Usvojena ustavna žalba "Vijesti"

Prava advokatice nisu preča od slobode izražavanja

Sudije Ustavnog suda smatraju da Viši sud nije utvrdio da postoji neka prijeka društvena potreba zbog koje bi se zaštita prava ličnosti tužilje stavila iznad slobode izražavanja

47327 pregleda 100 reakcija 22 komentar(a)
Izgubila sporove sa medijima: Ana Đukanović, Foto: Boris Pejović
Izgubila sporove sa medijima: Ana Đukanović, Foto: Boris Pejović

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da je povređena sloboda izražavanja presudom Višeg suda u Podgorici, koji je ranije osudio “Vijesti” zbog teksta ​“I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito” utvrdivši da je advokatici Ani Đukanović, sestri predsjednika države Mila Đukanovića povrijeđen ugled i čast.

U pitanju je tekst o privatizaciji Telekoma, a zbog silčnog sadržaja i na istu temu Ustavni sud je ranije presudio u korist dnevnog lista Dan i nedjeljnika Monitor usvojivši njihove žalbe.

Vijeće sudija Ustavnog suda Miodraga Iličkovića, Mevlide Muratović i Budimira Šćepanovića je u srijedu, odlučujući po žalbi osnivača “Vijesti” firme “Daily press”, ukinulo presudu Višeg suda u Podgorici iz 2016.

 Član vijeća sudija koje je usvojilo žalbu “Vijesti”: Iličković
Član vijeća sudija koje je usvojilo žalbu “Vijesti”: Iličkovićfoto: Savo Prelević

Taj sud je zbog povrede ugleda i časti Ani Đukanović dosudio 2.000 eura na ime nematerijalne štete, kao i kamatu od 10. jula 2015. do trenutka njene isplate.

Sudije Ustavnog suda smatraju da Viši sud nije utvrdio da postoji neka preka društvena potreba zbog koje bi se zaštita prava ličnosti tužilje stavila iznad slobode izražavanja, saznaju “Vijesti”.

Izvještavajući o sumnjama da je bilo korupcije tokom privatizacije Telekoma i koristeći podatke Američke komisije za hartije od vrijednosti (SEC), mediji su prenijeli navode o umiješanosti sestre visokog zvaničnika.

“Vijesti” su u tekstu citirale američka dokumenta u kojima piše da je petogodišnja istraga američkog Ministarstva pravde i Komisije za hartije od vrijednosti, pokazala da je Mađar Telekom podmitio najmanje dva Vladina predstavnika, među kojima i “sestru najvišeg funkcionera Vlade, koja se bavi advokaturom”.

Pod tim naslovom objavljen je i tekst, zbog koga je odlučujući po tužbi advokatice Ane Đukanović tadašnji sudija Osnovnog suda Miodrag Pešić presudio na štetu “Vijesti”, naloživši da se Đukanović (tada Kolarević) plati 5.000 eura odštete zbog navodnih duševnih bolova koje su joj izazvali tekstovi o korupciji.

Presuda je zatim pala na Višem sudu, ali je sudija i u drugom navratu donio istu odluku, a djelimično je zatim potvrdio drugostepeni Viši sud.

Pešić je smatrao da uz fotografiju Đukanović u “Vijestima”, list ne ostavlja sumnju čitacioma da je baš ona uzela mito, jer je “sestra najvišeg zvaničnika Vlade”.

Sudija je konstatovao i da je objavljivanje tekstova o eventualnoj korupciji u Telekomu bilo od javnog interesa i da je pisanje novina dovelo čak do formiranja skupštinskog Anketnog odbora koji se bavio tim slučajem, kao i da je Specijalno tužilaštvo saopštilo da provjerava navode iz tekstova...

On je, međutim, naveo da Evropska konvencija o ljudskim pravima “ne garantuje neograničenu slobodu izražavanja”...

“Vijesti” su, prema njegovom sudu, pogriješile kada su sliku Ane Đukanović objavili na naslovnoj strani pored naslova “I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito”.

Sudija objašnjava da novinari tada nijesu obratili dovoljnu pažnju na težinu objavljene informacije i na njenu istinitost.

“Naročito ako se ima u vidu činjenica da se u tužbi, koju je pred američkim sudom podnijela Američka komisija za hartije od vrijednosti, radi utvrđivanja činjenice da li je prilikom kupovine Telekoma bilo korupcije, nigdje i ne pominje ime tužilje”.

Osim što je povrijeđen ugled Đukanović, presudom se tvrdi da je pisanje novina bio udar na njenu čast, jer je došlo do povrede načela proporcionalnosti između slobode izražavanja novinara i zaštite privatnosti tužilje.

Ana Đukanović je u odvojenim tužbama tužila izdavače “Vijesti”, “Dana” i “Monitora”, zbog serije tekstova u kojima se povezuje s aferom “Telekom” i tražila odštetu od po 100.000 eura.

Ustavni sud je ukinuo sve tri presude prvostepenih sudova, štiteći slobodu izražavanja.

Sudija Miodrag Pešić, koji je ranije osudio “Vijesti”, u međuvremenu je unaprijeđen u sudiju Višeg suda i takođe je prošao obuke Savjeta Evrope za slobodu izražavanja, pa sada slovi za eksperta za tu oblast.

Kad se može ograničiti sloboda izražavanja

Sloboda izražavanja je ključna za demokratiju i ona se može ograničiti radi zaštite nacionalne bezbjednosti, javnog zdavlja i sprječavanje nereda i zločina, zaštite ugleda sudova, sprječavanja otkrivanja poverljivih informacija.

To su standardI Savjeta Evrope, koje primjenjuje Evropski sud za ljudska prava, a njegove presude su standardi za sudove u Crnoj Gori.

Da bi se došlo do ograničenja slobode izražavanja sudovi prethodno treba da sprovedu trodjelni test kako bi utvrdili da je ograničenje propisano zakonom, da li se njime štiti neki od ovih interesa i da li je neophodno u demokratskom društvu - odnosno da li su iscrpljena sva prethodna sredstva.

Preporučujemo za Vas