UZORAK OD 1.000 ISPITANIKA U DEVET OPŠTINA

Istraživanje ASK: Evo u kojim oblastima građani CG smatraju da ima najviše korupcije

Kao osnovne uzroke za pojavu/prisutnost korupcije građani navode nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije 27,7 odsto, niska primanja službenika u državnim i opštinskim službama 18,2 odsto i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije 15 odsto
198 pregleda 2 komentar(a)
Korupcija, mito, Foto: Shutterstock
Korupcija, mito, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.12.2017. 16:22h

Građani Crne Gore smatraju da je korupcije najviše prisutna u zdravstvu, na drugom mjestu je državna uprava, a na trećem inspekcijske službe, pokazalo je istraživanje ”Stavovi javnosti o korupciji i upoznatost sa radom Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Istraživanje ASK urađeno je na uzorku od hiljadu ispitanika u devet crnogorskih opština Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Bijelom Polju, Beranama, Pljevljim, Ulcinju, Baru i Herceg Novom od prvog do sedmog decembra.

U saopštenju ASK navodi se da najveći broj ispitanika 41,1 odsto smatra da je nivo korupcije isti kao i prethodne godine.

Da se prisutnost korupcije djelimično povećala u crnogorskom društvu mišljenja je 9,6 odsto ispitanika, dok 20 odsto građana smatra da je nivo korupcije manji u odnosu na prošlu godinu.

"Da je korupcija prisutna u zdravstvu smatra najveći broj ispitanika 18,9 odsto, na drugom mjestu se nalazi državna uprava sa 12,9 odsto, dok se na trećem mjestu nalaze inspekcije službe 12,5 odsto", kaže se u saopštenju ASK-a.

Prema mišljenju građana korupcija je najmanje zastupljena u kulturi, sportu, medijima i obrazovanju.

Kao osnovne uzroke za pojavu/prisutnost korupcije građani navode nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije 27,7 odsto, niska primanja službenika u državnim i opštinskim službama 18,2 odsto i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije 15 odsto.

Najveći procenat ispitanika 75,1 odsto odgovorilo je da prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih organa ili organa lokalne samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za davanjem poklona ili novca od bilo kog službenika.

Svaki šesti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je 3,7 odsto ispitanika kazalo da su često bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave.

Najveći broj građana 71,1 odsto izjavilo je da nikada nije ponudilo neku vrstu poklona ili novca kako bi ostvarili svoja zakonska prava.

Skoro svaki peti ispitanik je odgovorio suprotno, dok 3,3 odsto anketiranih nije željelo da odgovori na ovo pitanje.

U najvećem procentu građani Crne Gore smatraju da nikada nije u redu dati novac službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila prava koja im po zakonu pripadaju 83,8 odsto.

Da nikada nije u redu dati poklon službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja im po zakonu pripadaju smatra 72,8 odsto.

Da nikada nije u redu učiniti uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarili prava koja im po zakonu pripadaju smatra 73,6 odsto a svaki peti ispitanik 15,4 odsto smatra da je ponekad u redu učiniti uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja im po zakonu pripadaju.

Da su obje strane odgovorne za krivična djela primanja, odnosno davanja mita smatra 67,8 odsto građana, dok je 24,9 odsto ispitanika mišljenja da je krivično odgovorno ono lice koje traži mito.

Dvije trećine ispitanika je upoznato na koje načine može prijaviti korupciju. Da je ASK jedna od tih institucija smatra 38,5 odsto ispitanika.

Najveći procenat ispitanika 77,3 odsto nije prijavio, u posljednjih 12 mjeseci, korupciju jer za tim nije bilo potrebe.

Ispitanici, u 10,5 odsto slučajeva nijesu prijavili korupciju iako su bili svjedoci ovog krivičnog djela. Svega 0,5 odsto odgovorilo je da je prijavilo korupciju, dok 11,7 odsto ispitanika nije željelo da odgovori na to pitanje.

U slučaju da se odluče da prijave korupciju građani bi se u najvećem procentu 32,6 odsto obratili ASK-u, Upravi policije 22,8 odsto, dok se na trećem mjestu, po povjerenju građana o ovom pitanju, nalazi NVO 13,6 odsto.

Da su napori nadležnih instuticija u borbi protiv korupcije bili uspješni smatra 40 odsto građana 6,1 odsto uspješni i 33,9 odsto djelimično uspješni, dok 39,4 odsto je suprotnog mišljenja.

Za ASK, prema rezultatima istraživanja, čulo je 74,7 odsto anketiranih, dok je 25,3 odsto odgovorilo suprotno.

Povjerenje u rad ASK u borbi protiv korupcije ima ima 68,4 odsto ispitanih građana. Onih koji misle suprotno je 23,9 odsto, dok 7,7 odsto ispitanika nije željelo da odgovori na to pitanje.

Ukupno 69 odsto građana, procijenilo je da je ASK doprinijela sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.

Najveći procenat anketiranih građana 58,2 odsto upoznato je sa kampanjom ASK „Ni centa za mito“. Da kampanje kao što je „Ni centa za mito“ ohrabruju građane u suprotstavljanju korupciji smatra 69,2 odsto ispitanika, dok 30,8 odsto njih misli suprotno.

Direktor ASK Sreten Radonjić kazao da je istraživanje je pokazalo da skoro dvije trećine građana ima povjerenja u rad Agencije, te postepen rast povjerenja u rad Agencije u odnosu na prošlu godinu.

Skoro 70 odsto ispitanika smatra da je Agencija doprinijela borbi protiv korupcije i da kampanje ASK-a ohrabruju građane u suprotstavljanju korupciji.

On smatra da su to rezultati ohrabrujući i da predstavljaju konkretnu potvrdu uspješne realizacije svih preventivnih antikorupcijskih nadležnosti u prve dvije godine rada Agencije.

„U isto vrijeme, ovi rezultati predstavljaju i snažan podstrek za nastavak dosljednog sprovođenja zakonskih obaveza, kao i obaveza iz strateških antikorupcijskih dokumenata“, naveo je Radonjić.

On je kazao da je dobrim rezultatima u istraživanju doprinio uspješan odgovor Agencije na izazove u prve dvije godine rada, dosljedno sprovođenje tri ključna antikorupcijska zakona, pružanje stručne podrške, proaktivan i otvoren pristup prema građanima, državnim organima i svim subjektima koji kroz svoj rad daju podršku prevenciji korupcije u Crnoj Gori.

Radonjić je rekao da je uspješnom kontrolom finansiranja izbornih kampanja za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore i odbornika u 11 lokalnih samouprava, ASK doprinijela jačanju integriteta izbornog procesa.

Agencija je, kako je naveo Radonjić, unaprijedila nivo discipline javnih funkcionera i obezbijedila visok nivo transparentnosti podataka o njihovoj imovini.

Prema njegovim riječima, aktivnosti ASK-a naišle su na pozitivne ocjene ekspertske misije EU.

Radonjić je kazao da ohrabruje podatak da 75 odsto ispitanika nikada nije bio uslovljen od zahtjevom za davanje poklona ili novca prilikom ostvarivanja prava kod državnih ili organa lokalne samouprave.

On je naveo da je visok i procenat i onih koji tvrde da nikada nisu ponudili neku vrstu poklona kako bi ostvarili pravo koje im po zakonu pripada.

„Ipak, uz pozitivne nalaze, moramo konstatovati da je Istraživanje nedvosmisleno ukazalo i na određene aspekte borbe protiv korupcije na koje se u narednom periodu mora obratiti posebna pažnja“, naglasio je Radonjić.

Kako je rekao, svi navedeni podaci su signal da je potrebno nastaviti aktivnosti na ohrabrivanju građana da prijavljuju korupciju i povećanju povjerenja ispitanika u rad nadležnih organa.

„Što znači da svi akteri uključeni u borbu protiv korupcije moraju nastaviti da efikasno sprovode sve antikorupcijske nadležnosti, u čemu će Agencija, kao i do sada, doprinijeti“, dodao je Radonjić.

Uzimajući u obzir sve aspekte ovogodišnjeg redovnog istraživanja Agencije, kao i nalaza i izvještaje relevantih međunarodnih eksperata i organizacija, Radonjić je kazao da je nesporno da ASK postiže dobre i konkretne rezultate.

On je pozvao druge državne organe, nevladin sektor i medije da kao i do sada, profesionalnim radim nastave da podržavaju prevenciji korupcije u Crnoj Gori, a građane da sve sumnje u postojanje korupcije prijave nadležnim organima.

„Vjerujemo da će takav pristup ASK-a, ali i svih drugih nadležnih organa, doprinijeti daljem napretku naše države u borbi protiv korupcije i efikasnom ispunjavanju svih obaveza i zadataka u ovoj oblasti na putu evropskih integracija“, poručio je Radonjić.

Preporučujemo za Vas