Sudski postupak u Ukrajini

Mrdak: Grit izvezen u Ukrajinu nije opasan, nesporazum pri analizi i u administraciji

"Nezavisni sudski vještak je tumačio tu analizu, gdje je utvrđeno da se ne radi o opasnom otpadu. To je otpad na zelenoj listi takozvanih otpada. Mi time nismo povrijedili konvenciju, ni doveli Ukrajinu u bilo kakvu zabludu”, istakao je Mrdak

23530 pregleda 40 reakcija 12 komentar(a)
Mrdak, Foto: Boris Pejović
Mrdak, Foto: Boris Pejović

Državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak kazao je da grit koji je zaplijenjen u luci Herson u Ukrajini nije opasan i nije podvaljen iz naše države, a da je do nesporazuma došlo zbog administrativne greške i neadekvatne analize.

On je naveo da je u Ukrajini u toku sudski postupak, kojim je utvrđeno da izvezeni grit nije opasan otpad, već da je na zelenoj listi.

“U Ukrajini je u toku sudski postupak, gdje se utvrđuje kako je došlo do toga propusta, da li je taj grit opasan otpad i na kraju kroz taj sudski proces angažovan je ukrajinski Forenzički centar. Nezavisni sudski vještak je tumačio tu analizu, gdje je utvrđeno da se ne radi o opasnom otpadu. To je otpad na zelenoj listi takozvanih otpada. Mi time nismo povrijedili konvenciju, ni doveli Ukrajinu u bilo kakvu zabludu”, istakao je Mrdak.

On je kazao da je Laboratorija koja je prva radila analizu, zbog čega se digla čitava ujdurma, radila analizu da li je taj grit – zemljište pogodan da se nešto sadi u njemu.

“Protokoli za zemljište i za otpad su potpuno drugačiji. Naravno da su došli do zaključka da to zemljište nije dobro za sađenje bilo čega, što bi svako bez analize mogao da utvrdi. Onda je krenuo čitavi nesporazum, želim da vjerujem da je potpuno slučajan. Kasnije u sudskom postupku je primijena prava analiza, pristupilo se gritu kao otpadu, a ne kao zemlji. Kroz analizu grita kao otpada utvrđeno je da se nalazi na zelenoj listi, po svojim karakteristikama, nije opasan, ono što je i CETI utvrdio na zahtjev “Valgoa” da se izvrši analiza”, naglasio je Mrdak.

Mrdak je naveo da pretpostavljaju da je administrativne prirode greška.

“Stalno se priča o gritu iz Bijele. To je grit koji je porijeklom iz "Porto Montenegra". U pitanju je ugovor između "Porto Montenegra" i "Valga" da izvozi taj grit u Ukrajinu. Deportovan je kamionima u brodogradilište Bijela, odvojen je sa strane, kasnije je utovaren u brod izvezen u Ukrajinu. Pretpostavljam da je do nesporazuma to što u cargo listi, dolaznoj listi piše da je mjesto ukrcaja Bijela. U dokumentima u Ukrajini stalno se spominje grit Bijela, zbog toga je došlo do konfuzije. “Valgo Montenegro” vrši sanaciju i oslobađanje Crne Gore od opasnog otpada grita iz brodogradilišta Bijela, to je kontaminirano zemljište u Bijeloj. Taj posao se radi kroz krediz Svjetske banke i nisu povezana ta dva posla”, dodao je Mrdak.

Povezani članci

28. Januar 2021.

Put otrova od Crne Gore do Ukrajine

07. Februar 2021.

Valgo: Pokušaji diskreditovanja kompanije

U istraživačkoj priči MANS-a i OCCRP objavljenoj krajem januara navedeno je da je skoro 4.000 tone grita poteklog iz Crne Gore više od godinu dana nalazi se u ukrajinskoj luci Herson, nakon što je lokalna policija otvorila istragu o tome kako je francuska kompanija Valgo krajem 2019. godine taj toksični otpad dopremila iz Bijele.

„Valgo“ je angažovan na projektu remedijacije tla bivšeg Brodogradilišta Bijela, finansiranog iz kredita Svjetske banke.

U tom tekstu se tvrdi da rezultati ukrajinske laboratorije su pokazali da je grit iz Crne Gore koji je zaplijenjen u luci Herson izuzetno otrovan, kao i da ima „izražen mutageni i kancerogeni efekat“.

Mrdak je dodao, da nisu istiniti ni navodi da je u pitanju radioaktivni otpad, jer u Crnoj Gori ne postoje izvori radioaktivnosti, odnosno ne može da se proizvodi takav otpad, osim par gromobrana i sitnih stvari.

Predstavnica Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI) Danijela Šuković je kazala da se u Centru trude da svoj posao obavljaju stručno.

“Mogu vas uvjeriti da smo apsolutno nepristrasni, i da tako pristupamo svakom uzorku. Uvijek smo negdje sa strane, trudeći se da radimo samo kompetentno i što preciznije. Naravno da kad radite mnogo, ima grešaka, ali uvođenjem standarda mi se trudimo da ih svedemo na minimum. Štaviše, gotovo da ih i nema, i na to smo posebno ponosni”, kazala je Šuković.

Preporučujemo za Vas