Poglavlje 27 se, i pored svih izazova, ne smije posmatrati kao opterećenje, jer uspješni pregovori u oblasti životne sredine daju priliku Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status i poboljša uslove života građana, smatraju u Grin houmu.
Program koordinator u toj nevladinoj organizaciji, Jelena Marojević Galić, kazala je da to što pregovaračko poglavlje 27 nije otvoreno u decembru, kako je bilo više puta najavljivano, nije iznenađenje za one koji su pažljivo pratili proces pregovora za to poglavlje.
Ona je podsjetila da je nakon predaje pregovaračke pozicije sredinom godine najavljivano skoro otvaranje tog poglavlja.
Međutim, kako je navela, već nakon prvih komentara Evropske komisije (EK) bilo je jasno da će Crna Gora morati uložiti više napora i unaprijediti značajno taj dokument, kako bi bio prihvatljiv kao zajednička pozicija i stav zemalja članica Evropske unije (EU)za otpočinjane pregovora.
"Kako se to nije desilo u nekom razumnom roku, već neko vrijeme bilo je izvjesno da planirana dinamika neće biti ispoštovana i da ovo pregovaračko poglavlje nece biti otvoreno u 2017. godini“, kazala je Marojević Galić agenciji MINA.
Ona je rekla da su, prema dostupnim informacijama, pregovori sa EK oko usaglašavanja pregovaračke pozicije u završnoj fazi, i realni su izgledi da će pregovori početi u 2018. godini.
"U svakom slučaju, ova faza pripreme za otvaranje samog poglavlja je izuzetno važna, i što u tom dijelu budemo realniji, objektivniji i iskreniji prije svega prema sebi, lakše ćemo završiti proces pregovora i uspješno zatvoriti poglavlje“, smatra Marojević Galić.
Često se, kako je navela, čuje za poglavlje 27 da je jedno od najobimnijih, najkompleksnijih i najskupljih poglavlja za pregovore.
"Pored svih izazova koje nosi, ovo poglavlje se nikako ne smije posmatrati kao prepreka i dodatno opterećenje, već naprotiv, uspješni pregovori u oblasti životne sredine daju priliku Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status, poboljša uslove života građana i unaprijedi društvo u cjelini“, istakla je Marojević Galić.
Ona je kazala da obim i dugoročni ciljevi pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine zahtijevaju punu posvećenost Vlade.
"Da bi taj proces bio uspješan, donosioci odluka treba da postave životnu sredinu visoko na listi prioriteta, što, sudeći prema zvaničnim Vladinim dokumentima, strateškim smjernicama, programima rada Vlade, a prije svega budžetom opredijeljenim sredstavima za ulaganja u životnu sredinu, nije slučaj“, upozorila je Marojević Galić.
Kako je navela, čvrsta odlučnost i promjena dosadašnjeg kursa politike u ovoj oblasti biće neophodna da bi se riješili decenijama nagomilani problemi u oblasti životne sredine i odgovorilo na sadašnje i buduće izazove.
Prema riječima Marojević Galić, proces pregovora, u tehničkom smislu, treba posmatrati kroz administrativni dio koji se tiče usklađivanja sa zakonodavstvom EU, i kroz dio koji se tiče same implementacije i primjene zakonskog okvira i izgradnje infrastrukture.
"Stoga treba da, kao društvo u cjelini, a najviše na nivou donosioca odluka, izbjegnemo zamku da ovaj proces svedemo na statistiku, da svoj progres mjerimo sa procentom ispunjavanja mjerila i da izvještaje pišemo tako da pokušavamo da taj procenat predstavimo što većim“, naglasila je Marojević Galić.
Ona smatra da, kroz realno sagledavanje situacije, treba uspostaviti sistemsko upravljanje u životnoj sredini, jasno definisane ciljeve, realne rokove, međusobnu usklađenost strateških i planskih dokumenata koji reflektuju politiku u toj oblasti, i uspostaviti jake institucije sa stručnim kadrom koje mogu odgovoriti izazovima.
„Do sada smo dominatno radili na usklađivanju domaćeg zakonodavnog okvira sa EU, i na nivou čitavog poglavlja se može reći da je postignut dobar napredak u usklađivanju, pri čemu su neke od oblasti naprednije, dok je u nekima usklađenost djelimična ili ograničena“, kazala je Marojević Galić.
Međutim, kako je navela, to nije suština procesa EU integracija. „To što smo u nekim oblastima sadržanim u poglavlju 27 postigli određeni napredak u zakonodavnosm smislu, ne znači da se to na odgovarajuci način reflektuje i na terenu“.
To se, smatra ona, može ilustrovati kroz oblasti upravljanja vodama i otpadom, kao i kvaliteta vazduha i zaštite prirode, gdje je usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa relevantnim EU direktivama na nezadovoljavajućem nivou.
"Situacija na terenu je, međutim, drastično drugačija, i vrlo je jasno da je potrebno uložiti značajne napore u implementaciji i sprovođenju propisa u ovim oblastima, kao i uložiti izuzetno visoka finansijska sredstva da bi se situacija popravila“, istakla je Marojević Galić.
Ona je kazala da tu, prije svega, misli na izgradnju nedostajuće infrastrukture, ali i što skorije i hitnije donošenje nekih odluka, kao što je konačna odluka o načinu zbrinjavanja i tretmana otpada u Crnoj Gori, jer se još uvijek razmišlja o nekim rješenjima koja više nijesu podržana EU regulativama, kao što je slučaj sa spalionicom otpada.
Osim toga, smatra Marojević Galić, vrlo je važno i da se povede računa o efikasnosti novčanih sredstava koja se ulažu u infrastrukturu, kao i o izboru tehničkih rješenja, imajući u vidu probleme sa funkcionisanjem izgrađenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Kotoru, Tivtu i Nikšiću.
„Čestom polemikom i potenciranjem potrebe za što ranije otvaranje ovog poglavlja, u javnosti se stiče utisak da smo, kada jednom ispunimo sve potrebno i otvorimo pregovore, završili posao. Međutim, to je samo početni korak, i pravi posao nam tek predstoji, jer će u godinama koje dolaze EK će insistirati da vidi jasan i konkretan napredak u implementaciji propisa i promjeni situacije na terenu“, navela je Marojević Galić.
Kako je kazala, da bi se moglp odgovoriti tom izazovu, treba značajno unaprijediti administrativne i finansijske kapacitete.
"Nedostatak ljudskih resursa je evidentan. Oslanjanje na privremeni kadar i pripravnike i visoka fluktuacija zaposlenih zabrinjava, posebno u odnosu na ukupni kapacitet ključnih institucija koje treba da osiguraju efikasno sprovođenje i primjenu Acquis-a“, precizirala je Marojević Galić.
Dodatni razlog za zabrinutost su, smatra ona, nedovoljni kapaciteti inspekcijskih organa koji, zbog malog broja zaposlenih, nijesu u mogućnosti da blagovremeno i efikasno izvrše kontrole na terenu.
"Što se tiče potrebnih finasijskih sredstva za ovu oblast, koja se procjenjuju na 1,4 milijarde EUR, trenutni finasijski okvir nije održiv i ne može odgovoriti zahtjevnoj implementaciji i primjeni zakonodavstva, imajući u vidu niska izdvajanja iz budžeta za životnu sredinu koja se godišnje kreću od 0,15 do 0.20 odsto ukupnog državnog budžeta“, kazala je Marojević Galić.
Zato je, kako je kazala, potrebno procijeniti finansijske uticaje aktivnosti koje se sprovode u podoblastima životne sredine.
Prema njenim riječima, kako se ne planiraju značajnija finansijska izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27 direktno iz državnog budžeta, već se računa na naplate naknada iz privatnog sektora, potrebno je znatno ozbiljnije i proaktivnije započeti dijalog sa tim vrlo važnim partnerom za integracije u Poglavlju 27.
"Posebno imajući u vidu nisku stopu naplate poreza i kazni u ovom sektoru, kao i generalno neraspoloženje za dodatno oporezivanje i izdvajanje više novca iz ovoga sektora za finasiranje poglavlja 27“, kazala je Marojević Galić.
Bez toga, smatra ona, osnivanje Eko fonda, shodno predloženim rješenjima u okviru njega, neće značajno doprinijeti ispunjavanju preuzetih aktivnosti iz poglavlja 27.
"Osim ukoliko se taj fond ne iskoristi kao pokretač i stimulans za privredni sektor da počne da ulaže novac u zaštitu životne sredine“, dodala je Marojević Galić.
Bonus video:
