Crna Gora nema mjere prevencije siromaštva pa čak 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u takvom riziku, ocijenila je predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević.
Ona je kazala da se u Crnoj Gori najavljuje uvođenje dječjeg dodatka za svu djecu, navodeći da je takva inicijativa postojala i ranije, ušla je sistemsku proceduru, ali se nije realizovala.
Medojević smatra da u izuzetno teškoj situaciji treba djelovati preventivno i za početak spašavati najugroženije.
“Kasnije, kada se situacija popravi može se ići ka obuhvatanju većeg broja djece”, kazala je Medojević.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori dječji dodatak iznosi 24 eura i mogu da ga dobiju djeca, maksimalno troje u porodici, čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći.
“Smatram da dječji dodatak treba da dobiju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, nezavisno koliko ih ima u porodici i od toga da li su im roditelji korisnici socijalne pomoći. Razlog je što nemamo podršku države ljudima koji zapadaju u teškoće a njih je sve više i nemaju kome da se obrate za pomoć”, kazala je Medojević.
Kako je navela, mnogo je onih koji ne zadovoljavaju formalne uslove za dobijanje socijalne pomoći (neriješeno nasledstvo među rođacima, posjedovanje imanja koje se ne može prodati...), pa nemaju podršku države.
“Na drugoj strani imamo kao recidiv prošle vlasti, dosta onih koji primaju socijalnu pomoć a ne nalaze se među ugroženima”, ocijenila je Medojević.
Ona smatra da dječji dodatak mora pratiti potrebe djeteta do okončanja školovanja, odnosno do sticanja prvog zvanja kako bi se spriječilo ciklično siromaštvo. “Da danas siromašna djeca sjutra ne budu siromašni roditelji”.
“Kada se ekonomska situacija popravi, sva djeca treba da primaju dječji dodatak kao što je to u najvećem broju država u Evropi”, kazala je Medojević.
Ona smatra da sva djeca iz socijalno ugroženih porodica moraju imati besplatnu užinu u školi, voznu kartu, kao i penzioneri sa najnižim primanjima.
“Neophodno je da ova kategorija ugrožene djece ima besplatan vrtić, dnevni boravak kako bi roditelji mogli da rade, besplatne knjige i školski pribor (u sadasnjim okolnostima on -line nastave, računar i internet)”, rekla je Medojević.
Ona smatra da poklanjanje besplatnih knjiga prvacima čiji roditelji mogu priuštiti ove troškove, u ovoj situaciji nije neophodno, već je bolje ta sredstva usmjeriti onima koji nemaju uslova da ih kupe.
Medojević tvrdi da su scijalna primanja u državi ponižavajuća i trebaju se uskladiti sa stvarnim troškovima života.
“Socijalni stanovi i određeni broj besplatnih kilovat sati su neophodni kako bi djeca imala siguran i topli dom. Alimentacioni fond je način da se djeca zaštite od siromaštva i neodgovornih roditelja”, kazala je ona.
Predsjednica Banke hrane upozorava da je sjenka na socijalnu politiku kada se djeca liječe putem sms-a, a hrane i oblače donacijama građana.
“Moramo imati sistemsku podršku države za rješavanje ovih nagomilanih problema. Ne smijemo se oslanjati na podršku osiromašenih građana i njihovu humanost”, upozorila je Medojević.
Ona smatra da je nulta stopa poreza na dječju hranu, opremu za novorođenčad, odjeću i obuću za djecu minimalno što država mora učinjeti da zaštiti najmlađe.
Bonus video:
