NACRT IZMJENA ZAKONA DOSTAVLJEN MINISTARKI SRZENTIĆ

Skidanje oznake tajnosti sa Crne Gore

NVO predlažu da se briše norma koja je do sada omogućavala državnim organima da proglašavaju podatke državnom ili poslovnom tajnom, traže da zvanična imejl komunikacija bude takođe informacija koja se može potraživati preko ZOSPI, ali i da nadležna Agencija može moritorno da odlučuje po žalbama

34126 pregleda 222 reakcija 26 komentar(a)
Ćalović Marković, Foto: Boris Pejović
Ćalović Marković, Foto: Boris Pejović

Državni organi neće moći da sakrivaju informacije koristeći se izgovorom da se radi o državnoj ili poslovnoj tajni, a podaci od javnog interesa, posebno oni koji se tiču trošenja budžeta, biće proaktivno objavljivani na sajtu institucija jednom mjesečno.

Građani, civilni sektor i mediji bi na osnovu propisa o slobodnom pristupu informacijama bi mogli da traže svaki podatak koji posjeduje organ vlasti, uključujući i imejl i komunikaciju bilo kojom platformom koja se vrši sa službenih mobilnih ili drugih uređaja.

Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama biće vraćena nadležnost da, kao drugostepeni organ, meritorno odlučuje po žalbi ukoliko podnosilac zahtjeva za podacima smatra da državni organ nije radio u skladu sa zakonom.

Sve to je predviđeno Nacrtom izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI), koji su juče novoj Vladi i ministarki javne uprave Tamari Srzentić dostavile Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut Alternativa (IA), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) i Centar za građanske slobode (CEGAS).

„Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije predali smo Vladi nacrt izmjena prvog u nizu antikoruptivnih zakona, Pozivamo ministarku Srzentić da što prije organizuje javnu raspravu, a Vladu da po hitnom postupku izmijene uputi Skupštini na usvajanje“, kazala je u izjavi za „Vijesti“ izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković.

„Crna Gora je zemlja tajni, kojima je bivši režim sakrivao korupciju, kriminal, brojne benefite tajknuma blikim DPS-u... Ovaj zakon treba da obezbijedi mehanizam građanima, civilnom sektoru i medijima da otkrivaju korupciju, ali i da kontrolišu vlast. Imajući u vidu ekspoze premijera Zdravka Krivokapića, ali i izjave ministara da će raditi transparentno, očekujemo da ćemo konačno imati zakon usklađen sa međunarodnim standardima, koji će građanima, civilnom sektoru i medijima omogućiti da imaju aktivniju ulogu u društvu. Pošto će ovaj zakon omogućiti i kontrolu rada nove vlade, on je i test njihove stvarne spremnosti da omoguće javnosti pristup infomacijama, a time i prevenciju i borbu protiv korupciju i u sopstvenim redovima“, istakla je Ćalović Marković. Iz civilnog sektora podsjećaju i da je početkom decembra na snagu stupila Konvencija Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima, koju je Crna Gora ratifikovala još 2012.

Brisanje spornih važećih normi, test štetnosti i proaktivno objavljivanje podataka

Važeći propis, donesen 2017. zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, predviđa da se odredba ZOSPI ne odnose, između ostalog, na informacije za koje postoji obaveza čuvanja tajne, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast tajnih podataka.

U obrazloženju predloga brisanja te odredbe, NVO poručuju da je u koliziji sa drugim normama zakona. Isto tako, ističu, toj normi se „može pripisati i zapažena neujednačena praksa - od paušalnog i neopravdanog pribjegavanja toj odredbi, do različitih tumačenja o tome koje se materijalno i procesno pravo ima primijeniti u tom slučaju, te da li isto podrazumijeva odbijanje zahtjeva ili ograničenje pristupa informacijama, što je sve rezultiralo različitim odlukama o činjenično gotovo identičnim predmetima“.

Civilni sektor predlaže uvođenje instituta „test štetnosti“ u osnovne pojmove ovog zakona.

„Izostanak dokaza o izvršenom testu štetnosti, nepotpunost obrazloženja u pogledu sadržine testa štetnosti bili su učestao razlog zbog kog je Upravni sud Crne Gore poništavao odluke o zahtjevima za pristup informacijama. S obzirom na značajnu funkciju koju ima test štetnosti, izvjesna je potreba za bližim definisajem njegove sadržine i funkcije već u osnovnim odredbama, a u cilju povećanja preciznosti zakonskih normi, uklanjanja nedoumica i veće efikasnosti u primjeni“, navodi se u Nacrtu zakona.

Predložena je i izmjena člana 12 u cilju unapređenja proaktivog pristupa informacijama, povećanja transparentnosti rada organa i preciznosti u pravcu informacija koje organ mora objavljivati zbog očiglednog postojanja interesa javnosti da sa njima bude upoznata.

„U pitanju su podaci od značaja za upoznavanje organizacije i nadležnosti organa vlasti, kao i učešće građana u donošenju odluka. Dostupnost pravne regulative, strateških i planskih dokumenata, uključujući i izvještaje radnih tijela i informacije o organizaciji svakog tijela, doprinosi isključivo efikasnosti informisanja građana i zainteresovanih lica o nadležnostima, angažovanosti i postignutim rezultatima u radu organa“, navodi se u nacrtu, a NVO podsjećaju i na to da Zakon o pravu na pristup informacijama Hrvatske podržava ovakav koncept.

Predlaže se i konkretizacija informacija koje organi objavljuju u pogledu raspolaganja finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom.

„Redovno informisanje o prihodima i rashodima značajan je pokazatelj upravljanja javnim finansijama i u tom smislu nezamjenljiv je način kontrole rada organa vlasti, što je i jedan od ciljeva prava na slobodu pristupa informacijama. Unifikacija rokova i formi u kojima se ovi podaci objavljuju jedino može doprinijeti efikasnosti u objavljivanju informacija i većem razumijevanju informacija o prihodima i rashodima, a, istovremeno, u značajnoj mjeri bi smanjila opterećenost organa vlasti zahtjevima za pristup informacijama...“, predlog je nevladinih organizacija.

Predloženo je i normativno uređenje obaveze objavljivanja informacije o dostupnim javnim uslugama i pojednostavljenog načina realizacije tih usluga, imajući u vidu da vrijeme ekspanzije digitalizacije usluga zahtijeva prilagođavanje organa vlasti i na tom nivou.

Osnažuju se praktična rješenja za jednostavnije pretrage i upotrebe dostupnih informacija od strane javnosti. Na ovaj način poboljšao bi se sistem proaktivnog objavljivanja informacija i smanjila potreba za podnošenjem zahtjeva, kao i učestalost slučajeva “ćutanja uprave”.

Predloženo je i uvođenje novog člana, kako bi se utvrdio pravni osnov za centralizovano objavljivanje budžetskih podataka na nivou transakcija, sa jasnim određenjem u pogledu rokova, sadržaja i forme, u cilju adekvatne preglednosti i pravovremene informisanosti javnosti.

„Istovremeno, ovakav pristup u skladu je sa propisima i praksom koja već postoji u odnosu na postupak javnih nabavki“, navodi se u nacrtu izmjena Zakona.

Agencija da odlučuje, ali i kontroliše

Predložena je i izmjena, koja je postojala u Zakonu iz 2012, a na osnovu kog je Agencija kao drugostepeni organ imala ovlašćenje da odluči meritorno o zahtjevu za pristup informaciji.

Brisanje ove odredbe 2017, smatraju u NVO, dovelo je do značajnih odugovlačenja upravnih postupaka i pokazalo da postoji u praksi očigledna potreba da Agencija odlučuje meritorno o zahtjev za pristup informaciji, odnosno o žalbi, kada god to ne učini prvostepeni organ.

„Predloženo rješenje u skladu je sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti upravnog postupka, i prati standarde uporednog prava... Predlaže se izmjena koja proširuje ovlašćenja Agencije u pogledu nadzora nad sprovođenjem ZOSPI. Naime, postojeće rješenje prema kome je Agencija nadzor vršila samo u odnosu na pojedina pitanja pokazalo se kao neefikasno i neopravdano restriktivno, a nije ni u skladu sa međunarodnim rješenjima.

Predloženom dopunom Agenciji se povjerava aktivnija uloga u vršenju inspekcijskog nadzora, u skladu sa propisom koji reguliše tu oblast, čime će nadzor biti sprovođen znatno efikasnije“, navodi se, između ostalog, u nacrtu izmjena ZOSPI, koji su NVO juče dostavile ministarki Srzentić.

Preporučujemo za Vas