Može li kriminolog da piše i o medicini?

Recenzentska komisija: Riječ je o interdisciplinarnoj medicinskoj i krivično-pravnoj naučnoj oblasti
608 pregleda 22 komentar(a)
Velimir Rakočević, Foto: Savo Prelević
Velimir Rakočević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 26.12.2017. 06:26h

Izbor dekana Pravnog fakulteta (PF) Velimira Rakočevića u zvanje redovnog profesora ponovo će se danas naći na dnevnom redu Senata Univerziteta Crne Gore (UCG).

On je ranije u biltenu UCG kao naučne radove, objavljene u časopisima koji se nalaze u međunarodnim bazama iz oblasti društvenih nauka (SSCI liste), prijavio i radove iz medicinske struke. Zbog toga je Senat u junu odbio da Rakočevića izabere u više zvanje, bez pojašnjenja recenzenata i Vijeća Pravnog fakulteta kako su prijavljeni radovi vezani za krivično-pravnu oblast, u koju se bira.

Sporni radovi su, međutim, ponovo predloženi Senatu, uz mišljenje komisije i Vijeća da su isti vezani za medicinu i krivično-pravnu oblast.

Riječ je o radovima “Gojaznost kod djece kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti”, objavljenom u hrvatskom medicinskom listu “Acta Clinica Croatica” 2016. godine, i “Obdukcioni nalaz kod beskućnika” objavljen u “Srpskom arhivu za celokupno lekarstvo”. Na oba rada, objavljena u časopisima koji se bave medicinom, Rakočević je potpisan kao koautor.

Da bi se kandidat izabrao i više zvanje iz oblasti društvenih nauka potrebno je da bude vodeći autor na najmanje dva naučna rada objavljena u časopisima na SSCI listama, iz oblasti u koju se bira.

Oba pomenuta rada objavljena su u časopisima koja se bave prirodnim naukama i nalaze se na SCI listama, ali ne i na SSCI listama.

Recenzentska komisija, u sastavu profesora krivičnog prava iz regiona Vida Jakulina, Milana Škulića i Draga Radulovića, smatra da su oba sporna naučna rada iza krivičnog prava.

Tvrde da oba rada pripadaju “interdisciplinarnoj medicinskoj i krivično-pravnoj naučnoj oblasti”.

Iako je tadašnji Naučni odbor Senata, na čelu sa Vladimirom Pešićem, dao mišljenje da dva od tri predložena Rakočevićeva rada nijesu iz oblasti u koju se bira, aktuelni odbor, na čelu sa Irenom Orović, nije dao novo mišljenje kojim bi se promijenio raniji stav.

Mišljenje, koje je Pešićev Naučni odbor dao nakon pisanja “Vijesti” o Rakočevićevim radovima iz oblasti medicine, nije uvršteno u dokumentaciju, koju će danas razmatrati Senat. Pešić je mišljenje da Rakočevićeva dva rada nijesu iz krivično-pravne oblasti, ponovio više puta nakon junske sjednice Senata. On juče, međutim, nije želio da komentariše ponovni predlog Rakočevića za zvanje redovnog profesora.

U dokumentaciji je uvršteno samo prvo mišljenje tog Naučnog odbora u kojem se navodi da Rakočević ispunjava formalan uslov za zvanje, odnosno broj naučnih radova na SCI listama.

Orovićeva juče nije dogovarala na telefonske pozive i pitanja novinara “Vijesti” zašto nema pomenutog mišljenja Naučnog odbora i zašto nijesu dali novo mišljenje. U posljednjem zaključku Naučnog odbora, koji se nalazi u izbornoj dokumentaciji Rakočevića, navedeno je da “nema potrebe za novim mišljenjem”.

“Naučni odbor Senata Univerziteta Crne Gore je u odgovarajućoj fazi realizacije konkursne procedure već formirao mišljenje u vezi konkursne dokumentacije Velimira Rakočevića... Naučni odbor smatra da nema osnova za formiranje novog mišljenja Naučnog odbora imajući u vidu da je isto već donijeto, kao i da zaključkom Senata nije traženo novo mišljenje Naučnog odbora”, piše u zaključku odbora, koji je potpisala Orovićeva.

Ovo nijesu jedine kontroverze vezane za dekana Pravnog fakulteta.

“Vijesti” su ranije objavile seriju istraživačkih tekstova u kojima se ukazuje na sumnju da je Rakočević prepisao dio doktorske disertacije i udžbenika “Kriminologija”.

UCG tada nije učinio ništa kako bi ispitao ove navode, a Rakočević, tada profesor Pravnog fakulteta, malo je nakon pisanja “Vijesti” izabran za dekana te univerzitetske jedinice.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pisao je Upravnom odboru, rektoru, Naučnom odboru i Senatu UCG da ih podsjeti na sve kontroverze vezane za Rakočevića i apeluje da raskinu sa “praksom vrednovanja neakademskih kriterijuma”.

Komisija dala mišljenje i na rad koji Rakočević nije prijavio

Recezentska komisija u svom mišljenju razmatrala je i još neobjavljeni rad “Forenzička akreditacija evropskih država - Aktuelni vidici”, gdje je Rakočević vodeći autor, ali isti nije objavljen u konkursnoj dokumentaciji, niti u biltenu UCG.

Uz dokumentaciju je predata i potvrda časopisa “Revija za kriminalistiku u kriminologiji”, da će taj rad u oktobru ove godine (nakon sjednice Senata) biti prihvaćen za objavljivanje.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević tvrdi da je ranije praksa Senata i Naučnog odbora bila da takve radove odbijaju da razmatraju.

“Nejasni su mnogi ekstenzivni djelovi izvještaja recenzentske komisije analize djelova rada koji CGO tim nije mogao naći u originalnom dostupnom radu, kao i ovi važni a lako provjerljivi previdi”, piše Uljarevićeva u pismu Senatu, Naučnom odboru i upravljačkim organima UCG.

Tvrdi da će upravo primjer Rakočevića “ukazati na pravac koje novo rukovodstvo bira a koje će odrediti da li će se pristupiti jačanju istinske akademske zajednice ili njenom daljem urušavanju”.

Vodeći autor u tekstu o gojaznoj djeci

Kriminolog Velimir Rakočević vodeći je autor u naučnom radu “Gojaznost kod djece kao faktor rizika za kardiovaskularne bolesti”, koji, pored medicinske, pripada i krivično-pravnoj oblast.

To je mišljenje recenzentske komisije za izbor Rakočevića.

Pomenuti naučni rad dekan PF-a potpisuje sa suprugom, doktoricom Lidijom Rakočević.

“Vodeće autorstvo u ovoj naučnoj publikaciji profesor Rakočević je ostvario na način što je: odlučujuće doprinio koncepciji i dizajnu naznačenog rada; pribavio podatke, izvršio njihovu analizu i interpretaciju; dominantno participirao u sastavljanju rukopisa i izvršio njegovu kritičku reviziju; dao nesporan intelektualni doprinos istraživanju”, piše komisija u mišljenju.

Tvrde da u Evropi postoji praksa da krivičari-pravnici objavljuju naučne radove u medicinskim časopisima i da su svima bili priznati ti radovi prilikom izbora u više zvanje na Pravnim fakultetima u regionu i Evropi.

Bonus video: