Svijest građana o značaju životne sredine i njenom uticaju na pojedinca i čitavo društvo i dalje su na niskom nivou, ocijenio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković i upozorio da je u primorskim opštinama aktuelan i izražen problem komunalne buke. On je, na tribini o stanju životne sredine, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, rekao da postoji dobar normativnopravni i institucionalni okvir za zaštitu životne sredine. "Međutim, zbog slabe implementacije zakona, nedovoljno razvijene ekološke svijesti, nedovoljne informisanosti građana o pravu na zdravu životnu sredinu, pravu na učešće u odlučivanju o pitanjima zaštite životne sredine, kao i pravu na pristup pravdi za zaštitu tih prava, stanje u ovoj oblasti nije zadovoljavajuće", kazao je Baković. Prema njegovim riječima, povrede prava na zdravu životnu sredinu uglavnom su posljedica nedosljedne primjene propisa, iz oblasti urbanizma, građevinarstva i prostornog planiranja, odlaganja komunalnog otpada, zagađivanja vazduha i prekomjerne komunalne buke. "Posvećeni smo praćenju stanja životne sredine u pojedinim opštinama sa akcentom na kvalitet vazduha u Pljevljima, Glavnom gradu, Nikšiću i Baru i aktivnostima i mjerama koje su nadležni organi preduzimali za zaštitu zdravlja i zaštitu životne sredine u tim gradovima", rekao je Baković. Kako je kazao, prema podacima o prekoračenjima srednjih dozvoljenih koncetracija zagađujućih materija u prethodnoj godini tokom zimskih mjeseci kvalitet vazduha je bio veoma loš. "Kvalitet vazduha u tekućoj godini u avgustu, u Podgorici, Baru, Nikšiću, Pljevljima i Tivtu je bio značajno lošiji u odnosu na prethodni period zbog prisustva suspendovanih čestica, što je posljedica velikog broja požara", rekao je Baković. On je naglasio da je u oktobru srednja dnevna koncentracija MP10 čestica u vazduhu u Pljevljima bila iznad dozvoljene granične vrijednosti 19 dana. "Naša je ocjena, a to potvrđuju i podaci nadležne Agencije, mjere koje se preduzimaju u cilju unapređenja kvaliteta vazduha nijesu značajnije uticale na poboljšanje stanja", kazao je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda. On je upozorio da je u Crnoj Gori aktuelan i veoma izražen problem komunalne buke. "Ovaj problem izražen je u Podgorici, Nikšiću, Kotoru, Pljevljima, a naročito u primorskim gradovima za vrijeme turističke sezone". Kako je naveo, u postupanjima po pritužbama građana uspostavili su saradnju sa inspekcijskim organima i Komunalnom policijom, tražeći da se izvrši inspekcijski nadzor, odnosno mjerenje nivoa buke u ili u blizini određenih ugostiteljskih objekata. "Rezultati tih mjerenja u skoro svim slučajevima su ukazivali da je nivo buke u vrijeme mjerenja bio u propisanim granicama, što ukazuje da su vlasnici ugostiteljskih objekata "na neki način" prethodno bili upoznati da će se izvršiti kontrola i mjerenje. Ovaj podatak je zabrinjavajući", kazao je Baković. Po mišljenju Ombudsmana, utvrđene vrijednosti komunalne buke i njihov trend porasta zahtijevaju preduzimanje efikasnih mjera i aktivnosti na nivou države i lokalnih zajednica. "Zato je neophodno da gradovi u Crnoj Gori izrade "kartu buke" na osnovu koje će se moći uspostaviti pravila ponašanja za sve subjekte", ocijenio je Ombudsman. On smatra da bi u odnosu na ugostiteljske objekte koji obavljaju svoju djelatnost van utvrđenih zona za zabavu trebalo uvesti striktna pravila i obaveze. "To podrazumjeva i ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata, ugradnju limitatora nivoa buke i odgovarajuću zvučnu izolaciju". Zaštitnik ocjenjuje da je neophodno da Komunalna policija vrši monitoring zaštite od buke neprekidno 24 časa, u skladu sa indikatorima buke.
Bonus video:
