Džakić: Uvode namet jer bogati ne plaćaju

Budžet treba da pune naplatom poreza od “bogatih slojeva društva”, ističe građanska aktivistkinja Ismeta Džakić
62 pregleda 0 komentar(a)
Ismeta Džakić, Foto: Goran Malidžan
Ismeta Džakić, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 06.12.2017. 20:22h

Predsjednica NVO “Građanska inicijativa” Ismeta Džakić podnijeće inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o komunalnim naknadama, ako bude usvojena u pljevaljskoj Skupštini.

Građanska aktivistkinja - diplomirana pravnica sa dugogodišnjim iskustvom u radu lokalne uprave, ocijenila je da je odluka nezakonita

Ona je juče na centralnoj javnoj raspravi o Nacrtu odluke kazala da bi, ukoliko se usvoji, građani dva puta plaćali porez - na nepokretnosti i komunalne naknade.

Džakićeva je upozorila da se pokušava uvesti novi namet, jer “nijesu u stanju da naplate poreze od bogatih slojeva društva”.

“Na taj način oni treba da pune budžet, a ne preko građana”, rekla je ona na javnoj raspravi kojoj je prisustvovalo samo troje građana.

Vaso Knežević je kazao da je komunalna naknada zakonom nametnuta kao obaveza građanima, dok je eko-taksa, po kojoj bi veliki zagađivaci plaćali Opstini, ostavljena kao mogućnost, ali ne i obaveza.

Jedan od učesnika Milomir Potparić kazao je da se porezi moraju plaćati, ali da velike kompanije “to rade znatno slabije”.

Potparić je ocijenio da, bez obzira da li je Nacrt odluke dobar ili loš, naknadu neće imati ko da plaća, jer Pljevlja ubrzano ostaje bez stanovnika.

Saglasnost na Nacrt odluke koja bi se naplaćivala od januara mora dati i Vlada.

Uvođenje komunalne naknade omogućava novi Zakon o komunalnim djelatnostima koji je usvojen krajem jula prošle godine.

Komunalnu naknadu plaćali bi vlasnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora i pomoćnih objekata. Naknada se ne bi naplaćivala za nepokretnosti u državnoj svojini, izuzev ukoliko se izdaju u zakup.

Visina nameta zavisi od zone.

Najveće naknade plaćaće korisnici koji imaju stanove ili kuće u strogom centru grada - oko 90 eura godišnje za kuću od 200 metara kvadratnih.

Za poslovne prostore iste kvadrature u centru, vlasnici bi plaćali 117 eura.

Vlasnici nekretnina u petoj zoni plaćali bi skoro upola manje za komunalnu naknadu.

Sredstva naplaćena po tom osnovu bila bi trošena za upravljanje atmosferskim vodama, uređenje i održavanje javnih površina, upravljnje javnom rasvjetom...

Bonus video: