Institut alternativa organizovao panel diskusiju

Muk: Bezbjednosne nabavke se najčešće dešavaju daleko od očiju javnosti, kontrole...

"Izraz povjerljive nabavke odomaćio se u propisima, a praksa je u potpunosti opravdala taj naziv", rekao je Muk

4829 pregleda 2 komentar(a)
Muk, Injac i Đurnić na konferenciji, Foto: PR Centar
Muk, Injac i Đurnić na konferenciji, Foto: PR Centar

Nedostatak kontrole, strateškog planiranja nabavki, kao i nedostatak izvještavanja ključni su problemi nabavki u sektoru bezbjednosti i odbrane, a neophodno je sprovesti suštinske reforme, prokativne unutrašnje i spoljne kontrole, kao i identifikovati koruptivne prakse.

To je saopšteno na panel diskusiji "Nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane: Nova "pravila igre", stari problemi", koju je organizovao Institut alternativa (IA) u okviru projekta „Za svrsishodno trošenje javnoh novca!“ koji IA sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, rekao je da još uvijek nismo svjedočili značajnom napretku u pogledu transparentnosti javne potrošnje za javne nabavke uopšte, a naročito one u sektoru bezbjednosti i odbrane.

"Imajući u vidu da je Crna Gora članica NATO saveza smatramo da su se ove reforme morale desiti mnogo ranije. Istraživanje, slično onome koje danas predstavljamo, a koje smo sproveli 2018. godine pokazalo je da se bezbjednosne nabavke najčešće dešavaju daleko od očiju javnosti, kontrole javne i institucionalne. Izraz povjerljive nabavke odomaćio se u propisima, a praksa je u potpunosti opravdala taj naziv", rekao je Muk.

Iako su se propisi malo promijenili, praksa je, kako je istakao, ostala ista.

"Vjerujemo da je došlo vrijeme za suštinske reforme u oblasti javnih nabavki uopšte, za identifikovanje koruptivnih praksi i rizika za korupciju u svim fazama ciklusa javnih nabavki, za više proaktivne unutrašnje i spoljne kontrole i za više odgovornosti svih odgovornih lica uključenih u proces od planiranja do izvršenja i kontrole izvršenja ugovora i svakako za više transparentnosti i manje diskrecionih ovlašćenja u svim fazama procesa", zaključio je Muk.

Ministarka odbrane Crne Gore, Olivera Injac, istakla je da je ključni cilj da se, prije svega, unaprijedi normativno-pravni okvir u oblasti nabavki kada je u pitanju sektor bezbjednosti i odbrane, ali i da se posveti pažnja afirmaciji transparentnosti u sprovođenju nabavki.

"Evidentno je da to do sada nije bio slučaj. S druge strane potrebno je da se naglasak stavi na nešto što je pitanje politika integriteta, ali ne samo na papiru, nego da to bude jedna od glavnih politika našeg Ministarstva, kao i drugih institucija unutar sekora bezbjednosti i svakako ovaj proaktivni pristup je važan u cilju eliminacije svih potencijalnih rizika za korupciju", kazala je Injac.

Javne nabavke i cijela oblast finansija, kako je ukazala, iziskuju apsolutno jasnu, konsolidovanu i svakako ciljanu aktivnost unutar svake institucije, koja mora da stvori preduslove da ne dođe do bilo kakvih potencijalnih rizika da se integritet bilo kojeg pojedinca ili institucije naruši kroz taj proces.

"Naša namjera je da se sve procedure unaprijede kako bi se jednostavno stvorili uslovi da se podrazumijeva stepen i oblik transparentnosti koji mora postojati, ali I da se harmonizuje ono što je povjerljivost i potreba javnosti da zna", kazala je Injac.

Predstoji, kako je rekla, usklađivanje zakonske regulative sa propisima Evropske unije, ali i sa pozitivnim praksama u oblasti nabavki ostalih NATO članica.

"Predstoji potpuno nova reforma, a naravno zadržaće se najbolja rješenja", rekla je Injac.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, navela je da su ključni problem nabavki u sektoru bezbjednosti nedostatak kontrole, strateškog planiranja ovih nabavki, nedostatak izvještavanja.

"Smatramo da bi u budućem radu Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore trebalo da se krene od izmjena Uredbe za nabavke u sektoru bezbjednosti i smatramo da bi na tom nivou, uz ne previše posla i ne previše zahtjevnih reformi, ovaj sistem vrlo jednostavno mogao da se unaprijedi. Smatramo da bi unapređenje sistema izvještavanja i planiranja trebalo da bude u fokusu i da se jasno definiše koji su to nivoi, i koje su to nabavke u sektoru bezbjednosti sa kojima se može ići ka javnosti u smislu dostupnosti podataka, koje su to sa kojima se može ići ka određenom nivou spoljnih nadzornih institucija i koje su to kojima mogu pristupiti samo one institucije koje imaju pristup povjerljivim podacima", navela je Đurnić.

Ona je dodala i da se prema nalazima Transparency International-a, Crna Gora svrstava u grupu zemalja sa povećanim rizikom za korupciju u dijelu potrošnje za bezbjednosne nabavke, imajući u vidu potpuno odsustvo spoljnog nadzora ovih nabavki.

Istraživanje koje je sprovedeno, kako je rekla, obuhvatilo je period od 2018. do 2020. godine.

“Posljednji put smo sličnu analizu radili 2018. godine i htjeli smo da vidimo šta se desilo u međuvremenu. Osim pravnih propisa u praksi se promijenilo vrlo malo, skoro ništa. Imamo novi Zakon o javnim nabavkama i novu Uredbu i oni su dali doprinos u dijelu usaglašavanja sa direktivama Evropske unije i u dijelu toga da je sada janije šta je nabavka u sektoru bezbjednosti i odbrane. Zadovoljni smo zbog toga što je Zakon iskristalisao vrste nabavki u sektoru bezbjednosti i nivo transparentnosti koji se za njih može obezbijediti, ali smo izuzetno nezadovoljni što sistem planiranja i izvještavanja o ovim nabavkama ni na koji način nije unaprijeđen”, ukazala je Đurnić.

Generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetić, istakla je da je to ministarstvo u prethodnom periodu bilo posvećeno regulatornim reformama u javnim nabavkama i da je ostvaren rezultat koji je i Evropska komisija označila kao jedan od najstabilnijih sistema u Zapadnoj Evropi.

“Posebnu pažnju prethodnih šest mjeseci smo posvetili transparentnosti i to ne samo u segmentu odbrane i bezbjednosti već i svih ostalih nabavki u tom dijelu. Što se tiče Ministarstva finansija zaista mogu da branim stav da u pogledu transparentnosti imamo zavidan nivo čak i u odnosu na zemlje članice Evropske unije”, rekla je Jovetić.

Veoma je važno što, kako je kazala, sada postoji jasno razgraničenje između onoga šta su nabavke, šta su javne, a šta osjetljive nabavke i koji segmenti nabavki, na koji način i u skladu sa kojim propisima mogu biti proglašeni tajnim, provjerljivim.

Predstavnica Direkcije za nabavke i ugovaranje u Ministarstvu odbrane, Slađana Miletić, rekla je da je novi Zakon počeo sa primjenom u julu, a u avgustu je donijet Interni akt naručioca Pravilnik o posebnim javnim nabavkama u oblasti odbrane i bezbjednosti koji je dostupan na internet stranici Ministarstva odbrane.

“Tim dokumentom je obuhvaćena procedura nabavljanja po osnovu sve tri tačke koje tretiraju posebne javne nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti”, kazala je Miletić.

Veoma je bitno, kako smatra, da za posebne javne nabave u oblasti odbrane i bezbjednosti u sistemu postoji proceduralnost postupka, dokumentovano obrazloženi i opravdani razlozi za opredjeljivanje takvog načina nabavljanja koji omogućavaju da se nabavka sprovodi bez primjeni odredbi Zakona, ali u skladu sa podzakonskim aktima.

Uzimajući učešće u diskusiji poslanica u Skupštini Crne Gore Zdenka Popović, kazala je da je interes svih građana da znaju kako se troši njihov novac kada su i povjerljive nabavke u pitanju.

“Netransparentnost omogućava zloupotrebu. Ogroman novac se troši na postupke javnih nabavki. Ako znamo da se godišnje troši od 450 do 500 miliona eura onda se moramo zapitati da li se poštuje načelo transparentnosti i načelo konkurentnosti”, rekla je Popović.

Preporučujemo za Vas