Poslije godinu riješena važna dilema

Tužioci ne žele packe kao sudije

Tužilački savjet nije dozvolio da rukovodioci koriste tri mandata

15164 pregleda 9 komentar(a)
Sa prošle sjednice Tužilačkog savjeta, Foto: Savo Prelević
Sa prošle sjednice Tužilačkog savjeta, Foto: Savo Prelević

Više od godinu trebalo je Tužilačkom savjetu da donese odluku da rukovodioci osnovnih i viših tužilaštava mogu biti birani samo dva puta, a ne da koriste tri ili više mandata, kakav je to slučaj sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom i još nekoliko predsjednika u pravosuđu.

Tužilački savjet, nakon usvajanja jedinstvenog stava, poništio je tri oglasa iz 2019. godine za rukovodeće pozicije u 11 tužilaštava, a potom najavili da će uskoro raspisati nove konkurse za najvažnije pozicije u tužilačkoj organizaciji kako bi se konačno izašlo iz v.d. stanja.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković na sjednici Tužilačkog savjeta je saopštio da član 54 Zakona o tužilaštvu predviđa da isto lice može dva puta biti na rukovodećoj poziciji.

“Imamo nekoliko kandidata, koji ne ispunjavaju te uslove. Zauzeli smo zajednički stav”, kazao je Stanković.

Na konkurse za rukovodeća mjesta u tužilaštvima prijavilo se sedam tužilaca, koji su prema Zakonu o državnom tužilaštvu iz 2015. godine, već ispunili zakonski limit od dva mandata na mjestu šefa nekog od tužilaštava.

Do pravne dileme, došlo se zbog semantičke promjene naziva “tužilac” iz stare verzije zakona, u “rukovodilac tužilaštva” - kako je to formulisano prije pet godina...

Stav Tužilačkog savjeta potpuno je drugačiji od sporne odluke Sudskog savjeta, koji su u ljeto 2019. godine, predsjednici Vrhovnog suda i još nekim predsjednicima sudova dozvolili treći ili čak i osmi mandat, iako se to kosi sa Ustavom.

Odluku Sudskog savjeta nedavno je ponovo kritikovala Evropska komisija...

Na sjednici TS, rukovodioci ODT-a Herceg Novi Snježana Zejnilagić i ODT Kolašin Vojislav Grujić sami su povukli kandidature za nove mandate u tim tužilaštvima.

Tužilački savjet donio je i odluku da tužiteljki iz Herceg Novog Nadi Paović nije prestala tužilačka funkcija, jer nijesu ispunjeni uslovi i pored toga što je napunila 66 godina starosti.

TS smatra da je za nosioce pravosudne funkcije - tužioce i sudije ljetos donijet diskriminatorski član 17 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i da to nije imperativan uslov za odlazak u starosnu penziju sa 66 (muškarci), odnosno 64 godine žene...

Stanković je pojasnio zbog čega smatra da taj član 17 stav 1 i 2 Zakona o izmjenama PIO diskriminiše tužioce i sudije u odnosu na druge profesije, te da to nije u skladu ni sa Ustavom, ali ni sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.

“Članom 103 Zakona o tužilaštvu je predviđeno da državnom tužiocu prestaje funkcija ispunjenjem uslova za starosnu penziju, kada su u pitanju uslovi za tužioce, mislim da je nesporno da važi i Zakon o radu i Zakon o penzijskom osiguranju, u kojima se nigdje ne navodi terminološki kada su ispunjeni uslovi za starosnu penziju. Odredbama člana 17 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO piše da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 muškarci, odnosno 64 žene. Riječ je o sticanju prava, navedeni posebni uslovi su propisani kao alternativni, što znači da se pravo stiče kada se ispune propisani uslovi i to se ostvaruje na lični zahtjev. Ukoliko bi ova odluka bila imperativna onda bi žene - tužioci, po sili zakona, išle u penziju ili sa 64, 61 ili čak i sa 56 godina i 9 mjeseci života”, pojasnio je Stanković, koji je naveo i komparativni slučaj iz Srbije kada je donijeta odluka da funkcija tužiocima prestaje kada i radni vijek.

On je pobrojao i opšte uslove za vršenje tužilačke funkcije, koja je stalna i rekao da smatra da i za njih treba da važi član 164 Zakona o radu, kojim je prepisano da radni odnos prestaje kada zaposleni navrši 67 godina i ima najmanje 15 godina staža.

Profesorica Pravnog fakulteta Aneta Spajić rekla je da je diskusija o ovoj temi bila veoma važna i da je stava da penzija u odnosu na ženu, koja nije zainteresovana za mirovinu u 64. godini, nije nužna, odnosno nije imperativna.

“Pored tumačenja sistemskih rješenja meni je opredjeljujuće za ovakav stav bilo to da bi se samo pukim jezičkim tumačenjem vršila povreda osnovnih ustavnih principa - diskriminacije i to po više osnova.  Na taj način se diskriminiše cijela jedna profesija koja je veoma značajna, i ne samo profesija, već i žena. Zaboravili smo i da smo mi još u staroj SFRJ ratifikovali konvenciju eliminacije svih oblika diskriminacije u odnosu na ženu. Meni se čini da je ovdje očigledna diskriminacija žene i diskriminacija profesije ovim tumačenjem i to ne smijemo da dozvolimo. Zaboravili smo na osnovne alatke metodološko - pravnog tumačenja, a to je teolološka ciljna ekstenzija - moramo poći od cilja ustavopisca kada je saopštavao norme u ovom obliku”, naglasila je Spajić.

Identičan stav imali su i članovi TS Velimir Rakočević i Sonja Bošković...

“Tužioci na Cetinju su uplašeni, zaključavamo vrata”

Član Tužilačkog savjeta i zamjenik rukovodioca ODT Cetinje Duško Milanović pokrenuo je juče važnu temu - koliko su crnogorski tužioci zaštićeni na poslu, jer ni policija ali ni privatno obezbjeđenje godinama ne čuvaju nijednu zgradu osim sjedišta Vrhovnog tužilaštva, Specijalnog državnog tužilaštva i Višeg tužilaštva u centru Podorice.

On je naglasio da se prošle sedmice dogodio tragičan događaj kada je Cetinjanin D.D. (61) izvršio samoubistvo kada je aktivirao bombu ispred kabineta tužilaca unutar zgrade ODT-a.

“Godinama tužioce u zgradi niko ne obezbjeđuje, postoji samo portir. Samo pukim slučajem tog dana izbjegnuta je veća tragedija. Poslije tog događaja svi tužioci na Cetinju su uplašeni, zaključavamo vrata. Situacija je alarmantna. Moramo nešto da uradimo”, kazao je Milanović.

V.d. Ivica Stanković pojasnio je da je u Zakonu o tužilaštvu iz 2015. godine predviđeno da za poslove zaštite lica i objekata bi trebalo da se organizuje posebna služba za poslove obezbjeđenja unutar tužilaštva ili angažuju pravna lica ovlašćena za poslove zaštite i obezbjeđenja.

On je kazao da je VDT godinama tražio novac za tu namjenu iz budžeta, ali da do sada nikada sredstva nijesu obezbijeđena.

Plan je da sljedeće godine iznađe novac za rješavanje tog problema.

Preporučujemo za Vas