drugi panel konferencije koju je organizovao cdt:

Kosović: Nema nacionalne grupe koja nema neku vrstu straha, nesigurnosti

Urednik dnevnog lista "Vijesti" Srdan Kosović je rekao da politička radikalizacija utiče na to kako se mediji odnose prema djelovanju političkih i partijskih struktura

4713 pregleda 1 komentar(a)
Sa drugog panela, Foto: CDT
Sa drugog panela, Foto: CDT

Svi u Crnoj Gori primjećuju radikalizaciju javnog diskursa koja je slična onoj sa početka devedesetih, ali mediji više nemaju opciju da neki fenomen ignorišu jer će ta informacija svakako doći do publike, ocijenili su urednici dnevnih listova "Dan" i "Vijesti", Nikola Marković i Srdan Kosović, dok je predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije, Ranko Vujović, ukazao da je još uvijek aktuelna kampanja protiv Crne Gore u medijima iz Srbije koji su vidljivi i u Crnoj Gori.

Kosović je, na konferenciji "Diskursi radikalizacije: Uticaj javnog diskursa na jačanje etno-nacionalizma u Crnoj Gori", koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Nacionalnim operativnim timom, uz podršku ambasade Holandije, kazao da već duže vrijeme nema te nacionalne grupe koja se osjeća sigurno u Crnoj Gori.

"Nemate nijednu nacionalnu grupu s kojom možete pričati koja nema neku vrstu straha, nesigurnosti. Politička radikalizacija utiče na to kako se mediji odnose prema djelovanju političkih i partijskih struktura", rekao je Kosović i dodao da se mora govoriti, ne samo o partijskoj radikalizaciji, već i ponašanju svih faktora koji imaju neku vrstu političkog uticaja, što je, kako kaže, mnogo dublje i ozbiljnije od partija.

Kosović je dodao da čim institucije počinju da zatvaraju kanale, naročito za obespravljene, radikalizacija je neizbježna posljedica.

On je ukazao i da mediji trenutno rade sa izuzetno ograničenim resursima.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan", Nikola Marković, ocijenio je da je situaciju kojoj svjedičimo kreirala vlast u skladu sa svojim partijskim potrebama.

"Ovu vrstu radikalizacije smo imali početkom devedesetih kada su targetirani pripadnici jedne nacionalne grupe od strane vlasti i vlast je bila ta koja je to kreirala. Prvo su na meti tog radikalnog diskursa bili tzv. neprijatelji Jugoslavije, imali smo ustaše, balije ne znam ni ja. A onda se prešlo na sljedeću radiklaizaciju u odnosu na političke i nacionalne grupe, imali smo progon Liberalnog saveza i ljudi koji se nacionalno osejćaju Crnogorcima i koji su se zalagalil za ideju nezavisne Crne Gore. Potom smo imali proganjanje bošnjačke partije SDA, potom imamo "Orlov ret" da bi onda došlo do radikaliazije u odnosu na srpski nacionalni korpus", kazao je Marklović.

Kako je naveo, svaka radikalizacija i njeno prihvatanje u javnom diskursu počinje od kulture.

"Kada smo dozvolili da kvazimediji poput Pinka uđu u naše društvo, nezakonito, kada smo dozvolili da javni diskurs obilježe oni tzv. mediji kojima je reper Farma, Veliki brat i ostali rijaliti programi, time godinama bombardujemo naše građane, zašto se onda neko čudi poslije toga što se primio nacionalni radikalizam", naveo je Marković.

Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije kazala je da, ako krenemo od osnovne definicije ekstremizma, vidjećemo gdje smo mi danas.

"Korijeni su mnogo dublji ali bih se sada zadržala na priči o religijskom ekstremizmu koji u ovom trenutku može biti opasan naročito kada je riječ o zlooupotrebi religije i ideologizaciji religije", ocijenila je ona.

Predsjednik Savjeta AEM, Ranko Vujović, rekao je da se ta agencija, kada se nešto desi, fokusira na jedan dio medija.

"Tako smo se prošle godine i početkom ove, odnosno prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a naročito poslije nejga, fokusirali na praćenje par televizija koje nisu odavde ali su vidljive u Crnoj Gori i tu je bila brutalna kampanja koja nije stala sve do danas. To je bila provala jednog velikosprskog nacionalizma preko tih medija koja je našla plodno tlo ovdje", rekao je on i dodao da je AEM pokušala da određenim restriktivnim mjerama srpiječi tu vrstu ekstremnog govora preko medija.

"I zabranili smo par emsiija koje su se emitovale na Pinku i Hepi TV, ali kada su te zabrane prošle oni su nastavili u istom tempu, sa istim narativima i istim ekstremnim govorom. Crna Gora je dugo vremena bila pošteđena tog esktremnog, nacionalsitickog diskursa i dugo vremena je živjela u građanskom ambijentu gdje je bio rijedak tako ekstreman govor. Ono što se desilo u posljednih godinu dana podsjeća na devedesete, jer se sličan narativ i tada dešavao i maltene se istorija ponavlja u ovom regionu", ocijenio je Vujović.

Kosović je kazao da, u eri društvenih mreža, svepristunih i svedopstunpih medija preko interneta, ne morate napraviti nikakv napor da biste konzumirali bilo koju vrstu sadržaja.

"Često ne možete da se bavite onim čime ste planirali da se bavite a naročito kada je u pitanju odsustvo kredibilnog Javnog servisa koji bi imao respektabilnu dozu povjerenja i opseg bavljenaj stvarima, pa ćete uštedjeti kapacitet tako sto ćete se za neke teme pozivati na Javni servis. Od nezavisnih medija se očekuje da obavljaju ulogu javnog servisa", istakao je glavni i odgovorni urednik "Vijesti".

Kako kaže, koliko god informacija bila ekstremna, nema puta da se ona sakrije niti je treba kriti ili ublažavati, jer svako treba da preuzima odogovrnsot za takve izgovorene i učinjene stvari.

"Imamo veliki broj medija koji su propagandni punktovi u Crnoj Gori, za jednu ili drugu stranu", dodao je Kosović.

Marković je dodao da se na društvenim mrežama fabrikuju određene informacije bez obzira na njihovu tačnost.

"I onda tradicionalni mediji to preuzimaju pa se onda ta informacija iz tradacionalnih medija vraća na društvene mreže", rekao je Marković.

Dodao je da se ne smije ući u zamku pravljenja polova u medijima.

"Protivnik sam teze da imamo polarizaciju medija u Crnoj Gori. Imamo diverzifikaciju medija u i propagandu. A samo mi nađite zemlju koja nema podjelu na medije i propagandu", istakao je on.

Rajković Nenadić je navela da prema analizi Instituta za medije o izvještavanju o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, CDM i Vijesti nisu bili dosljedni punoj primjeni medijskih standarda, ali da u sadržaju ipak nije bilo govora mržnje.

"Ali je bio jako veliki broj informacija koje su bile s jednog spektra. Egzaktni govor mržnje nismo vidjeli ni kod IN4S, ali jesmo zapaljivi govor", kazala je ona.

Vujović je ukazao da su prema zakonu portali obavezni da se registruju.

"Ali vi ne znate šta da radite kada portal neće da se registruje, portal može da radi sa bilo koje tačke na kugli zemaljskoj i ako neće da vam dostavi inforamcije ko je urednik, ko novinar vi tu ništa ne možete da uradite", rekao je on.

Preporučujemo za Vas