Za liječenje građana u inostranstvu i privatnim zdravstvenim ustanovama u godini izbijanja kovid epidemije potrošeno je oko tri miliona eura manje u odnosu na godinu ranije.
Prema preliminarnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), tokom prvih devet mjeseci prošle godine na liječenje u inostrane klinike i one van sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori upućeno je 52.061 pacijenata, a u istom periodu 2019. godine 70.040.
Posmatrano po mjesecima, najviše pacijenata upućeno je u februaru, kada u Crnoj Gori još nije došlo do izbijanja epidemije novog koronavirusa.
Finansijski posmatrano, troškovi liječenja najveći su bili u junu 2020. godine - mjesecu kada je djelimično normalizovan rad zdravstvenog sistema, a Crna Gora proglašena korona fri destinacijom.
Stručnjaci širom svijeta tvrde da pacijenti sa hroničnim oboljenjama trpe zbog pandemije kovida jer svuda postoji zagušenje zdravstvenog sistema pacijentima sa koronavirusom, pa im je otežan pristup dijagnostici i liječenju.
Po uputu prvostepene ljekarske komisije FZO tokom 11 mjeseci prošle godine u klinike u Republici Srbiji i inostranstvu upućeno je 1.040 osiguranika, dvaput manje nego godinu ranije, a troškovi liječenja koštali su 1,98 miliona eura, što je za oko milion i po eura manje u poređenju sa istim periodom 2019.
Po uputu Komisije za liječenje u inostranstvu na liječenje je otišlo 227 pacijenata, što je koštalo 2,8 miliona eura, a ušteda po ovoj stavci u odnosu na 2019. godinu iznosi 754.896 eura.
Preliminarni izvještaj FZO pokazuje da je smanjen broj pacijenata upućenih u Institut Simo Milošević u Igalu, Opštu bolnicu Meljine, specijalnu bolnicu Codra i ostale privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.
Nedjeljnik Monitor objavio je da je FZO za tri godine, od kako je otvoren Centar za autizam “Ognjen Rakočević” u Podgorici, platio više od 1,6 miliona eura za upućivanje u Beograd djece sa smetnjama iz domena koje pokriva ta ustanova.
Iz bivše Vlade krajem 2017. godine najavljeno je da će problem upućivanja djece na liječenje u inostranstvu po otvaranju Centra da bude riješen.
“Vijesti” su ranije objavile da je nakon 13 godina nezavisnosti broj pacijenata koji se upućuju na liječenje u Srbiju duplo smanjen, ali da su finansijski izdaci po tom osnovu svega osam odsto niži.
Na liječenje u zdravstvene ustanove van Crne Gore upućuju se osiguranici za stanja i oboljenja koja ne mogu uspješno da se liječe ili dijagnostikuju u našim zdravstvenim ustanovama, a postoji mogućnost za izlječenje primjenom najsloženijih naučno priznatih metoda koji su potvrđeni u ljekarskoj praksi.
“Osiguranici FZO se sada upućuju uglavnom na skupa liječenja koja se ne mogu uspješno obaviti u Crnoj Gori, a to su složene procedure i teške komplikacije u liječenju karcinoma, neurohirurške i kardiohirurške operacije, transplantacije organa, dijagnostika i drugo..”, kazali su tada iz ove ustanove.
Iz FZO su još 2019. godine ocijenili da se Institut za bolesti djece Kliničkog centra mora osnažiti kadrovski, ali i da je potrebno nabaviti nove prostorne kapacitete i sadržaje, kao i nastaviti trend nabavke savremene opreme za liječenje najmlađih.
“Ako posmatramo broj upućene djece na klinike za dječje bolesti u 2018. godini, kada smo imali 962 uputa, vidjećemo da to čini oko 30 odsto ukupnih uputa”, istakli su ranije iz FZO.
Tumori su i dalje najčešći razlog odlaska naših pacijenata u inostranstvo, dok se najveći broj osiguranika upućuje u Srbiju.
Bonus video:
