgorica (arhiva), Foto: Luka Zeković

Udruženje KANA/ Ko ako ne arhitekt predalo je Ministarstvu kulture inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra za hotel "Podgorica", uključujući i inicijativu za prethodnu zaštitu, radi sprječavanja rizika od njegovog oštećenja, uništenja ili nestanka.

Udruženje KANA predalo je inicijativu u susret obilježavanju dana rođenja jedne od naših najznačajnijih arhitektica, Svetlane Kane Radević – 15. novembra.

Inicijativu su potpisali i mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, i predsjednik Građanskog pokreta URA – Dritan Abazović, a ona je prethodne nedjelje predata Upravi za zaštitu kulturnih dobara.

Inicijativu su, kako je saopšteno potpisale i arhitekte, članove Inženjerske komore Crne Gore.

Inicijativom se traži od okalne i državne uprave da hotel, kao jedan od najznačajnijih spomenika arhitekture, zaštite, otkupe i pretvore u Dom i muzej arhitekture u kojem bi se odvijale promocije i izložbe, posebno izlagali na javnu raspravu planski dokumenti, i organizovali naučni skupovi.

Svetlana Kana Radević rođena je prije 83 godine, dok je 8. novembra bilo tačno 20 godina od njene smrti. U udruženju arhitekata KANA pitaju „šta smo mi, kao društvo, uradili za ovih 20 godina sa njenim objektima, arhitektonskim nasljeđem od izuzetne vrijednosti?“.

"Hotel "Podgorica" dobio je nedavno novog–starog vlasnika, kompaniju "Zenobia Montenegro", čiji je osnivač Youssef Takla, a izvršni direktor Nikola Burić, i za njega je u katastru već promijenjena namjena: iz ugostiteljskog je pretvoren u poslovni objekat, sa pojedinačnim hotelskim sobama koje su sada označene kao poslovni prostori. To je treći, dugo očekivani atak na ovaj naš vrijedni spomenik kulture, koji stiže poslije degradirajuće rekonstrukcije hotela 2004. godine i skandalozne dogradnje solitera 2016. godine. Nakon niza spekulacija i nagovještaja da bi i na tom mjestu mogli biti formirani novi stambeni i poslovni prostori, sada se prijetnja konačno ostvaruje. Na nama je da uradimo sve što je potrebno da do toga ne dođe“, ukazali su u udruženju arhitekata KANA.

Podsjećaju da je od privatizacije hotela "Podgorica", koja se desila u istom zamahu kao privatizacija hotela "Crna Gora", "Ljubović" i "Zlatica", njegova uloga u gradskom životu i urbanoj kulturi glavnog grada "konstantno smanjivana".

"Iako je hotel "Podgorica" dugo bio jedno od centralnih mjesta okupljanja Podgoričana na obali Morače, po prelasku u privatno vlasništvo posjećenost se prvo postepeno smanjivala, da bi tokom poslednjih nekoliko godina hotel gotovo sasvim pao u zaborav – baš kao što je pao u sjenku novog solitera i nelegalnog procesa njegove izgradnje. Svaki od tada privatizovanih hotela završio je u vlasništvu navodno prosperitetne hotelske grupacije „Normal Tours” i doživio istu sudbinu, a to je ili postepeno uništenje kroz graditeljske intervencije sumnjive legalnosti i lošeg kvaliteta, ili rušenje i pretvaranje u profitabilne stambeno-poslovne komplekse", ukazuju u udruženju arhitekata KANA.

Navode da za to vrijeme, nadležni organi – konkretno, Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) – "nijesu našli za shodno da zaštite navedene objekte i proglase ih kulturnim dobrima, uprkos brojnim inicijativama stručne javnosti".

"Još 2012. godine, udruženje arhitekata Arhitektonski forum predalo je inicijativu za zaštitu najznačajnijih 48 objekata moderne arhitekture u Crnoj Gori, a udruženje KANA predalo je krajem 2015. godine inicijativu za prethodnu zaštitu hotela "Podgorica", po hitnom postupku, zbog početka gradnje solitera tik uz ulaz hotela. Prvu pomenutu inicijativu UZKD već skoro devet godina nije u stanju da obradi, a druga je odbijena od strane tadašnje direktorice ove uprave, Anastazije Miranović, uz obrazloženje da shodno članu 20, stav 1 i 2, Zakona o zaštiti kulturnih dobara nijesu ispunjeni svi zakonski uslovi za to da inicijativa za prethodnu zaštitu bude prihvaćena. Inače, uslovi iz ova dva stava su sledeći: (1) prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka, i (2) prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama. Dakle, odbijanje inicijative iz 2015. godine može se protumačiti jedino time da UZKD smatra da hotel nema kulturnu vrijednost, ili da sedam arhitekata potpisnika inicijative nijesu dovoljno stručni da takvo nešto predlože. Predlog arhitekata je tada, podsjećamo, predat zajedno sa 17 strana peticije sa potpisima građana koji su podržali ovu inicijativu. Ovakav generalni stav UZKD doveo je do degradacije našeg kompletnog arhitektonskog nasljeđa: ne zaboravimo da niti jedan objekat iz perioda moderne posljeratne arhitekture koji se nalazi na atraktivnim gradskim lokacijama (a često i u zanimljivim vlasničkim strukturama) nije zaštićen, uprkos brojnim apelima i inicijativama stručne javnosti", ukazuju u udruženju KANA.

Dodaju i da je soliter pored hotela "Podgorica", "koji je i pored brojnih neregularnosti izgrađen, odličan primjer kako nadležne institucije stoje na usluzi privatnom interesu na uštrb javnog, čak i kada javnost aktivno pokušava da ih u tome spriječi".

"Na samom početku, inspektor za urbanizam konstatovao je da planski dokument na osnovu kojeg je planirana gradnja solitera nije donesen u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, da urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju solitera nijesu izdati u skladu sa planskim dokumentom i navedenim zakonom, da tehnička dokumentacija na osnovu koje je izdata građevinska dozvola nije izrađena odnosno revidovana u skladu sa planskim dokumentom, i predložio je poništenje građevinske dozvole. Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora, kao i administrator Glavnog grada nijesu htjeli da postupe po predlogu inspektora, nakon čega je on pokrenuo postupak kod Upravng suda koji je naložio Sekretarijatu da donese novo rješenje u skladu sa zakonom. Epilog svega je izgrađen i uknjižen soliter, koji nam ostaje kao dugoročni spomenik planerskog apsurda i graditeljskog užasa jedne epohe koja, ukoliko želimo dobro našem društvu i našem zajedničkom prostoru, mora ostati iza nas", navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja KANA ističu da je značaj hotela "Podgorica" u oblasti kulturne baštine nepobitan čemu svjedoči i odnos zvaničnih državnih organa koji ga svakih par godina nanovo otkrivaju i šalju na svjetske smotre arhitekture od Venecije do Njujorka.

"Pri čemu izlažu fotografije od prije 50 godina, u kojima se ne vide "vrijednosti" koje su hotelu i obali Morače sa kojom je srastao nakalemljene tokom nestručnih rekonstrukcija i nelegalnih graditeljskih poduhvata. Kako nam je jasno da je sadašnjem novom-starom vlasniku hotela "Podgorica" neprofitabilno i neinteresantno da nastavi sa poslovanjem za koje je hotel izgrađen (to nam potvrđuje i prenamjena prostora zabilježena u katastru), a kako je profitabilnost sve što privatnog vlasnika zanima, naša organizacija ovim putem apeluje na organe lokalne i državne uprave da hotel, kao jedan od najznačajnijih spomenika arhitekture na našem prostoru, zaštite, otkupe i pretvore u Dom i muzej arhitekture u kojem bi se odvijale promocije i izložbe, posebno izlagali na javnu raspravu planski dokumenti, i organizovali naučni skupovi. To vidimo kao rješenje koje bi ovoj vrijednoj građevini ukazalo poštovanje i pružilo tretman koji zaslužuje, a našem gradu i našoj zajednici dalo mjesto iz kojeg može krenuti promišljanje o budućnosti prostornog i urbanog razvoja Crne Gore", ukazali su u udruženju arhitekata "KANA/ko ako ne arhitekt".

Preporučujemo za Vas