MIŠLJENJE AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE NA PREDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

Niži kriterijumi ne stvaraju jaku administraciju

Preporuka Agencije je da Predlog zakona treba da bude predmet javne rasprave, kako bi stručna i zainteresovana javnost mogla dati svoj doprinos u cilju formulisanja njegovih najboljih rješenja

22887 pregleda 16 komentar(a)
Sa sjednice Skupštine Crne Gore (ilustracija), Foto: Skupstina.me
Sa sjednice Skupštine Crne Gore (ilustracija), Foto: Skupstina.me

Agencija za sprečavanje korupcije kritikovala je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, poručujući da su njegovi djelovi u direktnoj suprotnosti cilju stvaranja jake administracije sačinjene od visoko profesionalnih kadrova.

To se navodi u mišljenju od 28. decembra, koje potpisuje direktorica Jelena Perović.

Poslanici vladajuće koalicije su dan kasnije, 29. decembra, glasali u korist izmjena zakona, ali je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 2. januara vratio na ponovno odlučivanje sedam zakona, među kojima je i ovaj.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zakazao je za 20. januar vanrednu sjednicu na kojoj će se ponovo odlučivati o Predlogu zakona, koji su ponudili predsjednici pet vladajućih poslaničkih klubova.

Izmjenama se, između ostalog, predlaže da broj godina radnog iskustva bude manji nego što je sada predviđeno.

Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, Agencija donosi mišljenja na nacrte zakona. U svojim mišljenjima se može pozvati na odredbe Ustava i relevantnih zakona, ali ne u smislu ustavnosti i zakonitosti, već u smislu promjene i ostvarivanja svrhe Zakona o sprečavanju korupcije.

Perović smatra da će se sporni članovi (1-7) odraziti na prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika što se “direktno odnosi na kvalitet rada, netransparentnost i jačanje povjerenja u rad državnih organa”.

U mišljenju, Agencija je posebno analizirala kategorizaciju radnih mjesta koja se odnose na nivo, zvanja i uslove u okviru određenih kategorija previđenih važećim propisima, a čija se izmjena predlaže Predlogom zakona.

Prilikom sagledavanja predloženih izmjena, Agencija je imala u vidu značaj uspostavljanja transparentnog i na zaslugama zasnovanog službeničkog sistema, koji je prepoznat u Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv korupcije.

Agencija se pozvala na član 7 Konvencije, kojim je propisano da državna ugovornica “ima obavezu da nastoji da usvoji, održava i jača sisteme angažovanja, zapošljavanja, zadržavanja, unapređivanja i penzionisanja državnih službenika, i, gdje to odgovara, drugih javnih funkcionera koji se ne biraju na funkciju, a koji se zasnivaju na načelima efikasnosti, transparentnosti i objektivnih kriterijuma kao što su rezultati rada, pravičnosti i stručnost”.

Jelena Perović
Jelena Perovićfoto: Savo Prelević

Takođe, u mišljenju se ističe da reformski procesi na uspostavljanju efikasne i efektivne javne uprave predmet su praćenja i Evropske unije kroz političke kriterije i kroz poglavlje 23 u okviru pregovora o pristupanju. U dokumentu se napominje da je posebno poglavlje u AP 23 posvećeno upravo prevenciji korupcije i jačanju integriteta u ukupnom javnom sektoru, a prije svega u državnoj upravi.

“Shodno navedenom, u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2020. kaže se sljedeće: ‘Sveukupno, tokom izvještajnog perioda postignut je određeni napredak. Crna Gora je započela primjenu Zakona o državnim službenicima. Srednjeročni okvir za planiranje politike, zapošljavanje na osnovu radnih rezultata, upravljanje ljudskim resusrima i racionalizacija organizacije državne uprave nastavili su da ostvaruju dobar napredak”, navodi se u dokumentu.

Dalje se napominje da je Strategijom reforme javne uprave 2016-2020. kao jedan od ključnih prioriteta javne uprave do 2020. prepoznata potreba stvaranja efikasne servisno opredijeljene javne uprave, koju karakteriše rast povjerenja građana u njen rad, a neki od glavnih pravaca reformskih aktivnosti definisani su tako da centralnu ulogu u procesu reforme imaju zaposleni na svim nivoima upravnog sistema, koji moraju biti profesionalni, kompetentni i spremni da odgovore svim izazovima koje sa sobom nosi rad u modernom upravnom sistemu.

“Članom 1 do 3 Predloga zakona predviđa se smanjenje godina radnog iskustva kao uslova za zasnivanje radnog odnosa u okviru prve tri kategorije radnih mjesta, što je u direktnoj suprotnosti zahtjevu za stvaranjem jake administracije sačinjene od visoko profesionalnih kadrova”, navodi se u mišljenju, gdje se dodaje da se navedene novine pravdaju potrebom podsticanja “većeg broja kandidata, te otvaranja državne uprave za ulazak novih kadrova, a samim tim i novih pogleda, znanja, ideja kroz olakšane kriterijume i time uspostavljanje antidiskriminatorskih principa”.

Postojeći Zakon, prema mišljenju Agencije, opravdano predviđa veće ukupno radno iskustvo u odnosu na radno isksutvo na poslovima rukovođenja. “Na osnovu navedenog, Agencija je mišljenja da razlozi dati u obrazloženju Predloga zakona, a koji se odnose na pravdanje novina potrebom podsticanja većeg broja kandidata, te uspostavljanja antidiskriminatorskih principa, nemaju realno uporište”, navodi se u mišljenju Perović.

Takođe, analiza člana 4, kojim se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji ekspertskog kadra, a u odnosu na član 3 kojim se predviđan smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u zvanjima predviđenim u nivou ekspertsko-rukovodnog kadra, “dovodi do situacije u kojoj je potrebno manje radnog isksustva za načelnika i šefa iz grupe ekspertsko-rukovodnog kadra, u odnosu na određene nivoe iz grupe ekspertskog kadra”.

Poslovi ekspertsko-ruvkodnog kadra su kompleksniji od poslova iz kategorije ekspertskog kadra.

Kada su pitanju uslovi iz člana 5 i 7 kojima se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji izvršnog kadra i u okviru poslova namještenika, Agencija ne prepoznaje opravdan razlog za smanjenje godina radnog iskustva u okviru navedenih kategorija, “ukoliko se osvrnemo na zahtjev za optimizacijom i profesionalizacijom javne uprave, ali i na potrebu za jačanjem kadrovskih kapaciteta”.

“Tako je preporuka Agencije da unapređenje zakonskih rješenja koja se odnose na uslove za obavljanje poslova u okviru postojećih kategorija i nivoa radnih mjesta treba da bude predmet javne rasprave, kako bi stručna i zainteresovana javnost mogla dati svoj doprinos u cilju formulisanja najboljih rješenja sistemskog zakona koji reguliše prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, sve u cilju poboljšanja kvaliteta rada i jačanja povjerenja u rad držvnih organa”, navodi se na kraju mišljenja.

Preporučujemo za Vas