CEMI: Pozitivno mišljenje o migracijama ima 11% građana

“Činjenice, nažalost, govore da je ostvarivanje osnovnih prava mnogo teže za migrante. Ova lica, za razliku od svih drugih, samim rođenjem su vrlo često uskraćena za svoje osnovno ljudsko pravo, a to je pravo slobode izbora”

3431 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Boris Pejović
Ilustracija, Foto: Boris Pejović

Neutralan stav o povećanom broju migranata koji ulaze u Crnu Goru ima polovina crnogorskih građana, a dvije trećine njih nije sigurno da je država u stanju da se adekvatno pobrine za migrante, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Koordinatorka projekta CeMI-ja Milica Zrnović kazala je da je istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana u odnosu na položaj migranata u crnogorskom društvu pokazalo da tek 11% njih ima pozitivno mišljenje kada su migracije u pitanju.

“Oko dvije trećine građana nije uvjereno da je država u stanju da se adekvatno pobrine za migrante. Kada se govori o uticaju migranata na određene društvene aspekte, 41% građana ima negativno mišljenje o uticaju migranata na nacionalnu i lokalnu kulture”, navela je Zrnović.

Ona je rekla da šest od deset građana Crne Gore smatra da prisustvo migranata povećava kriminalitet u društvu, prenosi PR centar.

Zrnović je kazala da, kada je u pitanju ekonomija, skoro 60% građana zauzima negativan stav.

Prema njenim riječima, 28% smatra da uticaja nema, a samo šest odsto ispitanika vjeruje da prisustvo migranata doprinosi ekonomiji zemlje.

Zrnović je kazala da čak 85% građana nije upoznato sa pravima migranata.

“Oko 80% građana smatra da broj migranata u njihovom okruženju nije prevelik, a tri četvrtine građana smatra da treba ograničiti broj migranata koji ulaze u državu”, navela je Zrnović.

Kako je kazala, 91% građana bi pomoglo toj ranjivoj grupi, posebno kada su u pitanju maloljetnici.

Zrnović je rekla da 56% građana smatra da bi poslodavci u Crnoj Gori trebalo da zapošljavaju migrante kojima je odobren status azilanata, ili data međunarodna zaštita, a 33% smatra da migranti treba da imaju ista prava kao i crnogorski građani.

Projektni asistent Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Crna Gora, Bojana Tomović, poručila je da su vladavina prava, jake institucije i dobro zakonodavstvo temelj za adekvatno, humano i uredno upravljanje migracijama.

“Jako je važno da su politike i projekti i incijative zasnovane na podacima, da imaju ljudski aspekt i zaštitu ljudskih prava”, istakla je Tomović.

Načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Irena Rakočević, smatra da su svi dužni da izbjegavaju provizornost i da je važno da u svakom trenutku postoji humanitarni aspekt migracija.

Ona je kazala da je u Crnoj Gori u potpunosti uređen sistem migracija.

Rakočević je rekla da je imperativ da se strancima koji borave u Crnoj Gori omogući uživanje osnovnih ljudskih prava u punom kapacitetu.

“Činjenice, nažalost, govore da je ostvarivanje tih prava mnogo teže za ovu kategoriju lica. Ova lica, za razliku od svih drugih, samim rođenjem su vrlo često uskraćena za svoje osnovno ljudsko pravo, a to je pravo slobode izbora”, rekla je Rakočević.

Istraživanje CEMI-ja predstavljeno je na konferenciji “Migracije, ljudska prava i društvena inkluzija”, koja je organizovana u okviru projekta “Društvo bez predrasuda: Solidarnošću do jednakosti i inkluzije”.

Bonus video: