prirodni dragulji

Nikšić - Ivanova korita

Bilo da se odlučite za cetinjski ili nikšićki kraj sigurno nećete pogriješiti

10008 pregleda 1 komentar(a)
Ivanova lorita, Lovćen, Montenegro, Nacionalni park, Foto: Shutterstock
Ivanova lorita, Lovćen, Montenegro, Nacionalni park, Foto: Shutterstock

Ivanova korita - godinama jedno od najposjećenijih crnogorskih izletišta

Na 12. kilometru puta Cetinje-Lovćen nalazi se mjesto Ivanova korita, čije se naziv veže za osnivača Cetinja Ivana Crnojevića, u istoriji poznatijeg kao Ivan-beg. Tačnije, naziv se odnosi na put jednog potočića, vode koja izvire iz Tresetnika, sakupljene u jedan kameni rezervoar, koja se potom preliva u korito napravljeno, po predanju, od bukovih balvana, koje je izgradio Ivan-beg Crnojević.

Ivanova korita, najpopularnije su turističko izletište, koje je ljeti gotovo svakog dana dobro posjećeno. Ovo mjesto nalazi se u sklopu Nacionalnog parka "Lovćen" i predstavlja jedan od njegovih najlepših djelova.

Ivanova korita su, u stvari, velika dolina dužine od 1200 m. Ovo mjesto ne posjećuju samo turisti već I veliki broj botaničara, arheologa… Na teritoriji doline raste više od 1000 vrsta biljaka i trava, a u ovom dijelu nacionalnog parka postoji veliki broj manastira i crkvi, od kojih su najpoznatije crkva Sv. Arhangela Mihajla, hram Sv. Nikole i Sv. Đorda.

Odmorite se uz ledenu vodu sa Korita Ivanovih

Ko nije iz Nikšića teško da je ikada čuo za Blace. Međutim, nije mali broj i mlađih Nikšićana koji još nijesu otkrili čari izletišta koje je osamdesetih godina prošlog vijeka bilo popularno.

Sakriveno iza Bedema, tik uz uz obilaznicu koja vodi od Podgorice ka Bosni i Hercegovini, nalazi se do prije nekoliko godina zaboravljeno nikšićko izletište. Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) u ljeto 2015. godine uzelo je stvar u svoje ruke i maloj skrivenoj, ali zapuštenoj i djelimično devastiranoj oazi udahnulo novi život, učinili je dostupnom za sve posjetioce i pretvorili u eko-park.

Blace - zelena oaza nadomak Nikšića

„Blace predstavljaju prirodni dragulj nadomak gradskog jezgra Nikšića, desetak minuta pješačenja udaljen od centra grada. Najlakše ga je opisati kao kraško polje u malom. Na jako malom prostoru krase ga izvori, potoci, ponori, livade. Tu su i staze za šetanje, od kojih pojedine vode kroz šumu a duge su i po nekoliko kilometara. Zbog te izuzetne prirodne ljepote i neposredne blizine gradskom jezrgu, u ljeto 2015. godine smo došli na ideju da oplemenimo ovaj lokalitet sadržajima koji će biti prijatni za odmor i rekreaciju građana“, priča za „Vijesti“ predsjednik DMEN-a, Miodrag Karadžić.

Tog ljeta ekolozi volonteri, predvođeni čovjekom koji profesionalno popravlja vrijeme, a volonterski ono što su drugi po prirodi uništili, sajdžijom Jokom Radovićem, krenuli su sa „umivanjem“ Blaca.

„Počeli smo sa izgradnjom drvene konstrukcije mosta, klupa i stolova, sadržaja za djecu, a uporedo radili na uklanjanju korova. Tih julskih dana smo provodili i po čitav vikend u Blacama, a da niko drugi nije ni dolazio. Upornim volonterskim i majstorskim radom našeg Joka, koji je prošle godine proglašen za volontera godine, uspjeli smo da ostvarimo željeni cilj. U septembru te 2015. godine završena je, sada možemo reći, prva faza eko-parka Blace, bez velike posjete i komplimenata naših sugrađana. Nijesmo bili iznenađeni jer naša očekivanja su bila skromna. Smatrali smo da će vremenom početi da dolaze ljubitelji zdravog okruženja, a naša ideja je bila da organizujemo eko-časove u prirodi kako bi privukli najmlađe i koliko toliko ih makli sa gradskog betona“, prisjeća se Karadžić.

I nije pogriješio. Kako je izletište dobijalo nove sadržaje, tako su stizali i novi posjetioci. Nažalost, ne tako rijetko i oni koji su znali da unište kompletan mobilijar, ali Joko i zelena družina nijesu odustajali. Tako danas izletište, koje je dva i po kilometra udaljeno od gradske vreve, ima dva mosta, 15-ak stolova sa klupama, dvije ljuljaške, klackalicu, spravu za trening, oglednu bašta, kružnu trim stazu u dužini od 400 metara, više staza za šetnju kroz šumu, šest info-tabli sa različitim obavještenjima, kućice za ptice... Ozidan je roštilj kako bi se smanjilo paljenje vatre na više lokacija i minimizirala opasnost od izbijanja požara. Tokom proteklih pet godina u parku je posađeno preko 100 stabala različitih vrsta drveća.

„Eko-park Blace nije više zapušteno, ali i napušteno izletište, a mi nastavljamo sa novim akcijama“, poručio je Karadžić.