U medijima nema dovoljno sadržaja za mlade

“Bolje imati jednom nedeljno kvalitetnu emisiju o mladima, a ne ne njih nekoliko koje uopšte nisu zanimljive. Dok se ne sredi informativni sadržaj RTCG-a, veoma je teško pratiti i ocjenjivati bilo koji drugi. Javni servis svi plaćamo i dužni su da obezbijede sadržaj i za mlade”

5528 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Učenici srednjih škola su saglasni da sadržaja za mlade u medijima nema dovoljno, dok medijski radnici i analitičari smatraju da on u određenoj mjeri postoji, ali da ga treba dodatno približiti publici kojoj je namijenjen.

To su zaključci panela u organizaciji „Instituta za medije“ održanog danas na onlajn platformi Zoom, na kojem su medijski stručnjaci i učenici govorili o prisutnosti tema za djecu i mlade u medijima.

Učenici smatraju da nisu samo mediji krivi zbog nedostatka sadržaja namijenjenog njima, već da dio odgovornosti, kako kažu, snose i oni sami, jer su oni ti koji biraju sadržaj, dok mediji, prije svega komercijalni, plasiraju ono što javnost traži.

Oni su kazali i da odgovornost u kreiranju sadržaja namijenjenog djeci treba da snosi i Javni servis, koji u dovoljnoj mjeri ne podstiče mlade ljude.

„Lično posvećujem pažnju tradicionalnim medijima, ali ne jer smatram da ima dovoljno sadržaja za mlade, jer me interesuju društveno-socijalne teme. Smatram da nema dovoljno podrške za mlade ljude, njihove ideje i projekte. Oni svoj publicitet moraju da traže putem nekih drugih kanala javnog informisanja. Želimo više informacija o omladinskoj politici, položaju mladih i sl”, rekao je Mitar Paunović, učenik Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović”.

On je istakao i da ga ne interesuje to što na Javnom servisu postoji sadržaja namijenjen mladima, ako on nije kvalitetan, pristupačan i atraktivan.

“Bolje imati jednom nedeljno kvalitetnu emisiju o mladima, a ne ne njih nekoliko koje uopšte nisu zanimljive. Dok se ne sredi informativni sadržaj RTCG-a, veoma je teško pratiti i ocjenjivati bilo koji drugi. Javni servis svi plaćamo i dužni su da obezbijede sadržaj i za mlade”, rekao je Paunović.

Urednica naučno-obrazovnog programa TVCG-a Sanja Blečić smatra da sadržaja ima u dovoljnoj mjeri, ali da je izazov kako ga u digatalnom dobu približiti mlađoj populaciji.

„Žao mi je što se kroz informativni program gledaju i drugi segmenti Javnog servisa. Imali smo nekoliko emisija u proteklom periodu namijenjenih mladima: „Kroz ključaonicu“, „Dnevnik jednog srednjoškolca“, serijal „Znanje i moć“. Prihvatamo kritiku da ovaj format nije možda prihvatljiv svima. Trudimo se da pratimo savremene tokove, a moramo biti svjesni kojoj generaciji se obraćamo. Digitalnu revoluciju kao društvo prihvatamo selektivno i smatram da sadržaj namijenjen mladima mora postojati i na web platformama“, rekla je Blečić.

Profesorica Filozofskog fakulteta Biljana Maslovarić smatra da su stariji ti koji treba da se prilagode mladima, a ne obrnuto.

“Mladi ne smiju da budu samo dekor, već treba da učestvuju u kreiranju samog sadržaja i da se njihov glas uvijek čuje. Taj generacijski jaz koji postoji između digitalnih urođenika i digitalnih pridošlica mora da se prevaziđe”, smatra Maslovarić.

Izvršna direktorica “Arhimeda” Dejana Ponoš se osvrnula na monitoring reklama koji su oni sproveli. Kako navodi, 70% reklama koje su se ticale hrane i pića nisu bile u skladu sa pravilnikom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), jer su se u njima reklamirali nezdravi proizvodi i na taj način se šalje pogrešna poruka mladima, jer to doprinosi lošem fizičkom razvoju.

“Divno je čuti mlade ljude da ovako kritički razmišlaju. Odgovornost je i na njima i na medijima. Samo kompletnom sinergijom možemo postići fenomenalne rezultate”, istakla je Ponoš.

Elvira Ceković iz Agencije za elektronske medije (AEM) kazala da je veliki uspjeh to što su emitovanje rijaliti programa onemogućili prije 23h, ali da problem ostaje jer je takav sadržaj mladima dostupan na internetu. Ona se osvrnula i na problem autorstva.

“Većina sadržaja namijenjena djeci je zapravo kupljeni materijal. Značajno nedostaje sopstvene produkcije. Sadržaji na RTCG-u su neatraktivni za djecu, dok su na komercijalnim medijima to uglavnom kupljeni materijali u vidu crtanih i sl. Zašto na RTCG-u nemamo recimo dječiji dnevnik?”, upitala je Ceković.

Učenici su saglasni u ocjeni da medijima nedostaju informacije o raznim stipendijama, projektima za studiranje u inostranstvu, omladinskom aktivizmu, priče humanitarnog karaktera u kojima učestvuju mladi. Ipak, svi su saglasni u jednom – da se samo jačanjem medijske pismenosti kroz obrazovni sistem i druge projekte mediji mogu učiniti boljim, ali i sami gledaoci prepoznavajući kvalitet u njima.