UBH: Pratimo situaciju sa ptičjim gripom, držaoci živine i ptica da poštuju preporuke

Za soj virusa H5N8 koji je u najvećem broju ove godine potvrđen u evropskim zemljama nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima SZO, mala je vjerovatnoća da do prenosa sa životinje na čovjeka dođe, ističu iz Uprave

17670 pregleda 36 reakcija 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saopštila je danas da u kontinuitetu prate situaciju po pitanju bolesti ptičijeg gripa (avijarne influence) i u da skladu sa analizom rizika preduzimaju sve preventivne mjere kako bi se smanjila mogućnost od unošenja bolesti u Crnu Goru.

Kazali su da do danas nije potvrđen nijedan slučaj avijarne influence kod domaće živine na teritoriji Crne Gore, ali da je širenje te bolesti na evropskom kontinentu, posebno pojava slučajeva u Sloveniji i Hrvatskoj razlog za pojačanu pažnju.

Uprava podsjeća držaoca živine, kaveznih i drugih ptica na mjere i preporuke koje treba da preduzimaju kako bi se rizik od eventualne pojave bolesti sveo na minimum.

"Avijarna influenca je vrlo kontagiozna virusna bolest živine i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Postoji veliki broj sojeva virusa avijarne influence, a bolest se može manifestovati na različite načine, što u najvećoj mjeri zavisi od sposobnosti virusa da uzrokuju bolest (virulentnost) i od pogođene životinjske vrste. Takođe, neki od sojeva se mogu prenijeti na ljude", navode iz Uprave.

Ističu da za soj virusa H5N8 koji je u najvećem broju u 2020. godini potvrđen u evropskim zemljama, ipak nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, mala je vjerovatnoća da do prenosa sa životinje na čovjeka dođe.

U Evropi trenutno su izolovani visoko patogeni sojevi virusa avijarne influence tip A, u najvećem broju slučajeva soj H5N8, a u manjem broj H5N5, kod domaće živine i divljih ptica. Žarišta su prijavljena u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Norveškoj, Belgiji, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svijetu, potvrđena su žarišta u Tajvanu, Japanu, Kini, Kazakhstanu, Nigeriji, Južnoafričkoj republici, Južnoj Koreju, Avganistanu i Vijetnamu.

Iz Uprave podsjećaju da je jedini slučaj prisustva virusa visoko patogene avijarne influence u Crnoj Gori zablježen kod divlje patke, u decembru 2016. godine, i to na jednom uzorku iz monitoringa. Osim ovog slučaja, ističu, nijedne godine nije zabilježen nalaz virusa visokopatogene avijrne influence kod divljih ptica.

"Osim mjera koje treba da preduzimaju držaoci živine i ptica, preventivne mjere, između ostalog, obuhvataju i stavljanje van snage svih rješenja o dozvoli uvoza živine, proizvoda od živine i ptica porijeklom iz država odnosno područja (u slučaju regionalizacije) u kojima prema podacima Međunarodne organizacije za zdravlje životinja postoji sumnja, odnosno u kojima je potvrđena visoko patogena avijarna influenca kao i pojačane granične kontrole prometa živine, ptica i proizvoda od živine i ptica od strane veterinarske inspekcije", navodi se u saopštenju.

Kontinuiran monitoring

Iz Uprave podsjećaju da se već duži niz godina iz agrobudžeta finansira monitoring prisustva virusa avijarne influence kod domaće živine, kako bi se pratilo stanje i blagovremeno otkrila eventualna pojava bolesti kod domaće živine - prvenstveno koka nosilja.

"Istovremeno, sprovodi se i monitoring vodenih divljih ptica – najveći broj uzoraka sa područja Skadarskog i Šaskog jezera. Ispitivanja se sprovode tokom oktobra/decembra svake godine, neposredno nakon migratornog talasa ptica preko teritorije Crne Gore u pravcu juga. Osnovni cilj ispitivanja je utvrđivanje eventulanog prisustva virusa avijarne influence na teritoriji Crne Gore nakon „preleta“ velikog broja migratornih ptica tokom jesenje migratorne sezone, imajući u vidu povećani rizik od unošenja virusa tokom ovog perioda."

Takođe, u slučaju sumnje, kako dodaju iz Uprave, obavlja se uzorkovanje i dijagnostičko ispitivanje radi potvrđivanja odnosno isključivanja bolesti.

"U slučaju pojave bolesti usmrćuje se sva živina na zaraženoj farmi i uništavaju se svi proizvodi koji potiču od zaražene živine i preduzimaju druge mjere u skladu sa propisima kako bi se rizik od širenja bolesti sveo na minimum. U slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja u jatu živine ili primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica odmah kontaktirati najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora", napominju iz Uprave.

Preporuke za držaoce se mogu naći i na sajtu Uprave.

Bonus video: