Od turizmologa do potpisnika naučnog geološkog modela

Naftu traže i na Budvaninov način

Prije samo deceniju, Bjelica je radio u vodećim budvanskim hotelima, a danas je geolog u SAD i njegov model se probno primjenjuje u nekim od najvećih naftnih basena...

17084 pregleda 107 reakcija 20 komentar(a)
Nikola Bjelica, Foto: Privatna arhiva
Nikola Bjelica, Foto: Privatna arhiva

Od perspektivnog turizmologa koji je u crnogorskoj metropoli turizma radio u vodećim hotelima, do danas uspješnog geologa, potpisnika naučnog geološkog modela u naftnoj industriji koji se probno primjenjuje u Teksasu i Meksičkom zalivu, nekim od najvećih naftnih basena u svijetu.

To je priča o Budvaninu Nikoli Bjelici, koji je prije deceniju, nakon što je u Budvi upoznao ženu svoga života, otišao u njen rodni Hjuston i zasnovao porodicu, te otkrio geologiju kao životni poziv. On danas završava magistarske studije na Hjuston univerzitetu i bavi se naučnim radom.

Da je nauka postala njegov životni izbor, Bjelica potvrđuje i velikim uspjehom - sa četvoricom kolega sa Hjuston univerziteta, nedavno je na velikom svjetskom takmičenju Imperial Barrel Award (IBA), na kome se takmiče studenti geonauka (geologija, geofizika, geohemija, petrofizika, naftni inženjeri…) sa više od hiljadu fakulteta iz cijelog svijeta, osvojio drugo mjesto.

“Ja sam budvansko dijete. Odrastao sam u Budvi i 2010. sam se preselio u Ameriku, u Hjuston. Turizam i hotelijerstvo sam završio na Univerzitetu u Beogradu. U Hjustonu postajem otac dva dječaka. Međutim, ubrzo shvatam da želim da se vratim učenju i 2014. odlučujem da krenem sve iz početka. Na Houston Community College upisujem Višu inžinjersku školu kao preduslov za geologiju i završavam je 2017. A u ljeto 2017. sam prešao na Univerzitet Hjuston i u decembru 2019. diplomirao na osnovnim studijama. Magistarski sam krenuo u septembru 2020.“, priča Bjelica za “Vijesti”.

Bjelica sa porodicom
Bjelica sa porodicomfoto: Privatna arhiva

Ističe da se na prvi pogled zaljubio u geologiju.

Priča da je tokom osnovnih studija sve vrijeme radio sa dr Pol Menom, na ispitivanjima podmorja Brazila, Argentine, Gvajane, Surinama, Angole, Gane, Nigerije, Toga, Obale Slonovače, Gvineje Bisao, Gabona i Kariba.

“Rad sa njime me preporučio kompaniji Hilcorp Energy koja je najveća privatna naftna kompanija u Americi. Poslije nekog vremena rada za njih, došao sam na ideju da napravim jedan geološki model koji će se koristiti u naftnoj industriji (a može i u geotermalnoj i nuklearnoj industriji takođe). Da bih ideju pretvorio u stvarnost, morao sam da kontaktiram puno profesora i naučnika koji bi bili voljni da rade sa mnom i da pomognu u realizaciju ideje”.

Bjelica na terenu
Bjelica na terenufoto: Privatna arhiva

Navodi da je nakon izvjesnog vremena i potrage našao zajednički jezik sa Italijanom, doktorom Lorencom Kolijem koji je, kako kaže, srećom redovni profesor na njegovom univerzitetu. Ističe da je profesor bio spreman da mu da šansu.

“Iako je po prirodi fizičar i geofizičar, odlučio je da se upusti u geološki model i da mu da geofizički šmek. Kada smo krenuli da radimo na modelu, otkrili smo da je šansa da model uspije sve veća i veća pa smo uključili jos profesora sa Univerziteta dr Magdalenu Kuri i dr Endrjua Medofa iz jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu - Chevron. To je bila ključna stvar na kraju, imati tako jaku kompaniju iza sebe - da te podržava. Model je nešto što se prvi put aplicira u Teksasu i Meksičkom zalivu, najvećim svetskim basena za naftu i gas na svijetu”, naglašava Bjelica.

Pojašnjava da njihov model analizira dinamičnu topografiju i sagledava regiju na velikoj slici, odnosno da ne pridaje na značaju na lokalnom nivou, već na regionalnom.

“Dinamična topografija nije nikada analizirana u Teksasu i Meksičkom zalivu. Model prati sedimentaciju i eroziju kroz vrijeme i prati evoluciju prostora za akumulaciju sedimenata. Ovo je vrlo bitno jer obavlja kalkulaciju koliko je sedimenata od interesa nataloženo na mjestu. Samim tim, uštedi i vrijeme i novac kompaniji kada radi istraživanje regije. Druga stvar koja se dobija modelom je odgovor koliko je jaka litosfera na nekim mjestima na svijetu. Ovo je isto bitno jer daje vrlo jasnu sliku formacije nekog basena, što automatski opet uštedi i vrijeme i novac kompaniji kada radi istraživanje. Model je za sada prošao prve dvije faze odobrenja. Ostalo nam je još godinu dana da završimo, ali već sam dobio nekoliko poziva od naftnih kompanija, kao i geotermalnih i nuklearnih, da im održim predavanje o preliminarnim rezultatima”, ističe Budvanin i dodaje da mu je ideja da kada završi model za Teksas i Meksički zaliv, iskoristi isti princip rada i napravi globalni model za svaki basen na svijetu.

On priča da se sa naučnim istraživanjem okušao je i na velikom svjetskom takmičenju Imperial Barrel Award (IBA), koje se svake godine održava u periodu od januara do maja.

“To je takmičenje studenta sa više od 1.000 fakulteta iz cijelog svijeta. Timovi se bave evaluacijom prospektivnog basena koji je dodijeljen od strane Američke asocijacije naftnih geologa (AAPG). To su obično tri vrlo interesantna basena iz raznih predjela svijeta. Takmičenje je vrlo rigorozno i timovi se bore za promociju naftne geonauke u svijetu i za promociju karijere studenata koji učestvuju.Timovi analiziraju set informacija iz geologije, geofizike, geohemije, petrofizike, zemlje, materijala za produkciju i ostalih povezanih materijala. Imaju osam nedjelja da završe projekat koji im je dat. Svoj projekat moraju da predstave u 25 minuta. Ako se pređe bukvalno jedan sekund preko tih 25 minuta, tim je automatski diskvalifikovan. Predstavljanje projekta se vrši ispred 10 do 18 sudija. Sudije su naučnici geologije, geofizike, geohemije, petrofizike, naftnog inženjeringa i drugih nauka, koji rade za najveće naftne kompanije na svijetu... To su obično ljudi koji su kotirani vrlo visoko u tim kompanijama. Pobjednik je odlučen na osnovu tehničke potkovanosti dobijene poslije tih osam nedelja vrlo rigoroznog i zahtjevnog posla, na osnovu čistoće govora u prezentaciji i na osnovu originalnosti prezentacije”.

Bjelica sa timom
Bjelica sa timomfoto: Privatna arhiva

Ustiče da je u proteklih deset godina Univerzitet u Hjustonu u dva navrata bio pobjednik takmičenja, 2017 i 2019. godine.

“Svaki fakultet odabere pet najboljih studenata koji će da budu njihovi predstavnici. U većini slučajeva se prijavljuju studenti koji su na magistraturi i doktoratu jer je materija generalno vrlo kompleksna. Ta selekcija studenata je jedan vrlo rigorozan proces u kome skup mentora odlučuje ko će da uđe u najboljih pet. Prva kvalifikaciona stavka je da student ima dobre ocjene iz predmeta koji se tiču geonauke. Druga stavka je da student ima iskustvo u istraživanju. Treća stavka je da li student ima iskustvo u industriji ili ne i zadnja, četvrta stavka je da student predoči svoje trenutno istraživanje. Kada škola odabere svoj tim, onda ide prijavljivanje za takmičenje, i tu se dešava drugi način selekcije, ovaj put se selektiraju škole koje će se takmičiti. To radi Američka asocijacija naftnih geologa... Odaberu od 5 do 10 najboljih fakluteta iz svake regije da se takmiče za pobjednika regije (sekcije) u kojoj se fakultet nalazi. Kada se odaberu fakulteti, onda konačno ide ta priprema od osam nedelja gdje studenti urade sve što mogu da bi predstavili projekat u najboljem mogućem svjetlu”, navodi Bjelica.

Tim u kome je on bio brojao je pet članova - četiri studenta na magistarskim i jedan na doktorskim studijama.

“Nas glavni mentor je bio dr Pol Men, koji je jedan od najboljih naftnih geologa u svijetu. U timu su bili Brajan Mur, zadužen za seizmiku i podzemnu interpretaciju, Danijela Gutijerez Ezli, zadužena za geohemiju, Rejčel Ronkil, zadužena za istorijsku geografiju, Majkl Martinez, zadužen da pomaže Brajanu kod seizmike i da pomaže meni oko sakupljanja bušotina i informacija koje su mi bile potrebne. Ja sam bio zadužen za petrofiziku i seizmiku. Regija koja nam je dodijeljena su bila Farska ostrva. Tačnije, dio između Farskih ostrva (pripada Danskoj) i Šetland ostrva (pripadaju Škotskoj). Istraživanje se vršilo u vodenoj margini, podmorju. Dio koji pripada Farskim Ostrvima nije baš puno istražen jer ima puno vulkanskog kamena u podzemlju. To vulkansko kamenje može da naškodi nafti i gasu i da napravi isparavanje, te da potpuno sagori sve. Međutim, sa druge strane, gdje su Šetland ostrva, nađeno je mnogo nafte i tu se već proizvodi zadnjih 30 godina. Jedna od najvećih regija za naftu u Atlantskom okeanu”, istako je Bjelica.

Ističe da su istragom utvrdili da postoje velike šanse da se nađe nafta i gas u regiji koja pripada Farskim Ostrvima i predstavili vrlo jake dokaze za to.

Nikola Bjelica
Nikola Bjelicafoto: Privatna arhiva

“Sudije i ljudi iz industrije su prezadovoljni onim sto smo našli jer smo jedini tim koji je ‘napao’ ono što se nalazi ispod vulkanskog kamena. Nažalost, nismo uspjeli da pobijedimo u najjačoj sekciji na svijetu, završili smo na drugom mjestu, što je fenomenalan uspjeh takođe, kada se zna koje se sve fakulteti takmiče. U finalu nas je pobijedio tim sa Univerziteta Luizijana iz Lafajeta, koji je bio svjetski prvak tri puta do sada. Ono što je vrlo bitno je to što su velike svjetske naftne kompanije, pošto su vidjele našu prezentaciju, odlučile da nas kontaktiraju. Svi smo dobili pozive pojedinačno od kompanija, da se u bliskoj budućnosti uključimo u rad i budemo zaduženi za istragu ispod vulkanskog kamena u ovoj regiji”.

Podržava istraživanja u Crnoj Gori uz striktno poštovanje svih preporuka

Na pitanje kako vidi israživanja crnogorskog podmorja kada je riječ o nafti, Bjelica kaže da “svakako podržava svaki vid valorizacije crnogorskih prirodnih resursa, u cilju jačanja ekonomske solventnosti države iz koje potiče”.

“Ali, jedino i isključivo uz striktno i odgovorno poštovanje svih preporuka eminentnih naučnika vezanih za očuvanje životne sredine i Crne Gore kao ekološke države”, istakao je Bjelica.

Ističe da su mu Budva i Crna Gora uvijek u srcu i da pokušava da ih predstavi na svakom koraku, u najboljem svjetlu.

“Slike Budve i crnogorske prirode će biti prisutne na Univerzitetu Hjuston vrlo brzo jer sam to urgirao, jer često predstavljam fakultet na internacionalnom nivou. Trudim se da što više ljudi upoznam sa našim regionom jer je iznjedrio mnogo dobrih ljudi u svijetu”, kaže Bjelica.

Preporučujemo za Vas