Roditelji su mu rekli da je najvažnije da bude čovjek. I da uči. Poslušao ih je i riješio da isti “recept” ponudi i svojim sunarodnicima - pripadnicima romske i egipćanske zajednice.
Oprostio je sve prezrive poglede, pogrdna imena, nepruženu ruku, pravio se nekada i da “ne vidi i ne čuje” i išao naprijed. Njegovo ime je Miljaim Delija i sa ponosom ističe da je Egipćanin koji je pri kraju magistarskih studija na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Priznaje da je bio najponosniji kada je završio specijalističke studije, a otac čašćavao prijatelje u kafani. O ponosu i čašćavanju kada magistrira, kaže da trenutno ne razmišlja. Umjesto toga sanja da bude samo jedan u nizu uspješnih Egipćana i Roma. I da nastavi da pomaže sunarodnicima jer, ako može on da završi fakultet, mogu i oni.
Ali, kako ih ubijediti da ih nakon završenog fakulteta čeka adekvatan posao. Ni sebe ne može da ubijedi u to, iako je nedavno pomislio da će dobiti posao koji priželjkuje.
“Opština Nikšić je 12. oktobra ove godine raspisala oglas za samostalnog savjetnika/ca III za zaštitu Roma i Egipćana i osoba sa invaliditetom u Odjeljenju za socijalnu i dječiju zaštitu. Kao jedini pripadnik iz romsko-egipćanske zajednice u Nikšiću sa visokom školskom spremom i na samom kraju sam magistraskih studija na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, mislio sam da sam pravi kandidat za to mjesto”, priča Delija.
Proporučivale su ga godine volontiranja u zajednici, mnogobrojne obuke koje je završio, činjenica da mu Romi i Egipćani vjeruju i da znaju da je jedan od njih, ali i jedan iznad mnogih. Imao je samo jednu “falinku” - nepoložen stručni ispit za rad u državnim organima. Zato je obećao da će i taj ispit položiti, jer ako je mogao položiti tolike ispite tokom studija, položiće i stručni. Onaj drugi “stručni ispit”, za rad sa pripadnicima RE populacije, davno je položio na terenu.
“U navedenom oglasu stajalo je da se naziv radnog mjesta može kategorisati kao pravo mjesto na kome pripadnici romsko-egipćanske zajednice mogu dobiti zaposlenje i mogu neposredno i u interesu ciljne grupe raditi na uspostavljanju što boljih odnosa između pripadnika RE zajednice i lokalne samouprave. Lokalna samouprava je zato što nemam položen stručni ispit za rad u državnim organima moja dokumenta odbila i primila lice koje nema apsolutno nikakve kontakte sa romskom i egipćanskom zajednicom”, tvrdi Miljaim.
Volio bi da nadležnima skrene pažnju da i od “stručnog ispita za rad u državnim organima” postoje stučniji ispiti, a to su oni koji se “polažu” kroz rad sa pripadnicima RE zajednice.
Priča da ga to neće pokolebati da nastavi da pomaže Romima i Egipćanima. Navikao je da poslije svakog pada ustane još jači, jer tamo neko dijete iz RE zajednice mašta da i ono bude kao Miljaim - završi fakultet, bude volonter i humanista, svira klavijaturu i da i njegov otac čašćava kada specijalizira. Miljaimu je to i više nego dovoljno.
“U Centru za romske inicijative imamo Forum teatar i idemo po naseljima kako bi romskoj i egipćanskoj djeci pokazali zašto je obrazovanje važno. Kada se predstava završi, slijedi naše predstavljanje, ko smo, šta smo završili, kako bismo im dali podstreka da i oni mogu uspjeti. Tada sam ponosan na sebe, jer svaki put kada se predstavim shvatim šta sam završio i dokle sam stigao. Bilo je situacija kada su mi Romi i Egipćani govorili da su zbog mene odlučili da nastave školovanje”.
Opština: Stvorićemo uslove da dobije posao
Iz Odjeljenja za ljudske resurse i upravljanje kadrovima Opštine Nikšić kazali su da Miljaim nije priložio uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, jer isto, kako je i sam naveo u odgovoru, ne posjeduje.
“Takođe je naveo da se nalazi u procesu polaganja stručnog ispita i da bi molio da se sagleda mogućnost za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta, jer bi on traženo uvjerenje dostavio u roku od pola godine”, stoji u odgovoru “Vijestima”.
Podsjećaju da je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, između ostalog, propisano da u državnom organu radni odnos može da zasnuje lice koje ima položen stručni ispit za rad u tim organima, kao i da je postupak popunjavanja radnog mjesta samostalnog savjetnika/ca III za zaštitu Roma i Egipćana i osoba sa invaliditetom sproveden u skladu sa zakonima o lokalnoj samoupravi i državnim službenicima i namještenicima.
“Tačno je da starješina organa, prilikom donošenja odluke o izboru kandidata, vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica, a rodno balansiranoj zastupljenosti, kao i zapošljavanju lica sa invaliditetom, stoga zainteresovani kandidati mogu se o navedenom izjasniti u prijavi na slobodno radno mjesto, ali kandidat Miljaim Delija se nije našao na listi za izbor kandidata i starješina organa nije bio u mogućnosti da vrši izbor između njega i drugih kandidata”, navodi se u odgovoru.
I rukovodilac Službe za saradnju, poslove predsjednika i informisanje, Slobodanka Roganović, kazala je da je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno “da imenovani nije zadovoljio uslove oglasa, ali da će svakako lokalna uprava u narednom periodu stvoriti uslove za zapošljavanje Miljaima Delije, imajući u vidu njegove reference, kako bi dao doprinos uključivanju romske i egipćanske populacije u društvenu zajednicu”.
Fana je svima uzor
Miljaim je najmlađe od desetoro djece, ali ne i jedini u porodici koji je završio fakultet. Sa sestrom Fanom se “utrkuje” ko će prvi da magistrira. Fana je u 33. godini odlučila da upiše fakultet, diplomirala pedagogiju i polako priprema magistarski rad. Ona je i glavni krivac što je uspjela da obrazovanjem “zarazi“ sve članove porodice, tako da su sva njena braća i sestre završili osnovnu školu, četvoro srednju, a ona i Miljaim fakultet.
Iako je Miljaim prvi u porodici stekao fakultetsku diplomu, Fana im je svima uzor. Djevojka koja svakog dana pokazuje da se može biti drugačiji, a opet isti, da to što je, kako često sa osmijehom zna reći, njena koža malo tamnija od kože većinskog stanovništva u Crnoj Gori, može biti samo prednost, a ne nedostatak, ima dušu bjelju od najbjelje puti. I “tjera” mlađe članove porodice da pobjede sve predrasude i da uspiju.
Maleni Abedin je krenuo tetkinim i stričevim stopama. Do ove školske godine znao je samo za petice, a sada mu se “potkrala” i neka četvorka.
“Od prvog do četvrtog razreda sam imao sve petice. Sada sam u petom razredu i trenutno imam osam petica i tri četvorke”, kaže desetogodišnji Abedin.
Najdraži predmeti su mu crnogorski jezik i informatika, a najteže mu pada matematika, mada se i sa njom uspješno bori. Voli školu i drugare i već zna šta će biti kada odraste.
“U školi imam nekoliko drugara, ali jedan od najboljih mi je Uroš Đurković. Sa njim se najviše družim i on mi pomaže ako mi nešto nije jasno. Volim da učim i zato sam i odličan đak. Volio bih da završim fakultet, da budem humanista i da pomažem ljudima i da budem učitelj. Volio bih da budem dobar kao tetka”.
Ukupno jedanaestoro završilo fakultete državnog Univerziteta
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa Regionalnim savjetom za saradnju realizovalo istraživanje o socio-ekonomskom položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za 2020. godinu koje je pokazalo da je trećina punoljetne romske i egipćanske zajednice bez škole, kao i da više od 70 odsto anketiranih nema posao.
U Crnoj Gori osnovnu školu trenutno pohađa 1.800, a srednju 115 učenika iz RE zajednice. Od srednjoškolaca, samo jedan pohađa gimnaziju, dok su ostali na stručnim smjerovima.
Početkom ove školske godine, prilikom sastanka predstavnika Univerziteta Crne Gore (UCG) i Ministarstva za manjinska i ljudska prava, saopšteno je da je do sada fakultet na UCG završilo 11 studenata iz RE zajednice, dok 12 i dalje studira. Ovu školsku godinu upisalo je šest novih studenata, od čega troje po principu afirmativne akcije (sa blažim kriterijumima), a troje u redovnoj proceduri.
Bonus video:
