Analiza odluka sudova za prekršaje

Bjeković: Problem porodičnog nasilja jedan od tipičnih primjera nedostatka ili neodgovarajuće društvene reakcije

Oštrija kaznena politika, primjena propisa i sinhronizovana reakcija nadležnih unaprijediće sistemski odgovor na izraženi problem nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja

6547 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Oštrija kaznena politika, dosljedna primjena propisa i sinhronizovana reakcija nadležnih institucija unaprijediće sistemski odgovor na izraženi problem nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.

To je poručeno sa online konferencije povodom predstavljanja Analize odluka sudova za prekršaje Crne Gore, sa osvrtom na praksu Ombudsmana i Evropskog suda za ljudska prava, koju je institucija Zaštitnika organizovala u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Analiza čiji autori su Nebojša Vučinić, zaštitnik Siniša Bjeković, glavna savjetnica u sektoru za zaštitu od diskriminacije Dina Knežević i viši savjetnik Nemanja Dujović proizvod je istraživanja u okviru projekta Identifikacija problema u borbi protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Bjeković je, kako je sopšteno iz kancelarije Zaštitnika, kazao da problem porodičnog nasilja predstavlja jedan od tipičnih primjera nedostatka ili neodgovarajuće društvene reakcije, koja je godinama doživljavanja kao "unutrašnje", "porodično" pitanje, te da je cijeli pritisak, odnosno posljedice psihičke i fizičke prirode padao na žrtvu.

Prema riječima Bjekovića, činjenica je da kod opredjeljenja za izbor modela gonjenja nasilničkih delikata preovladava prekršajni model, "koji je prema statistici skoro deset puta više zastupljen nego krivičnopravna zaštita".

To je, kako je naveo, instituciju dovelo do zaključka da se posveti primarnoj analizi odluka sudova za prekršaje.

Vd šefa Misija OEBS-a u Crnoj Gori Siv-Katrine Leirtroe kazala je da patrijarhalni i seksistički pogledi, rodni stereotipi i predrasude, društvena očekivanja i uloge stvaraju okruženje u kojem se prihvata rodno zasnovano nasilje i gdje se nasilje u porodici smatra privatnom stvari.

"Uvjerena sam da ova analiza predstavlja dobru osnovu za integrisanje principa rodne ravnopravnosti u sudske postupke i prakse kada se razmatraju slučajevi nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Misija u Crnoj Gori spremna je da podrži institucije i civilno društvo u promociji rodno ravnopravnog društva sa nultom tolerancijom prema rodno zasnovanom nasilju", poručila je Leirtroe.

Predsjednik Višeg suda za prekršaje Milivoje Rašović kazao je da nije dovoljno samo donijeti propise koji zabranjuju i sankcionišu nasilje u porodici i samo procesuirati zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka sudu "već da je jednako bitno uspostaviti čitav vansudski funkcionalni sistem koji bi sinhronizovano odgovorio nasilju i stvoriti efikasne i lako dostupne servise zaštite žrtava".

On je saopštio da je prisutna pojava da se sve veći broj predmeta vezan za nasilje u porodici, koji imaju krivična obilježja, spuštaju na nivo prekršaja.

Rašović je kazao i da je postupak pred sudom uslovljen podnošenjem kvalitetnog zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i predloženim dokazima, dok je u krajnjem sudija ograničen normativnim opsegom koji je postavio zakonodavac.

Vučinić je ukazao da porodično nasilje predstavlja veoma negativan i anticiviliazcijski društveni fenomen, koji nije karakterističan samo za kvazi-patrijarhalna i društva u tranziciji već i za razvijene zemlje Evrope i svijeta. Smatra da je dokument "više od pravne analize", da ukazuje na složenost problema ali i nužnost da se svi akteri društva na unutrašnjem i međunarodnom planu suoče sa ovom problematikom.

"Ono zbog čega smo u CG najviše kritikovani u procesu pristupanja posebno dolazi do izražaja u ovoj problematici - imamo relativno dobre zakone, ali problem je primjena i to ova analiza nedvosmisleno ukazuje”, rekao je on, ukazujući na potrebu oštrije kaznene politike u ovoj oblasti, kao i na neophodnost primjene međunarodnih standarda- Istanbulske konvencije kao i presuda ESLJP - od kojih su neke sadržane u Analizi.

Knežević je kazala da su istraživački uzorak predstavljali predmeti nasilja u porodici i nasilja nad ženama tokom 2019. godine i 30 odsto predmeta vođenih za vrijeme pandemije COVID 19 za period mart - jul 2020. godine. Sudovi su imali iznad 80 odsto osuđujućih odluka (Sud za prekršaje PG 88 odsto, Sud za prekršaje BP 84 odsto i Sud za prekršaje Budva 87 odsto osuđujućih odluka).

"Što se tiče oblika nasilja, u predmetima kod Suda za prekršaje Podgorica bilo je 10 odsto fizičkog, 45 odsto psihološkog i 45 odsto mješovitog. Kod Suda u Bijelom Polju bilo je 3 odsto fizičkog, 60 odsto psihološkog i 37 odsto mješovitog nasilja, dok je kod Suda za prekršaje BD 15 odsto fizičkog, 51 psihološko, 32 mješovito i po 1 odsto ekonomsko i seksualno“, rekla je ona.

Analiza je pokazala da su žrtve dominantno žene, dok muškarci žrtve nasilje u najvećem broju slučajeva trpe od muških članova porodice – krvnih ili tazbinskih srodnika (očeva, sinova, braće, zetova, tastova).

"U tom smislu, za istaći je da je u svega nekoliko odluka utvrđeno da je muškarac žrtva nasilja u porodici od strane žene i da se radi o partnerskom nasilju", navela je Knežević.

Preporučujemo za Vas