U POTKOMOVSKIM SELIMA VIŠE OD DVIJE GODINE NIJE ROĐENO NIJEDNO DIJETE

U selima i sahrane postale rijetkost

Na području desetak potkomovskih sela u opštini Andrijevica, već više od dvije godine nije rođeno nijedno dijete. Mladi odlaze, a niko nema korist od 12 elektrana i nemilosrdnog eksploatisanja prirodnih resursa

29143 pregleda 424 reakcija 7 komentar(a)
Na rubu izumiranja: Konjuhe, Foto: Tufik Softić
Na rubu izumiranja: Konjuhe, Foto: Tufik Softić

Na području desetak potkomovskih sela u opštini Andrijevica, već više od dvije godine nije rođeno nijedno dijete, a migracije na području opštine Andrijevica ostavljaju za sobom pusta i sela i grad.

Potpredsjednik Opštine Andrijevica Veselin Raketić (Nova) ocijenio je da je situacija u pogledu migracija veoma teška na području čitave Andrijevice, ali da je najteža na prostoru potkomovskih sela.

“Nema nikave sumnje da taj podatak ukazuje na prisustvo bijele kuge na prostoru koji je iznjedrio veliki broj intelektualaca, naučnika i književnika”, kazao je Raketić.

Prema njegovim riječima, situaciju dodatno usložnjava i čak je čini tragikomičnom činjenica da se radi o području gdje je izgrađeno više od deset malih hidrolektrana i gdje se nemislosrdno eksploatišu prirodni resursi, bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo.

“Dvanaest malih elektrana je na tom području, a niko od omladine iz tih sela ne radi. Vode, šume, turistički resursi, sve je maksimalno napadnuto, a lokalno stanovništvo od toga nema nikave koristi”, kaže Raketić.

On je naveo i zabrinjavajuće podacima koji ukazuju da migracije na području opštine Andrijevica ostavljaju za sobom pusta i sela i grad.

“Nama iz opštine Andrijevica svake godine, prema pokazateljima koji su vrlo precizni, ode odnosno odseli se, 169 mladih ljudi. Andrijevica nije Njujork pa da se to ne osjeti, nego je to tragedija. Mi moramo tražiti način da to zaustavimo, jer se u potpunosti mijenja demografska slika grada i opštine”, kaže Raketić.

Rijetki mještani potkomovskih sela ističu da je omladina iz godine u godinu odlazila trbuhom za kruhom, a da su zavičaju ostala vjerna uglavnom staračka domaćinstva i nešto momaka od kojih je rijetko koji uspijevao da sklopi bračnu zajednicu.

Oni navode da je to uticalo da dođe do drastičnog pada nataliteta. Tako se Osnovna škola “Milić Keljanović“ u Konjusima, sa tridesetak đaka, našla praktično pred zatvaranjem, i pored toga što je prije pet decenija ova obrazovna ustanova brojala blizu 400 učenika.

“Svako ko hoće realno da razmišlja mora da bude zabrinut za naša sela. Osamdesetih godina prošlog vijeka u našoj školu u Konjusima svaki razred je imao po dva odjeljenja. Nažalost, ove godine broj učenika je sveden na minimum. Toliko se narod iselio sa prostora Konjuha da čovjeka prosto uhvati strah od samoće”, kaže stanovnik mjesnog centra Konjuhe Brano Babović. Mještani ističu da tamo gdje nema rađanja, nema ni života ni smrti. Mada zvuči grubo, ali oni ističu da su u potkomovskim selima i sahrane postale rijetkost. “Kud god se čovjek okrene nailazi na zatvorene kuće. U poslednjih desetag godina u našim selima sklopljeno je svega desetak brakova, to znači po jedan godišnje”, ističe Radenko Janković.

Potpredsjednik opštine Andrijevica Veselin Raketić ističe da lokalna uprava ima strategiju u pogledu zaustavljanja zabrinjavajućih migracija.

“Najbolje bi bilo kada bi sve te male elektrane mogle da se konfiskuju. Ali, ako već to ne može, onda se vlasnici moraju prinuditi da zaposle stanovnike mjesta i sela na čijem području su izgrađene”, kaže Raketić.

Samo napravile štetu: Jedna od malih elektrana u Andrijevici
Samo napravile štetu: Jedna od malih elektrana u Andrijevicifoto: Tufik Softić

On ističe da je potrebno razmotriti mogućnost aktiviranja fabrike za proizvodnju sira koja je davno izgrađena u Konjusima, ali nikada nije proradila, i gdje bi se moglo zaposliti nešto mladih sa tog područja.

“Razmišljamo, takođe, i o aktiviranju avanturističkog centra Mojan, koji je prije nekoliko godina izgrađen, ali isto tako ne radi. I tamo može da se zaposli nešto seoske omladine”, ističe Raketić.

Prema njegovim riječima potrebno je aktivirati i sve moguće turističke resurse.

“Postoji mogunost da se uvežu turistički resursi, postojeći i budući kapaciteti Komova i Jelovice, pa da se i tu nadje prostora za zapošljavanje mladih ljudi”, kaže potpredsjednik Opštine Andrijevica.

Da nije u pitanju samo seosko područje, govori podatak da je u gradskoj školi u Andrijevici ove godine upisano samo dvanaest prvaka.

Ako bi se ovakav negativan trend nastavio, prema riječima Raketića, za tri ili četiri godine više neće imati djece za polazak u osnovnu školu, a to bi za posljedicu u dogledno vrijeme, imalo pitanje opravdanosti opstanka srednjih škola u Andrijevici.

Nema radnika i đaka, pa autobusi ne idu već 15 godina

Mještani navode da se svega desetak ljudi iz konjuških sela nalazi u radnom odnosu, i da je nedostatak radnih mjesta glavni uzrok iseljavanja.

“Dok su radile fabrike u Andrijevici i Beranama, sela su bila puna naroda. Od kako su one zatvorene, sve je krenulo kako ne treba. Ljudi nijesu mogli nigdje da se zaposle i bilo je prirodno da odlaze. I ko god je otišao vraćao se samo povremeno i to ljeti da obiđe kuću i imanje”, pričaju stanovnici tih sela.

Andrijevica novi trg
Andrijevica novi trgfoto: Tufik Softić

Oni danas samo mogu sa sjetom da se prisjećaju činjenice da je svojevremeno autobus od Konjuha do Berana i natrag saobraćao tri puta dnevno i da je uvijek bio pun putnika. Navode da je autobuska linija ukinuta prije petnaest godina, zbog nedostatka putnika.

“Danas nema ni putnika, ni autobusa. Nestali su i radnici i đaci. A gdje nema autobuskog prevoza i gdje se pjesma ne čuje, to samo po sebi govori da su ti krajevi osuđeni na propast”, ističe Radenko Janković.

Preporučujemo za Vas