"počivali na principima Marka Miljanova i antifašizmu"

GA: Nestaju kapaciteti crnogorskog društva za toleranciju

Da bi tolerancija postojala, moraju postojati volja i spremnost da se prihvati drugačije od onoga na šta smo navikli ili u šta lično vjerujemo, ističu iz Građanske alijanse

2355 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Kapaciteti crnogorskog društva za toleranciju, koji su prije svega počivali na principima Marka Miljanova i antifašizmu, prema brojnim parametrima nestaju, ocijenjeno je iz Građanske alijanse povodom 16. novembra Međunarodnog dana tolerancije.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da taj dan treba sve ljude na svijetu da podsjeti da je poštovanje i uvažavanje razlika uslov mira, stabilnosti i napretka naroda i država.

Iz GA su podsjetili da su države članice Ujedinjenih nacija 16. novembra 1995. godine usvojile Deklaraciju o principima tolerancije u kojoj je istaknuto da tolerancija nije ni povlađivanje ni ravnodušnost, već poštovanje širokog spektra kultura, oblika izražavanja i humanosti i predstavlja priznanje univerzalnih ljudskih prava i sloboda drugih.

Prema njihovim riječima, da bi tolerancija postojala, moraju postojati volja i spremnost da se prihvati drugačije od onoga na šta smo navikli ili u šta lično vjerujemo.

"Poštovanje, prihvatanje i uvažavanje bogatstva različitosti, posebno je važno za nas u Crnoj Gori i predstavlja osnov za unapređenje i napredak, ali prije svega način da budemo ljudi", rekli su iz GA.

Oni su upozorili da etnička distanca nikada nije bila veća i da se dominatno decenijama isključene i nalaze se u teškim uslovima života osobe sa invaliditetom, Romi i Egipćani, pripadnici LGBT zajecnice.

"Žene rade za nižu platu od muškaraca, veoma je rašireno porodično nasilje uz opšteprihvaćeno društveno tolerisanje ove pojave, neistraženi su ratni zločini, a motivi koji su bili dominatni tokom činjenja istih gotovo da žive u istom procentu i na svim nivoima – od sportskih terena, političkih događaja do vršnjačkog nasilja", upozorili su iz GA.

Iz te NVO su podsjetili da je Crna Gora bila utočište brojnim izbjeglicama tokom rata devedestih i pokazala visok nivo tolerancije, ali kao da nije naučila da se ona njeguje i nadograđuje.

"Naši kapaciteti za toleraciju kao da su nestali, pa umjesto da se dičimo intekulturalnošću, mi se utrkujemo da pokažemo da smo bolji od onih “drugih“. I kao nikada prije, ne želimo da čujemo drugačije mišljenje, te je kultura dijaloga na niskom nivou", kazali su iz GA.

Kako su ocijenili nova politička, ekonomska i zdravstvena realnost ne smije da bude prepreka, već upravo dodatni stimulans da država Crna Gora cijeni i vrednuje toleraciju kao naše bogastvo.

"Ovo posebno mora doći do izražaja u vrijeme najveće krize današnjice COVID-19, koja je crnogorskom društvu donijela nove izazove, a koje je već opterećeno teretom nekoliko godina duge tranzicije", naveli su iz GA.

Oni smatraju da institucije sistema moraju konkretnim aktivnostima i postupanjem zasnovanim isključivo na usvojenim međunarodnim i domaćim standardima u skladu sa ljudskim pravima i vladavinom prava da šalju snažne i direktne poruke društvu na Međunarodni dan toleranicije i drugim danima u cilju promovisanja univerzalnih ljudskih vrijednosti.

"One se moraju temeljno i dugoročno ugrađivati u sve društvene strukture i njima se ne smije licitirati, inače budućim generacijama nećemo ostaviti mnogo od nasleđa kojim se ponosimo", poručili su iz GA.

Preporučujemo za Vas