Katnić pita Vukšića za spaljena dokumenta

Prema zakonu, Agencija može prikupljati podatke od značaja za obavljanje poslova nacionalne bezbjednosti korišćenjem javno dostupnih izvora i tražiti pomoć od građana, uz njihovu izričitu saglasnost

51883 pregleda 233 reakcija 34 komentar(a)
Katnić, Foto: Boris Pejović
Katnić, Foto: Boris Pejović

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet i u toku je izviđaj povodom navoda prvog čovjeka Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića da su pojedini pripadnici te službe nezakonito prisluškivali i pratili građane, a o potom uništili dokumentaciju o tome.

“Obavještavam Vas da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet i postupak izviđaja je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, saopštila je juče “Vijestima” specijalna tužiteljka Sanja Jovićević.

Na čelu tog tužilaštva je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Vršilac dužnosti i kandidat za direktora ANB potvrdio je nedavno pisanje “Vijesti” o spaljivanju materijala koji se odnose na prikupljanje podataka o građanima, bez odluke suda.

“Tačno je da postoje dokazi da je uništen dio dokumentacije koji nije prolazio zvaničnu evidenciju; tačno je da postoje dokazi da je uništen dio dokumentacije - spisi o tajnom prikupljanju podataka bez prethodne odluke donesene u skladu sa Zakonom”, saopštio je Vukšić prije nekoliko dana, odgovarajući na pitanja “Vijesti”.

Tada je rekao da je prikupljaju informacije i dokaze koji se odnose i na druge nezakonitosti u radu pojedinih službenika Agencije.

“Za koje postoji osnovana sumnja da su svojim radnjama najgrublje prekršili Ustav Crne Gore kojim su zagarantovana sloboda i prava čovjeka i građanina”, rekao je Vukšić.

Rekao je da će o svemu obavijestiti Skupštinu i nadležne organe radi utvrđivanja odgovornosti.

“Shodno navedenom, a u smislu Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, u najskorije vrijeme, kao v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost ću o svim preduzetim radnjama i aktivnostima, te prikupljenim informacijama i dokazima obavijestiti nadležno skupštinsko radno tijelo koje vrši parlamentarnu kontrolu rada Agencije, kao i javnost, te nadležne organe radi utvrđivanja odgovornosti”.

On je naknadno, u intervjuu “Vijestima”, saopštio da postoje indicije da se određeni broj legitimacija te tajne službe nalazi kod osoba koje nisu njeni zaposleni, zbog čega planiraju izradu novih isprava, ali i oduzimanje oružja ANB-a od strane lica koja za to nemaju uporište u zakonu.

Vukšić je najavio i da će, nakon skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, i javnost upoznati sa imenima onih koji su nezakonito praćeni i prisluškivani.

Sagovornici “Vijesti” iz nevladinog sektora saopštili su nedavno da očekuju da nadležno državno tužilaštvo, po službenoj dužnosti i bez ičije formalne prijave formira predmet i otvori istragu u tom slučaju. Prema zakonu, Agencija može prikupljati podatke od značaja za obavljanje poslova nacionalne bezbjednosti korišćenjem javno dostupnih izvora i tražiti pomoć od građana, uz njihovu izričitu saglasnost.

U istom aktu navodi se da su organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave i pravna lica koja vode registre i zbirke podataka - obavezni da na pisani zahtjev Agencije, ovlašćenom službeniku koji se legitimiše, omoguće pristup podacima neposrednim uvidom...

Zgrada ANB
Zgrada ANBfoto: Nenad Mandić

Ako podatke i informacije nije moguće pribaviti na taj način ili bi prikupljanje tih podataka izazvalo nesrazmjerne teškoće, direktor Agencije, kako piše u Zakonu, izdaje pisani nalog za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje.

“Nalog... sadrži podatke o identitetu lica na koje se ovaj nalog odnosi, a kojima Agencija raspolaže, vrstu tehničkih sredstava koja se koriste, odnosno način dokumentovanja, vrijeme trajanja, kao i osnovanost razloga za primjenu praćenja i osmatranja”.

Takav nalog, pojašnjava se, direktor Agencije izdaje na osnovu prethodne odluke predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije koji ga, u skladu sa zakonom, zamjenjuje.

“Izuzetno, u slučaju posebne opravdanosti i hitnosti... direktor Agencije može izdati nalog za otpočinjanje primjene tog sredstva i metode, ukoliko bi odlaganje otpočinjanja primjene onemogućilo postizanje svrhe radi koje se predlaže”.

U tom slučaju, piše, direktor Agencije dužan je da odmah po otpočinjanju primjene sredstva, podnese sudiji predlog za donošenje odluke: “Ukoliko predsjednik Vrhovnog suda... u roku od 48 časova od otpočinjanja primjene sredstva... ne odobri primjenu tog sredstva i metode, Agencija je dužna da obustavi njegovu primjenu, a podatke i dokumenta na kojima su ti podaci zabilježeni - uništi”.

Navodi se da je direktor dužan da zapisnik o uništavanju podataka i dokumenata dostavi predsjedniku Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudiji koji ga zamjenjuje.

EU: Očekujemo brze institucionalne odgovore

Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici, odgovorili su da očekuju brze institucionalne odgovore o navodima o nezakonitim mjerama nadzora.

“Očekujemo da svi navodi o nezakonitim mjerama nadzora dobiju brze, kredibilne, nezavisne, transparentne i efikasne institucionalne odgovore od strane nadležnih organa”, odgovoreno je “Vijestima” iz Delegacije EU.

Čeka se većina za sjednicu Odbora

Sjednica skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost, koji vrši parlamentarni nadzor nad radom ANB, još nije zakazana jer parlamentarna većina nema kvorum za odlučivanje - pošto je član tog tijela Filip Adžić (GP URA) podnio ostavku a njegov nasljednik još nije izabran.

Administrativni odbor je krajem prošle sednice predložio Miloša Konatara (GP URA) na to mjesto, ali to treba da potvrde poslanici na plenarnoj sjednici, rečeno je “Vijestima”.

Inicijativu za sjednicu odbora uputio je član iz opozicije Raško Konjević (SDP), a Vukšić je najavio da će izvještaj o tome šta je zatekao u ANB dostaviti Odboru.

“Vijestima” na pitanja o zakazivanju sjednice nije odgovoreno iz Odbora na čijem je čelu Milan Knežević (Demokratski front).

Odbor ima 13 članova, od čega sedam iz partija vladajuće koalicije a šest iz opozicije.

Bonus video: