međunarodni dan ljudskih prava

HRA: Ugroženo povjerenje u organe koji su dužni da štite ljudska prava

Iz Akcije za ljudska prava su pozvali građane da ne popuštaju pred kršenjem svojih prava, da ne okreću glavu od kršenja prava drugih ljudi, da potraže zaštitu i pomognu da Crna Gora dosegne vladavinu prava u opštem interesu

8798 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Akcija za ljudska prava (Human Rights Action - HRA) saopštila je danas da je u Crnoj Gori ugroženo povjerenje građana u državne organe koji su dužni da štite ljudska prava.

Iz te nevladine organizacije su, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, pozvali građane da ne popuštaju pred kršenjem svojih prava, da ne okreću glavu od kršenja prava drugih ljudi, da potraže zaštitu i pomognu da Crna Gora dosegne vladavinu prava u opštem interesu.

Tema Međunarodnog dana ljudskih prava UN je zaštita ljudskih prava u doba krize izazvane koronavirusom, a ove godine se, smatraju u HRA, pokazalo da Crna Gora nema mehanizme za efikasno suprotstavljanje epidemiji u skladu s ljudskim pravima.

Iz HRA su podsjetili na najvažnije događaje koji su obilježili 2020. godinu.

"U prvom talasu su preduzimane vrlo restriktivne mjere koje su, iako su sveukupno postigle rezultat u vidu iskorjenjivanja zaraze u maju, u pojedinim aspektima bile pretjerane i suprotne ljudskim pravima. Vlada je u jednom periodu, objavljivanjem ličnih podataka osoba u samoizolaciji, prekršila pravo na privatnost ogromnom broju ljudi i potkopala povjerenje u javno zdravlje i povjerljivost zdravstvenih podataka. Povodom ovako grubog kršenja privatnosti, reagovali su prvo specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija, pa tek onda Ustavni sud, koji je po inicijativi za ocjenu ustavnosti Građanske alijanse o tom događaju odlučio tek poslije četiri mjeseca, kada je to postalo beskorisno."

Vlada je tokom prvog talasa, kao i sada, dodaju iz HRA, "neopravdano sasvim zabranila pravo na mirno okupljanje, bez izuzetka za ostvarivanje prava na protest, iako je okupljanje u tom cilju moralo biti omogućeno manjem broju učesnika, uz maske i poštovanje distance". Jednakost pred zakonom je, ističu iz HRA, dovedena u pitanje prilikom primjene mjera zabrane okupljanja na otvorenom i zatvorenom, lišavanja slobode i različitog pristupa u kažnjavanju onih koji su kršili mjere, kao i u odnosu na smještanje u karantin.

"Drugi talas epidemije je obilježio utisak da su državni organi odustali od ozbiljne zaštite javnog zdravlja. Kao da je zauzet stav da se treba prepustiti sticanju tzv. „imuniteta krda“ i žrtvovati epidemiji 540 života, koliko ih je izgubljeno u drugom talasu, nasuprot gubitka samo 9 u prvom. Policija i tužilaštvo nisu uopšte ili nisu adekvatno reagovali na više masovnih okupljanja građana od čak pedeset hiljada ljudi na jednom mjestu, nakon čega se Crna Gora popela na žalosno drugo mjesto u svijetu po broju zaraženih u odnosu na broj stanovnika. Umjesto preuzimanja odgovornosti za propuste u procesuiranju svih koji su kršili mjere, državni organi su prebacivali odgovornost jedni na druge", dodaju iz HRA.

Pandemija koronavirusa je, napominju, prikazala neodgovornu pasivnost Ustavnog suda, koji nijednom nije iskoristio ustavno ovlašćenje da se uključi u praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, "iako je faktičko vanredno stanje, to zahtijevalo". "Odlučivanje o podnijetim inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti donesenih mjera uslijedilo je ili suviše kasno ili ga nije ni bilo. Ustavni sud nikad nije odlučio o inicijativi HRA i Instituta Alternativa za ocjenu ustavnosti potpune zabrane okupljanja, koja je uvedena u prvom talasu, a koju je uvela i nova ministarka zdravlja, bez predviđanja izuzetka za protestna okupljanja, ističu iz HRA.

S druge strane, dodaju, Ustavni sud je aktivno "prkosio ustavnosti i zakonitosti" izabravši sudiju Desanku Lopičić na nepostojeću funkciju „predsjedavajuće sudije“ i insistirajući da ona ostane na toj funkciji punih deset mjeseci u godini parlamentarnih izbora. Uprkos blagovremenom upozorenju šest nevladinih organizacija i Evropske komisije, ističu iz HRA, odluka je kao neustavna i nezakonita ukinuta tek deset mjeseci kasnije, a nevladine organizacije su zahtijevale od četvoro sudija koji su ugrozili integritet Ustavnog suda da daju ostavke.

"Slobodu izražavanja je ove godine ugrozio novi trend hapšenja i kažnjavanja zbog kritike predstavnika vlasti i pronošenja neistinitih informacija na ličnim profilima na društvenim mrežama, isticanja zastava druge države i satiričnih objava, suprotno međunarodnom standardu slobode izražavanja. Pored apela na Upravu policije i državno tužilaštvo da zakone ne zloupotrebljavaju za svrhe represije, HRA je još u januaru Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti krivičnog djela izazivanje panike i nereda iz čl. 398 KZCG, koji je omogućio hapšenje i krivično gonjenje prvo novinara, a onda i drugih osoba zbog pronošenja navodno neistinitih informacija, iako sadržaj koji su objavili nije podsticao na nasilje niti je predstavljao govor mržnje. O toj inicijativi još nije odlučeno", navodi se u saopštenju. Iz HRA poručuju da je nekažnjivost torture jedan od najvećih problema u zaštiti ljudskih prava u Crnoj Gori.

"Poražavajuća je bila odluka Višeg suda u Podgorici, kojom su desetorica zatvorskih službenika za koje je utvrđeno da su mučili zatvorenike, kažnjena samo uslovnim osudama, čime im je oprošteno i omogućeno da nastave da rade sa zatvorenicima, suprotno međunarodnim standardima. Posebno je zabrinjavajuće što državno tužilaštvo ni do kraja ove godine nije objavilo rezultate u istragama utemeljenih prijava policijske torture prilikom protesta u maju u Nikšiću i u Pljevljima, i junu u Budvi. Navode u izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje torture (CPT) o tome da kriminalistički inspektori u Crnoj Gori primjenjuju i elektrošokove u cilju iznuđivanja iskaza potkrijepile su i tri prijave zlostavljanja učesnika u istrazi „bombaških napada“. Iako su predstavnici i UN, i EU i ambasade Velike Britanije reagovali povodom ovog slučaja i apelovali da se hitno sprovede djelotvorna istraga, do danas, više od pola godine, rezultata nema."

Ni ove godine, dodaju iz HRA, nije bilo pomaka u istraživanju ratnih zločina u skladu sa Strategijom koju je 2015. godine donio Vrhovni državni tužilac. Ministarstvo pravde je, navode iz te NVO, odbilo da objasni zbog čega već četiri godine traje postupak izručivanja Zorana Vukovića iz Srbije Crnoj Gori, koji je pravosnažno osuđen u Crnoj Gori zbog ratnog zločina nad porodicom Klapuh 1993. godine.

"Sudski savjet je nastavio sa praksom postupanja suprotno ovlašćenjima propisanim Ustavom i zakonom. Na sjednici održanoj početkom februara, izabrali su i osmog predsjednika suda suprotno zakonskoj zabrani koja predviđa da jedna osoba može biti birana za predsjednika istog suda najviše dva puta. Uprkos odluci Upravnog suda kojom je poništena odluka o izboru Branka Vučkovića za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, i pored preporuka GRECO i Evropske komisije u pogledu ograničenja prekomjerne koncentracije ovlašćenja u pravosuđu, Sudski savjet je u ponovljenom postupku u novembru ipak odlučio da ponovo izabere Vučkovića, koji sad obavlja funkciju predsjednika suda u osmom mandatu. U maju je izbio novi skandal u postupku izbora sudija, jer je utvrđeno da su neki od kandidata varali prilikom izrade pisanog testa. Do danas nije objavljeno šta je Savjet preduzeo da spriječi da se takve pojave ponavljaju. Uprkos činjenici da je velikom broju sudija prestala sudijska funkcija ostvarenjem uslova za starosnu penziju na osnovu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Sudski savjet je, skandalozno, odlučio da taj zakon neće primjenjivati dok o njegovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti ne odluči Ustavni sud, iako je jedino Ustavni sud nadležan za donošenje takve privremene mjere. Sudski savjet ove godine nije reagovao da zaštiti sudije od neprimjerenog pritiska javnosti i političkih partija, iako mu je i to nadležnost", dodaju iz HRA.

Ohrabrenje, kako su kazali, predstavlja samostalno odlučivanje sudija osnovnih sudova, koji su utemeljenim obrazloženjima odlučili da odstupe od načelnog pravnog stava Vrhovnog suda o tome da redovni sudovi nijesu nadležni da preispituju zakonitost odluka Skupštine.

"Pozitivni pomakje napravio Tužilački savjet, istina sa zakašnjenjem od preko godinu dana i posle izbora, i na sjednici održanoj pred kraj godine odlučio da poništi konkurs za izbor rukovodilaca osnovnih tužilaštava na koji su se prijavili kandidati koji su već obavljali tu funkciju u dva mandata, koliko je i zakonsko ograničenje, što je u skladu s ciljem sprečavanja koncentracije ovlašćenja u pravosuđu. S druge strane, i Tužilački savjet je samovoljno odlučio da ne primjeni odredbe Zakona o PIO, na osnovu kojih bi zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju i mnogim tužiocima trebalo da prestane funkcija u skladu sa zakonom."

Pozitivan doprinos ostvarenju ljudskih prava, dodaju iz HRA, predstavlja i konačno usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola koji je obezbijedio i onima koji pripadaju seksualnim manjinama da ozvaniče zajednički život s osobom koju vole. Ovaj Zakon, kako su kazali, predstavlja pobjedu osnovnog načela da ljudska prava pripadaju svima.

"Unapređenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu s međunarodnim standardima i dobrom demokatskom praksom je jedan od prvih koraka koji se očekuje od nove vlasti. Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, Akcija za ljudska prava je sa partnerskim organizacijama - Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Institut Alternativa (IA), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centar za građanske slobode (CEGAS) novoj vladi predala nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ohrabruje brza reakcija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, koje je saopštilo da priprema izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama predstavlja prioritet", zaključuje se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas