Povodom teksta “Mišljenjem javnosti se pokušava manipulisati” objavljenog u “Vijestima” 21.1.2021. reagovao je Predrag Mugoša, urednik pravnog portala “Auditorijum” i bivši sekretar Advokatske komore koji je ranije rekao da je Agencija za sprječavanje korupcije u odluci o sukobu interesa bivših ministara i premijera primjenila i odredbu zakona koju je ukinuo Ustavni sud.
U reagovanju se navodi:” Nakon Saopštenja ASK, još smo dalje od suštine i nekako kao da je zaboravljeno u čemu je osnovni problem ili se namjerno želi pomjeriti fokus na sporedne stvari. Agencija, u reagovanju, ističe da je ona “u svojim odlukama navela da čl.101 Zakona o izboru odbornika i poslanika ne reguliše ovo pitanje, a ovaj član zakona nije ukinut kako je to navedeno u tekstu, jer se i iz same odluke koju ste objavili vidi da se ukidaju u tački 4 prvog stava čl.101 riječi “odnosno poslanik”, kao i da “isticanjem da je član u cjelosti ukinut i da smo se mi u odlučivanju pozvali na ovaj “ukinuti” član, a što nije tačno, stiče se utisak da se pokušava pravno obesmisliti odluka Agencije”.
Nijesam primijetio da je negdje, u prethodnim tekstovima na ovu temu, rečeno da je čitav član 101 Zakona o izboru odbornika i poslanika ukinut ali, ako su već ukinute samo riječi “odnosno poslanika”, ne vidim kakvu to razliku pravi. Bez riječi “poslanika” u tački 4 toga člana, jasno je kao dan da se prestanak funkcije zbog Ustavom propisane nespojivosti ne tiče poslanika. Što se njih (poslanika) tiče, od kad je Ustavni sud ukinuo tu riječ, za njih, stvarno, taj član kao da ne postoji.
Druga stvar, koja se primjećuje iz gornjeg citata je tvrdnja ASK da nije tačno da su se, u odlučivanju, pozvali na ovaj “ukinuti” član. Ja sam tvrdio i ponavljam da se oni jesu pozvali na taj član i to ne samo na taj član, nego i na onaj njegov ukinuti dio “odnosno poslanika”, čije su nepostojanje u zakonu nadomjestili svojim tumačenjem i zaključili da se “nedostatak riječi “poslanik” u st. 1 tač. 4 ovog člana može pripisat propustu, a koji se može ispraviti ako se pravilno tumači član 4 istog člana”. Obrazloženje je, svakako, integralni i obavezni dio odluka u upravnom postupku, ne bi trebalo da sad pomislimo da nas ASK ubjeđuje da nije važno što je u njemu napisano.
Kao što sam ranije istakao,, da su u ASK znali za odluku Ustavnog suda, kojom je ukinuta riječ “poslanika” iz pominjanog člana, sigurno ne bi ušli u tumačenje, koje ih je dovelo do zaključka da se radi o propustu zakonodavca. Da su pogledali tu odluku, oči bi im se otvorile, shvatili bi da se zabrana „nespojivosti funkcije“ ne tiče poslanika a, s druge strane, tada bi, vjerovatno, ukapirali da su premijer i ostala sedmorica, kojima je mandat inače istekao momentom prestanka mandata Skupštine, po Ustavu obavezni da nastave rad do izbora nove Vlade. Shvatili bi da premijer i članovi Vlade, kojima je prestao mandat, ne mogu više ni podnijeti ostavke a i da su mogli, opet bi, po Ustavu, morali da nastave sa radom, do izbora novih.
Znači, problem njihovih odluka nije samo u tome što su se pozvali na nepostojeći član (ili riječ), nego što, prilikom donošenja, nijesu imali u vidu ni cjelokupnost pravnog sistema, prije svega odredbe Ustava Crne Gore o obavezi članova Vlade, kojoj je istekao mandat, da nastave sa radom do izbora nove. Ako su premijer i članovi Vlade, kojoj je mandat prestao, po Ustavu dužni da nastave sa radom do izbora nove, u čemu je onda njihova krivica?
A njima se, dispozitivom odluka ASK, stavlja na teret da su prekršili zakon upravo time što su ispunjavali svoju ustavnu obavezu. Pa neka čitaoci procijene jesam li ja površno čitao i tendenciozno tumačio njihovu odluku, kako su tvrdili juče i da li je ASK, možda više nego što sama može da shvati, u pravu kada kaže da je “upitno da li se pokušava manipulisati sa mišljenjem javnosti o ovoj pravnoj stvari”, piše u reagovanju koje je potpisao Mugoša.
Bonus video:
