potrebna strategija prevencije govora mržnje

CGO: Radikalizacija mladih problem koji se ne može ignorisati

„Samo nedavni slučajevi masovne tuče učesnika autokolone u Gusinju, kao i napada mladića na novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju, u samo nekoliko dana, unose zebnju da smo već iskoračili iz zone rizika u ozbiljnu manifestaciju radikalizacije mladih“

1069 pregleda 2 komentar(a)
Đukanović, Foto: CGO
Đukanović, Foto: CGO

Društvu je potrebna strategija prevencije govora mržnje, koji postaje jedan od ključnih motivatora radikalizacije mladih, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz te nevladine organizacije (NVO) naveli su da su zabrinuti zbog sve izraženije radikalizacije društva, koja dobija izraz i kroz učestalo nasilje čiji su akteri mladi.

„Samo nedavni slučajevi masovne tuče učesnika autokolone u Gusinju, kao i napada mladića na novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju, u samo nekoliko dana, unose zebnju da smo već iskoračili iz zone rizika u ozbiljnu manifestaciju radikalizacije mladih“, naveo je programski direktor u CGO Petar Đukanović.

Iz te NVO su poručili da bi potrebe mladih morale da budu prioritetne kako bi se stvorio ambijent u kojem se oni neće osjećati izgubljenima i nemoćnima da doprinesu pozitivnim promjenama u društvu, čime se sprečava njihovo okretanje radikalnim idejama i nasilju.

„Sistem obrazovanja ima ključnu ulogu, jer kroz razvoj kritičkog mišljenja i kulture tolerancije treba da osnaži mlade da se odupru radikalizaciji i bilo bi važno unaprijediti građansko obrazovanje i medijsku pismenost, saradnju formalnog i neformalnog sistema i osnažiti mogućnosti za demokratsko učešće mladih i razvoj političke pismenosti“, istakli su iz CGO.

Oni su naveli da na rizike i potencijal za radikalizaciju mladih odavno upozoravaju kroz istraživanja i preporuke za osnaživanje otpornosti zajednice.

Iz CGO su ocijenili da je crnogorsko društvo snažno opterećeno neriješenim unutrašnjim međuvjerskim i međunacionalnim tenzijama usljed neuspjeha multikulturalizma, nedovršenog procesa suočavanja sa ratnom prošlošću, ali i nefunkcionalne vladavine prava.

Na to se, kako su kazali, nadovezuje pritisak koji nosi zdravstvena i prateća ekonomska kriza.

Iz CGO su rekli da takav društveni kontekst obiluje okidačima za radikalizaciju, a ranija istraživanja ukazuju da mladi već razvijaju radikalizovane stavove i vrijednosti.

Kako su naveli, prema rezultatima istraživanja, mladi u većini nijesu zainteresovani za političke procese, često zastupaju nedemokratske stavove, iskazuju nisko povjerenje u političke stranke, institucije i medije.

Prema rezultatima istraživanja, kako se navodi, mladi najviše vjeruju vojsci i policiji, skloni su nacionalizmu i autoritarizmu, isključivi prema određenim seksualnim i etničkim grupama i rezervisani su prema ideji multikulturalnosti u crnogorskom društvu.

Iz CGO su podsjetili da istraživanja ukazuju da mladi u Crnoj Gori žive u teškoj ekonomskoj situaciji, u ogromnom broju su nezaposljeni ili rade na nesigurnim radnim mjestima, sporo se osamostaljuju usljed čega polovina želi da se iseli iz zemlje.

Kako se navodi, većina mladih smatra da su marginalizovani jer donosioci odluka ne prepoznaju njihove potrebe.

Iz CGO su ocijenili da u crnogorskom društvu među donosiocima odluka nedostaje adekvatan nivo odgovornosti, pa i za rješavanje važnih pitanja za život i budućnost mladih kojima se otklanjaju postojeći rizici.

„Posljednjih mjeseci društveni kontekst se dodatno radikalizuje kroz jezik podjela, relativizovanje najtežih kršenja ljudskih prava, srozavanje kulture dijaloga na svim nivoima i diskriminatorne stavove koji preplavljuju javni prostor“, rekli su iz CGO.

U tom okviru, kako su naveli, mladi ostaju objekat manipulacije umjesto da se promišljaju politike koje će unaprijediti njihov položaj.

Iz CGO su kazali da se radikalizacija ne dešava preko noći i da je to proces koji traje i eskalira u nasilje onda kada se previše dugo zanemaruju mlade i njihove potrebe.

Stoga je, kako su poručili, važno da svi prepoznaju opasnost i djeluju na sprečavanju dalje radikalizacije društva i mladih.

Kako su naveli iz CGO, političke elite imaju posebnu odgovornost u smirivanju tenzija, promovisanju mirnog i nenasilnog rješavanja konflikata, izgradnji institucija koje doprinose socio-ekonomskom blagostanju i kojima se vjeruje.

„Važno je i da potrebe mladih budu uključene u odgovor i planove oporavka od posljedica COVID-a 19, jer je kriza dodatno otežala položaj mladih i uticala na njihovo mentalno zdravlje“, poručili su iz CGO.

Preporučujemo za Vas