Jagnjilo će postati zelena livada

Rekultivisanje deponije Jagnjilo koju je koristio Rudnik uglja trebalo bi da bude okončano do kraja sljedeće godine...
184 pregleda 0 komentar(a)
Jagnjilo, Foto: Goran Malidžan
Jagnjilo, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 05.01.2018. 17:57h

Rudnik uglja do kraja ove godine rekultivisaće najveći dio deponije Jagnjilo, na koju odlažu jalovinu iz obližnjeg površinskog kopa Potrlica.

Tehnički direktor Rudnika Ratomir Stanić kazao je da će 80 do 90 odsto tog posla biti završeno u 2018, a ostatak 2019.

“Prvo će se deponiji dati geometrijski oblik onakav kako je to projektovano. Potom će se izvrši ravnanje terena, nasipanje humusnim materijalom, a potom bi se posijala vještačka trava. Kako to izgleda najbolje pokazuje primjer sjeverozapadnog dijela deponije gdje se tri puta godišnje kosi trava. To je ta zaštita i biološka rekultivacija”.

Stanić je precizirao da je na deponiju Jagnjilo odloženo više od 70 miliona kubika laporca i da je fizički neizvodljivo da se on vrati u kop kako su to tražile neke nevladine organizacije.

Izršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić “Vijestima” je kazao da jalovina koja je odložena na Jagnjilu više nije njihovo vlasništvo, već samo zemljište.

“Ono je mineralna sirovina koja će jednog dana biti podloga za cementaru, koja će godišnje da proizvodi milion tona cementa. Danas se cementare rade sa visokim standardima zaštite životne sredine i ne znate da se tu nešto proizvodi. Ja sam imao priliku da pogledam neke prezentacije i na toj lokaciji će jednog dana nići cementara. Crna Gora godišnje troši 500.000 tona cementa. Ta cementara osim što bi zadovoljila potrebe Crne Gore mogla bi i da izveze 500.000 tona. To je dobra razvojna prilika za Pljevlja“.

Popadić je kazao da će, nakon završetka eksploatacije uglja, kop Potrlica postati veliko jezero koje će se urediti, kao što se radi u svijetu.

Stvaranju deponije na brdu iznad grada svojevremeno oštro se protivio i poznati pljevaljski ekolog pokojni Cane Janićijević, ali njegovi pokušaji da spriječi namjere tadašnjih moćnika nijesu dali rezultata.

Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović tvrdi da deponija zatvara strujanje vazduha, što značajno doprinosi povećanju zagađenja u gradu.

Sa tim se ne slažu pojedini stručnjaci, koji kažu da je stanje bilo isto i prije nego što je formirana deponija, jer su Pljevlja poznata kao grad sa malo vjetrovitih dana.

Bonus video: