primarno upoznavanje društva sa dešavanjima devedesetih

GA: Nezadovoljavajući rezultati sudstva i tužilaštva po pitanju suočavanja sa prošlošću

Vukčević je kazala da je i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uručio vlastima u Crnoj Gori dosije koji se odnose na više od 15 osumnjičenih protiv kojih se sada može provesti istraga za teške zločine uključujući seksualno nasilje

8293 pregleda 1 komentar(a)
Građanska alijansa, Foto: Printscreen
Građanska alijansa, Foto: Printscreen

Rezultati rada crnogorskog sudstva i tužilaštva po pitanju suočavanja sa prošlošću nijesu zadovoljavajući, kazala je programska asistenkinja Građanske alijanse (GA) Aleksandra Vukčević, navodeći da je jedan od uzroka neprimjenjivanje međunarodnog humanitarnog prava.

Ona je agenciji MINA rekla da je Evropska komisija kroz svoj izvještaj stavila akcenat na taj problem.

Vukčević je rekla da u nijednoj optužnici nije bilo instituta saizvršilaštva ili pomaganja, a naročito ne komandne odgovornosti, što je dovelo do jako malog broja optuženih

"Po pitanju suočavanja sa prošlošću, rezultati rada crnogorskog sudstva i tužilaštva su daleko od onog kakvo bi trebalo biti. Jedan od uzroka je i nepremijenanje međunarodnog humanitarnog prava“, kazala je Vukčević.

Ona je rekla da je u decembru 2019. godine, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije Vlado Zmajević osuđen na 14 godina zatvora, zbog ubistva četiri albanska civila na Kosovu 1999. godine.

“To je bila prva presuda za ratni zločin u Crnoj Gori od 2016. godine kad je dokazano da je Zmajević prekršio, između ostalog, pravila međunarodnog prava i Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata”, rekla je Vukčević.

Vukčević je kazala da je i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uručio vlastima u Crnoj Gori dosije koji se odnose na više od 15 osumnjičenih protiv kojih se sada može provesti istraga za teške zločine uključujući seksualno nasilje.

Prema njenim riječima, primarno je upoznavanje crnogorskog društva sa dešavanjima iz devedesetih i njihova spremnost da snose odgovornost za njih.

“Pored samog procesuiranja ratnih zločina, koje do sad nije dalo adekvatne rezultate, postoji mogućnosti i podizanja spomen obilježja i samim tim i obilježavanja godišnjica, ali da tu ne vidimo isključivo NVO aktiviste već i političare i predstavnike sudstva i tužilaštva”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da je potrebno da informacije o genocidu i o drugim zločinima na sistemski način budu dostupne, kroz obrazovni proces, medije, sudske činjenice, prije svega mladima ali i ostalim.

“Važno je da ukažemo i podsjetimo na opasnosti od ponavljanja zločina kada se oni ne istražuju i odgovorni ne prooceuiraju, jer tada živi narativ negiranja zločina i podgrijava nove sukobe na nacionalnoj i vjerskoj osnovi”, zaključila je Vukčević.

Preporučujemo za Vas