CIN-CG: GORKO ISKUSTVO ELEKTROMONTERA IZ PODGORICE

Rad na crno, glava u torbi

Slučaj teško povrijeđenog radnika, kada je na njega pao elektromotor od 170 kilograma u trenutku kada nije imao ni ugovor o radu, otkriva mračnu stranu crnogorskih gradilišta

24602 pregleda 11 komentar(a)
Pazite šta potpisujete: Šišević, Foto: Savo Prelević
Pazite šta potpisujete: Šišević, Foto: Savo Prelević

Ne radite na crno i pazite šta potpisujete - poručuje danas svojim kolegama građevinarima četrdesetogodišnji elektromonter iz Podgorice Damjan Šišović.

On je tu lekciju umalo platio glavom, a kasnije i gorkim iskustvom koje još nije dobilo sudski epilog.

Šišović je 2. februara ove godine otišao da montira lift na gradilištu zgrade u Nikšiću, a završio je u Urgentnom centru u Podgorici sa napuklom vilicom, polomljenim prednjim zubima, uz nagnječenje ramena i lijeve ruke i oštećenje dva kičmena pršljena.

Dok je radio u kućištu lifta, elektromotor od 170 kilograma je kliznuo sa šina i udario ga u potiljak, a zatim ga prignječio uz skelu. Taj motor su dan ranije montirali neki drugi radnici i zaboravili da postave graničnik. Od fatalnog ishoda ga je, nekim čudom, spasio radio-telefon koji koriste na gradilištima. “Taj telefon imao sam na sebi i u trenutku udara, kada me teret pritiskao, on se nekim slučajem našao u jednom dijelu između motora i skele. Od siline udara i tereta telefon se potpuno iskrivio i tako zaštitio moje tijelo od dodatnog pritiska”, prisjeća se Šišović u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Slučaj o kojem je Šišović pristao da govori za CIN-CG, otkriva mračnu stranu na crnogorskim gradilištima, gdje radnici u borbi za goli opstanak pristaju da rade na crno, bez elementarne obuke i zaštite i spremni da odmah ili naknadno potpišu sve što poslodavac, u namjeri da izbjegne odgovornost, od njih zatraži. To je, kaže, klasični primjer kako se veliki broj poslodavaca u građevinarstvu odnosi prema radnicima.

Inspekcija je poslije nezgode utvrdila da je Šišovićev poslodavac imao propuste u zaštiti na radu koji su uzrokovali nesreću i izrekla novčane kazne od 1.000 eura za njegovog poslodavca kompaniju Tri best i 60 eura za tadašnje ovlašćeno lice - direktora firme B.Đ. koji je u međuvremenu preminuo. Osnovno državno tužilaštvo je u maju, međutim, donijelo odluku da nikoga ne optuži, jer nijesu našli osnov za pokretanje krivičnog postupka.

Šišović priznaje da je pred policijom, inspekcijom i tužilaštvom i sam “ublažio” situaciju koja je dovela do nesreće, jer je želio da zaštiti kolege i firmu, a da su mu iz kompanije ponudili obeštećenje prvo 500, pa hiljadu eura, ali su mu potom zakinuli dvije plate od ukupno 800 eura i otpustili ga. Zbog toga je sa poslodavcem pokrenuo spor, prvo kod Agencije za mirno rješavanje sporova, a kako ni to nije pomoglo podnio je i tužbu kod Osnovnog suda u Podgorici. Kaže da nije navodio iznos naknade za obeštećenje, već je smatrao da to treba vještaci da odrede.

“Za ovu kompaniju počeo sam da radim u decembru prošle godine, dva mjeseca prije nesreće, a ugovor o radu i ostala dokumenta potpisao sam nekoliko dana nakon nesreće u mojoj kući, kada me je tadašnji šef posjetio, ali je datum na ugovoru o radu bio 28. januar. U trenutku nesreće nisam imao ugovor niti sam bio osiguran. Pristao sam tada da potpišem ugovor o radu na tri mjeseca, iako mi je obećavano da ću imati posao pet godina. Ugovor su mi zatim produžavali dva puta po mjesec dana. Tada sam mislio da žele da se sve lijepo riješi, ali sam kasnije shvatio da im je ugovor bio potreban da se zaštite od istrage”, kazao je Šišović.

On navodi i da tog dana, kao ni prethodnih, nije dobio potrebnu zaštitnu opremu, zbog čega se, kako kaže, više putu usmeno obraćao poslodavcu. Iz kompanije Tri best kažu za CIN-CG, da su inspekcija i tužilaštvo utvrdili da ne postoji odgovornost poslodavca za nezgodu, kao i da su se utvrđene nepravilnosti u zaštiti na radu ne mogu dovesti u vezi sa ovim slučajem. Vlasnik podgoričke firme, čije je centrala u Banjaluci, Saša Trivić kaže da je firmu kupio u junu ove godine nakon smrti prethodnog vlasnika i da nema dovoljno informacija o dešavanjima u tom periodu.

“To je i jedan od osnovnih razloga zbog kojih sam ovog radnika uputio da svoja prava potraži sudskim putem, jer smatram da nema baš najiskrenije namjere i da je najbolje da sud donese presudu koju ćemo mi odmah i u najkraćem roku ispoštovati”, kazao je Trivić.

On kaže da je nakon nesreće obavljen uviđaj, da je inspektor zaštite na radu utvrdio stanje, pronašao nepravilnosti koje su otklonjene i preduzeću naplatio kaznu.

“Utvrđene nepravilnosti nisu uticale na samu nezgodu. Radilo se o nespretnosti radnika i na neki način ga je neka šipka udarila u glavu. Niko nije odgovarao, jer za to nije bilo razloga. On je u trenutku nesreće bio u prvom mjesecu ugovora na određeno koji mu je naknadno još produžavan. Radnik je prošao obuku i položio testove za obuku. Zaštitnu opremu je zadužio, ali je u momentu nesreće nije koristio”, naveo je Trivić.

On navodi da je Šišoviću istekao ugovor na određeno i da nakon smrti prethodnog vlasnika nije više produžavan.

“Do danas niko nije zaposlen na tom radnom mjestu što znači da je radno mjesto ugašeno i da povreda nije uzrok neprodužavanja ugovora nego prestrojavanja u firmi koja je u problemima i koja je iz toga razloga i prodata. Obeštećenje nije dobio, jer je zahtjev bio prevelik i procijenili smo da je jedino pošteno rješenje da to odrede nadležni organi. Suđenje je počelo i sigurno će sud propisati odgovarajuću naknadu. Nuđen mu je određeni novac po savjetu advokata, s obzirom na težinu povreda”, kazao je Trivić, ne navodeći sumu.

Iz Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu su naveli da su pripremni radovi na postavljanju skele i nosača u kućištu lifta obavljeni 31. januara i 1. februara, odnosno dan i dva prije nesreće u kojoj je teško povrijeđen Šišović.

“Nastavkom daljih radova, na prvom nosaču postavljen je pomoćni alat (dizalica) montirana na metalnoj kutiji 50x50mm, radi podizanja elemenata lifta za postavljanje šina na konzolama. Podignuta su tri komada i montirana. Prilikom podizanja četvrtog moguće da je došlo do smicanja sa nosača, metalne kutije na kojoj se nalazila dizalica (vitlo) na čijoj sajli je zakačen i podizan teret, jer je bila improvizovano postavljena, bez ikakvog učvršćenja za nosače. Navedena metalna kutija je dijelom udarila i inercijom odgurnula Šišovića do šipke skele, prilikom čega je došlo je do povreda glave navedenih u medicinskoj dokumentaciji”, stoji je u izvještaju inspekcije.

U odgovoru na pitanja CIN-CG-a, iz Inspekcije navode da su nepravilnosti u poštovanju mjera zaštite ipak uticale na povređivanje zaposlenog.

“Inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu je odmah po dobijenom obavještenju izašao na lice mjesta izvršio uviđaj i za nepravilnosti koje su se ticale neprimjenjivanja mjera zaštite i zdravlja na radu, koje su uzrokovale povređivanje zaposlenog, donio je rješenje o privremenoj mjeri zabrane rada i izrekao jedinstvene novčane kazne prekršajnim nalozima za pravno lice u iznosu od 1.000 eura i 60 eura za odgovorno lice”, kažu iz Uprave za inspekcijske poslove.

Osnovno državno tužilaštvo, međutim, nije utvrdilo bilo čiju krivicu.

“Uviđaj na licu mjesta povodom povređivanja Damjana Šišovića iz Podgorica po ovlašćenju dežurnog tužioca obavila su ovlašćena lica Uprave policije - CB Nikšić. Nakon sprovedenog izviđaja tužilac nije našao osnova za pokretanje krivičnog postupka, protiv bilo kojeg lica za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”, naveo je za CIN-CG državni tužilac - portparol Stevo Šekarić.

Na crnogorskim građevinama u posljednjih pet godina bilo je 12 smrtno stradalih radnika, dok je 36 zadobilo teške tjelesne povrede. Koordinatorka Udruženja zaštite na radu Đina Janković kaže za CIN-CG da je nedostatak evidencije njihov najveći problem prilikom istraživanja i prikupljanja podataka.

“Ne raspolažemo pravim informacijama o broju povreda, jer se veliki dio ne prijavljuje - najčešće u slučajevima kada radnik nije bio radno angažovan po osnovu ugovora o radu, dakle radio je ‘na crno’. Nerijetko dođe i do neke vrste dogovora između poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slučaju ne bude evidentirana. Strah od gubitka posla je najveći uzrok neprijavljivanja povrede kada do nje dođe“, ističe Janković.

Zato je, kaže Janković, rad “na crno” višestruko negativan - za zaposlenog jer nema prava iz oblasti rada i zaštite na radu, nema radni staž i osiguranje, za državu jer gubi značajne prihode, dok legalnim preduzetnicma stvara nelojalnu konkurenciju koja zbog kršenja zakona nudi jeftinije usluge.

Ćutao, da on i kolege ne ostanu bez posla

Na pitanje, zbog čega cijelu istinu o slučaju i uzrocima povređivanja nije odmah ispričao policiji i tužilaštvu, Šišović kaže da nije želio da se gradilište zatvara, da je znao da radi “na crno”, kao i da su dvojica kolega sa kojima je radio bila iz Banjaluke, pa nije želio da im istragom otežava prelazak granice i povratak kući.

“Mnoge kolege u građevinarstvu prihvataju da rade ‘na crno’ ili na minimalac, ne čitaju ugovore koji im se daju na potpis i ne brinu o svojoj zaštiti. Ja sam tog dana došao na gotovu štetu, jer je propust uradio neko od kolega koji nije postavio graničnik, pa je motor proklizao po šini. Moj topli savjet kolegama je da dobro pročitaju svaki ugovor koji potpisuju, da nauče svoja prava i da brinu o svojoj zaštiti, jer poslodavci samo sebe štite. Svaki ugovor koji sam potpisao sa svojim bivšim poslodavcem bio je nakon povrede o čemu imam svu dokumentaciju”, kazao je Šišović.

On kaže da mu je predstavnik poslodavca, nakon što su ga izvukli iz kućišta lifta, sugerisao da bi najbolje bilo da se povreda sanira u nekoj od privatnih klinika, jer nije bio osiguran. Na njegov zahtjev, odveli su ga u gradsku bolnicu u Nikšiću, a ubrzo je prebačen u Urgentni centar u Podgorici. Nakon pregleda, poslali su ga prvo kod privatnog dežurnog zubara gdje mu je pružena pomoć zbog polomljenih zuba, a zatim su ga vratili i ušili posjekotinu na spoljnoj i unutrašnjoj strani usne i usne duplje sa 12 konaca.

“Tada sam saznao da jedan duži period neću moći da saniram posljedice loma vilice i zuba, jer je riječ o jako ozbiljnoj povredi. Imao sam i jak bol u vratu, ramenima i lijevoj ruci. Doktori su konstatovali da nemam drugih lomova i povreda, što se kasnije pokazalo kao netačno, jer je naknadno utvrđeno i da su mi pršljenovi c5 i c6 ozbiljno nagnječeni. Kako mi je objašnjeno, to znači da bi u budućnosti mogao imati komplikacije. Zbog toga sada otežano radim, a nakon neprodužavanja ugovora osnovao sam svoju zanatsku elektro-instalatersku firmu”.

Janković: Mali podizvođači lakše kriju nezakonitosti

Radni odnos u građevinarstvu često je nejasan: Đina Janković
Radni odnos u građevinarstvu često je nejasan: Đina Jankovićfoto: Arhiva Vijesti

Na manjim gradilištima ili prilikom angažovanja malih podizvođača lakše je sakriti radnike angažovane “na crno”, a i teže je kontrolisati mjere i propise o zaštiti na radu, kaže Đina Janković.

“U zavisnosti od veličine i složenosti projekta, na samo jednom građevinskom projektu mogu biti angažovani čitavi lanci snabdjevača i podizvođača. Na kraju, građevinske radove izvode male kompanije, koje opet angažuju podizvođače, naročito kad se približi kraj roka za završavanje projekta. Često su to i neprijavljeni radnici. Ove kompanije, između ostalog, obezbjeđuju ograničen nadzor i posjeduju ograničenu stručnost o zaštiti i zdravlju na radu. Pored toga, inspektori rada rijetko obilaze gradilišta na kojima se izvode takvi mali građevinski projekti“, kazala je Janković.

Radni odnos u građevinskom sektoru, kako je navela, često je nejasan i to, prema njihovim iskustvima, redovno dovodi do toga da zaposlenima bivaju uskraćena određena prava.

“Zaposleni su često izloženi mnogim opasnostima zbog neadekvatnog sprovođenja mjera za kontrolu rizika. Usljed toga je nemoguće ocijeniti uslove rada na mnogim gradilištima kao ‘dostojanstvene’, jer se na njima zaposlenima ne garantuje pravično, pravedno, bezbjedno i zdravo radno okruženje. Rizici nepoštovanja zakona o radu su uobičajeni u građevinskom sektoru koji se odlikuje dugačkim lancima ugovarača, pokretljivošću i raznolikošću radne snage i promjenjivom vrstom radova. Česti prekršaji obuhvataju nepostojanje ugovora o radu, neisplaćivanje minimalnih zarade i drugih davanja, neprijavljivanje zaposlenih u sistem socijalne zaštite i nepoštovanje radnog vremena“.

Uzroci koji, kako je navela, neminovno dovode do povreda, leže u neosposobljenosti za bezbjedan rad, prvenstveno na visini, u zamoru koji je neizbježan usljed 12-časovnog napora, u socijalnom statusu radnika, izloženosti stresu, neisplaćenoj zaradi i nemogućnošću da izdržava porodicu, nedostatku prava na slobodne dane i godišnji odmor, nezadovoljstvu zbog položaja u kompaniji i strahu od gubitka posla.

CIN CG

CIN CG
CIN CGfoto: CIN CG
Preporučujemo za Vas