banke najmanje trebaju sitne apoene

Ni žvake, ni kusura od cent ili dva

Menadžeri i šefovi trgovina tvrde da tih apoena imaju dovoljno, iako često ne mogu da ih pokažu u kasi, građani tvrde da gotovo nikada ne dobijaju toliki kusur

29363 pregleda 78 reakcija 56 komentar(a)
Foto: Investitor.me
Foto: Investitor.me

Neću žvaku, vrati mi kusur, repovao je MC Marko, a nakon više od deceniju potrošači u mnogim trgovinama ostaju i bez jednog i bez drugog.

Građani sa kojima su “Vijesti” razgovarale ispred marketa kažu da gotovo nikada ne dobijaju kusur od jednog ili dva centa.

Menadžeri i šefovi trgovina tvrde da tih apoena imaju dovoljno, iako često ne mogu da ih pokažu u kasi.

Iz banaka poručuju da raspolažu sa dovoljno sitnih centi, a iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) da im banke mnogo više uplaćuju nego što od njih potrožaju najmanje vrijedne kovanice.

“Ne sjećam se kada sam posljedni put uopšte vidjela kovanicu od jednog ili dva centa jer je u marketima nikad i ne dobijam kao kusur, a i ne tražim jer mi nikada ni ne kažu da je račun dva i 58 nego da je dva i 60“, kazala je mušterija marketa u Momišićima.

Ona je rekla i da ne traži kusur od dva centa, jer bi je vjerovatno bilo sramota. Kupac u centru Podgorice kaže da se u supermarketima rijetko vraća mali kusur.

“Nekad se desi da ja ostavim preko, a kad meni treba baš tih par centi, nikad mi ne izađu u suret“.

U podgoričkom “Idea” marketu kasirka i menadžer kazali su da nemaju kovanica od cent i dva i da ih uopšte ne traže kod komercijalnih banaka, jer im ni “ne trebaju”.

Njihove kolege iz barske prodavnice kazali su da ovih kovanica uvijek imaju, jer su na teži način naučili da su im potrebne. Navodno su imali više neprijatnih situacija tokom turističke sezone sa stranim gostima koji su zahtijevali kusur od nekoliko centi, a radnice na kasi nijesu imale da im vrate.

Jedna od njih tvrdi da se uvijek obraduje kada prosjaci dođu da kupe nešto, jer zna da će joj donijeti sitan novac sa kojim rijetko ko plaća.

Naglasila je da je tačno da često ne vrati takav kusur, ali da ponekad vrati pet centi umjesto dva ili tri, ili mušteriji ne uzme par centi.

Šefica u “Voli” kompaniji Marina Dragić rekla je da oni ove kovanice najčešće trebuju u iznosu od pet eura, te da ih ima u svakoj kasi, a da od kupaca zavisi da li će ih uzeti.

Međutim, prodavci u barskom i podgoričkom “Voliju” tvrde da rijetko imaju ove kovanice i da ih menadžeri i šefovi gotovo nikada ne donose. Rekli su i da ih ne traže, jer ih ni potrošači ne traže od njih.

Jedan od kupaca rekao je da ovo pitanje u Crnoj Gori još nije sređeno, za razliku od evropskih država.

“Ta dva centa ništa ne znače, ali kada se to skupi, na kraju godine ispadne velika suma novca. Lično ne tražim, ali ima neko ko drži do sebe i traži kusur od dva centa“.

“U svim zapadnim zemljama kusur se uvijek vraća “u cent, jer i građani i trgovci odlično znaju čije je to novac, a poznata je i poslovica ‘čuvajte penije, funte će se same čuvati’”, rekao je “Vijestima” dugogodišnji diplomata koji trenutno radi u Crnoj Gori.

Tvrdi da u inostranstvu ne možete doći u neprijatnu situaciju da tražite svoje pare kada nešto kupite.

“Meni se to ovdje desilo samo par puta, jer gotovo sve plaćam karticom”. Iz CBCG “Vijestima“ je odgovoreno da “njihov trezor u svakom momentu raspolaže sa dovoljnom količinom svih apoena eura, novčanica i kovanog novca, da podmiri sve potrebe banaka i drugih klijenata za gotovinom, što podrazumijeva i kovanice od jednog i dva centa”.

Iz Direkcije za komunikacije CBCG navode da banke najmanje trebuju najsitnije apoene.

“U 2020. godini apoeni od jednog i dva centa su bili prilivni, što znači da su uplate ovih apoena od strane poslovnih banaka bile veće od isplata, odnosno njihovog trebovanja. S obzirom na malu vrijednost samih kovanica (od 1 i 2 centa), količina izražena u eurima je zanemarljivo mala”.

Portparolka Erste banke Dragana Crvenica kazala je da imaju dovoljno kovanica od jednog i dva centa shodno potrebama filijala.

Crvenica je potvrdila da Erste banka potražuje te apoene kod CBCG, ali ne često. Ona je objasnila da ih trebuju uglavnom kompanije iz sektora trgovine. “Filijale u svojim kasama imaju dovoljnu količinu najmanjih apoena za vraćanje kusura klijentima”.

Iz Crnogorske komercijalne banke objašnjeno je “Vijestima” da privrednici traže ovaj novac i to najčešće deset eura po jedan cent, i 20 eura po dva centa.

“Potreba za ovim kovanicama je zanemarljiva”, naveli su i istakli da raspolažu “svim apoenima kovanica u euro valuti u mjeri neophodnoj da odgovori zahtjevima klijenata i njihovim potrebama”.

Sudbina najmanje vrijednih kovanica u rukama EK

U nekim evropskim zemljama zakonom je ukinuta potreba za novčićima od jednog i dva centa - obaveznim zaokruživanjem računa na najbližih pet centi, iako su i dalje legalno sredstvo plaćanja. To je urađeno nakon što se pokazalo da ih je malo u tokovima plaćanja, a da potrošači sve više plaćaju karticama. Evropska komisija trebalo bi da do kraja 2021. odluči šta će sa najmanjim kovanicama, nakon što je krajem septembra pokrenula postupak procjenjivanja efekata njihovog zadržavanja ili povlačenja.

Ankete Eurobarometra pokazuju da oko dvije trećine građana EU ne želi više te kovanice u svojim novčanicima, a podaci Evropske centralne banke da čine oko polovine svih euro novčića, da su troškovi njihove proizvodnje davno značajno premašili njihovu nominalnu vrijednost i da ih je sve manje u opticaju jer se ili gube, skupljaju po fiokama ili zaboravljaju u vratima automobila. Oni koji su protiv povlačenja, strahuju od zaokruživanja cijena naviše i inflacije. Finska, Holandija, Belgija, Irska i Italija zakonima su uvele zaokruživanje ukupnog iznosa na računu na najbližih pet centi pri plaćanju gotovinom, u nekima od njih to se radi godinama.

Njemačka se najviše protivi povlačenju, između ostalog i zato što se procjenjuje da se oko 75 odsto transakcija i dalje obavlja u gotovini.

Radu na ovom članku doprinijeli su Ivan Ivanović i Miljana Kljajić.

Preporučujemo za Vas