konferencija "ekstremizam, terorizam i religija"

Abazović: Teroristi nisu vjernici nego kriminalci i tako ih treba tretirati

„Naši prioriteti su da jačamo kapacitete i međunarodnu saradnju. Jedan od važnih segmenata koji vidimo je podizanje svijesti građana o ovom problemu i ne mogu reći da se nije dosta toga uradilo i u proteklom periodu. Dva su princpipa. Prvi je preventivno da djelujemo, a drugi, ako dođemo u situaciju, i da operativno djelujemo“, kazao je Milošević

19958 pregleda 41 reakcija 17 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore
Sa konferencije, Foto: Bojana Ćupić/Vlada Crne Gore

Terorizam i ekstremizam nijesu izraženi u Crnoj Gori, ali taj problem ne treba zanemariti jer prijetnje postoje, ocijenjeno je na naučnoj konferenciji Ekstremizam, terorizam i religija, koju je organizovala Internacionalna policijska organizacija Crne Gore (IPO).

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da sve religije pozivaju na mir i da je to temeljna odrednica svake religije.

„Teroristi nijesu vjernici, nego kriminalci. Mediji ih čine vjernicima, guraju ih u nacionalna određenja, povezuju sa određenim grupacijama, državama. Teroristi su kriminalci i tako ih treba tretirati”, rekao je Abazović u PR Centru.

Prema njegovim riječima, pravi vjernici su oni koji insistiraju na povezivanju ljudi, koji imaju stepen tolerancije mnogo veći nego druge individue kojima vjera, možda, nije bliska.

Abazović je istakao da je mnogo više stvari koje građane spajaju, nego onih koje ih razdvajaju, „samo je problem što mi uvijek volimo da podstičemo te razlike“.

On je dodao da su građanska prava i religijska i da je kontekst građanske države takav da treba prihvatiti različitoga od sebe.

„Mislim da problem terorizma i ekstremizma nikako ne treba zanemariti. Ne vidim da je to u Crnoj Gori izraženo, ali prijetnje postoje. One su identifikovane. Mi moramo da šaljemo i živimo poruke mira“, poručio je Abazović.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović smatra da je u javnu debatu potrebno vratiti izvornu misao koju religije same po sebi nose.

„Ta ideja mora da se čuje jasnije, glasnije, otvorenije. Možda nekih 150, 200 godina religija se otvoreno istiskuje sa javne scene. Međutim, postoji nemali prostor da se ona vrati na scenu, ali u čistom obliku“, poručio je Sekulović.

Državni sekretar MUP-a Rade Milošević pojasnio je da je, da bi se preduzele konkretne mjere i akcije u suzbijanju ekstremizma i terorizma, neophodno da Vlada preduzme određene korake, a prvi je da Vijeće za nacionalnu bezbjednost formira Biro za operativnu koordinaciju rada bezbjednosnih službi i nakon toga Biro formira Nacionalni operativni tim.

„Naši prioriteti su da jačamo kapacitete i međunarodnu saradnju. Jedan od važnih segmenata koji vidimo je podizanje svijesti građana o ovom problemu i ne mogu reći da se nije dosta toga uradilo i u proteklom periodu. Dva su princpipa. Prvi je preventivno da djelujemo, a drugi, ako dođemo u situaciju, i da operativno djelujemo“, kazao je Milošević.

Predsjednik IPO-a Ivan Pekić rekao je da prilikom povratka terorista sa ratišta država mora da stvori plan deradikalizacije, što podrazumijeva da ako se neko vrati normalnom životu država mora da stane iza toga, da mu nađe posao, finansira ga u kraćem vremenu.

„Manjkavosti ima svugdje i u svakom poslu, ali smo definitivno neko ko pruža ruku ovoj Vladi, ministarstvu i svim ljudima koji su prepoznali značaj Internacionalne policijske organizacije“, kazao je Pekić.

Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović poručio je da ne bi trebalo poistovjećivati ekstremne grupe koje su izvukle neke misli iz konteksta sa religijskim učenjima.

On je rekao da je zagovornik sekularnog društva i da treba biti oprezan kada je u pitanju uvođenje vjere, ili vjeronauke u sve institucije.

“Ali ako ćemo da prepoznamo šta su ekstremne zloupotrebe religije, a šta je osnovno izvorno učenje, mislim da se sve tri monoteističke religije u Crnoj Gori slažu da je potrebno da neku vrstu religijskog obrazovanja uvedemo u škole. Ako kažem da je Crna Gora jedna od pet zemalja koja nema nikakav oblik vjeronauke, onda pozivam na evropske standarde, a ne na srednji vijek“, istakao je Perović.

On je poručio da je potrebno iznova prikazati da je temelj religijske nauke ljubav prema svima, trpeljivost prema nelagodama i nesuglasicama, a ne nikako isključivost.

Generalni vikar Barske nadbiskupije Simo Ljuljić kazao je da su ekstremizam, terorizam i religija tri riječi koje valja definisati i naglasio da je nemoguće pomiriti prve dvije sa trećom.

Religije, naglasio je on, nemaju nikakve veze sa ekstremizmom, ni sa bilo kakvim radikalizmom.

“Ljudi su od kada postoji čovjek koristili religiju da bi kroz nju ispoljavali loše što postoji u njima, da učine ono što ni životinje ne rade, ubiju svoje braću i sestre. Religije uče da treba paziti na brata više nego na sebe”, naveo je Ljuljić.

On je rekao da se treba raditi na tome da društvo shvati da “to što smo različiti, što ispoljavamo vjeruju na svoje načine, unaprjeđuje kvalitet cijelog društva”.

Glavni Imam Odbora IZ Bar Muidin Milaimi istakao je da se islam protivi i osuđuje terorizam u svim oblicima, jer samo značenje riječi islam je pokornost i mir.

„Islam kategorički odbacuje i osuđuje sve oblike terorizma. Ne pruža zaštitu niti opravdanje za čin nasilja. Religija je veza čovjeka sa Bogom uzvišenim i veza čovjeka sa čovjekom. Vjera raste u povjerenju, a vjere može imati onaj ko ima povjerenja”, rekao je Milaimi.

Prema njegovim riječima, ekstremizam i radikalizam su stvari krajnjeg nepovjerenja. “Pojava koja nastaje prvo u čovjekovoj glavi, a onda se traži izgovor ili opravdanje”.

Što se tiče islamske zajednice u Crnoj Gori, ona je, kako je kazao Milaimi, stabilna i čvorišta ekstremnih ideja ne mogu se naći u službenom, zvaničnom ispovijedanju vjere.

Na pitanje novinara kakvo je njegovo mišljenje o mogućnosti uvođenja vjeronauke u škole, Abazović je rekao da misli da to sada nije prioritet i da je potrebna temeljna reforma obrazovnog sistema.