Osnovna škola u Igalu mogla bi biti smještena u adaptiranom i rekonstriusanom Dječjem odjeljenju Instituta Dr Simo Milošević.
To je stav lokalne uprave, a Dječje odjeljenje ne koristi se kao medicinski objekat od polovine devedestih godina prošlog vijeka.
Tu je sada organizovana nastava za područno odjeljenje OŠ “Dašo Pavičić” koju pohađa 165 đaka.
Matičnu školu na Toploj kojoj gravitiraju đaci iz Igala pohađa oko 1.200 đaka, iako je projektovana za 800.
“Narednih dana razgovaraćemo sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i predložićemo da se ovaj objekat koji je državna svojima (Institut je u većinskom vlasništvu države) isknjiži i izvrši njegova namjena za osnovnu školu”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
On je ocijenio da bi to bilo najbrže i optimalno rješenje.
Da je imperativ obezbijediti prostor za novu školu - jedinstven je stav i lokalne vlasti i roditelja iz neformalne grupe građana, pokretača inicijative za izgradnju škole u Igalu.
Novim PUP-om Opštine predviđena je izgradnja škole na lokaciji Šištet Bare, gdje je planirana i izgradnja Autobuske stanice i stambene zgrade za državne namještenike i penzionere.
Katić kaže da je zbog blizine Jadranske magistrale i još nekih manjkavosti, racionalnije rješenje za školu - Dječje odjeljenje.
Izgradnja školske zgrade u Igalu često je imala političku konotaciju, jer se to pitanje pominjalo i u predizbornim kampanjama.
Predsjednik Vlade Duško Marković, tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Herceg Novom u aprilu prošle godine, kazao je da su “u kapitalnom budžetu za 2017. godinu obezbijedili sredstva za izradu projekta, a u budžetu za 2018. će planirati sredstva za početak gradnje te škole” i poručio “da je to završeno”.
“Volio bih da o tome (gradnji škole) ne pregovaram sa lokalnom upravom koja nije naša”, kazao je tada Marković.
DPS je izgubio izbore u Herceg Novom, a u kapitalnom budžetu za ovu godinu nema novca za školu.
Arhitekti traže da se zgrada zaštiti
Mladi novski arhitetkti su prije godinu i po uputili zahtjev Upravi za zaštitu kulturnih dobara Kotor da se, “kao vrijedan spomenik kulture”, zaštiti i sačuva objekat Dječjeg odjeljenja.
“Objekat je tipičan izraz moderne arhitekture, svedenih obika i jasnog arhitektonskog izraza. Karakteristična je materijalizacija koja distancira modernu naših predjela od moderne u ostalim dijelovima svijeta, jer je dominantna upotreba domaćih materijala - oblutaka na fasadi”, naveo je arhitekta Vuk Čvoro.
Projekat Dječjeg odjeljenja djelo je srpskog i jugoslovenskog arhitekte Nikole Dobrovića, koji je za potrebe Instituta 1962. uradio plan rekonstrukcije i dogradnje zgrade bivše francuske kablovske telefonske centrale.
Bonus video:
