panel diskusija "Odgovor na govor mržnje i zločine iz mržnje"

Sekulović: Crnogorsko zakonodavstvo miješa pojmove govora mržnje i diskriminacije

On je naveo da diskriminacija u nekim slučajevima može da bude i poželjna, ukoliko se radi o afirmativnoj akciji

3644 pregleda 5 komentar(a)
Sekulović, Foto: Luka Zeković
Sekulović, Foto: Luka Zeković

Crna Gora će, ukoliko bude usvojen novi Zakon o unutrašnjim poslovima, jačati kapaciteti za djelovanje u oblasti govora mržnje, poručio je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

On je, na panel diskusiji "Odgovor na govor mržnje i zločine iz mržnje", rekao da je analiza Savjeta Evrope vezana za okvir o krivičnom djelu govora mržnje i diskriminacije, putokaz u kojem pravcu treba ići sa izmjenom i preciziranjem zakonodavnog okvira.

Prema riječima Sekulovića, činjenica je da crnogorsko zakonodavstvo miješa pojmove govora mržnje i diskriminacije.

"Odnosno, kako kroz Zakon o zabrani diskriminacije, tako kroz set krivičnih djela, jednostavno se govor mržnje shvata kao jedan od oblika diskriminatornog postupanja", kazao je Sekulović.

On je naveo da diskriminacija u nekim slučajevima može da bude i poželjna, ukoliko se radi o afirmativnoj akciji.

"Međutim, govor mržnje kao takav to ne može biti. Sama ova činjenica u suštinskom smislu razdvaja dva pojma", rekao je Sekulović.

On je kazao da je jedna od ideja da se, kroz značenje izraza u Krivičnom zakoniku, kroz član 42, definiše šta je govor mržnje iz pozicije Krivičnog zakonika, koji je osnova za postupanje policijskih i tužilačkih organa.

Sekulović je rekao da je vrlo važno praćenje samih slučajeva govora mržnje.

"Praćenje slučajeva nije tako dobro postavljeno jer postoje očigledno velike dileme na koji način se to radi", kazao je Sekulović.

On smatra da se mora uspostaviti sistem evidencije, odnosno jasan niz praćenja.

"U tom smislu, na mjestu je opaska koja kaže da, iz ugla policije, uvijek kad žrtva posumnja da je bila meta napada zbog govora mržnje kao motivacionog faktora, to treba da se posebno evidentira", naveo je Sekulović.

Kako je kazao, u kontekstu društvenih mreža nije teško objasniti zašto se to dešava.

"Kad je čovjek anoniman, ili misli da je anoniman, izađe iz njega ono najbolje, ali češće ono najgore", rekao je Sekulović.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je da je EU odlučna da nastavi prepoznavanje i suočavanje sa diskriminacijom i potrebama LGBTIQ populacije.

Ona je kazala da EU podržava branioce ljudskih prava.

"U Crnoj Gori smo prošli dugačak put, od negiranja LGBTIQ zajednice, do prihvatanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola prošle godine", rekla je Popa.

Kako je kazala, EU radi zajedno sa Savjetom Evrope, ombudsmanom, državnim organima i organizacijama civilnog društva, u cilju razvijanja okruženja za slobodu govora i mišljenja.

"EU je odlučna da nastavi prepoznavanje i suočavanje sa diskriminacijom i potrebama LGBTIQ populacije. Nastavljamo da pokazujemo solidarnost i posvećenost Strategiji jednakosti LGBTIQ osoba 2020-2025", navela je Popa.

Ona je kazala da Unija daje smjernice za promovisanje bezbjednog okruženja za uživanje svih ljudskih prava.

"Naša prava su zaštićena samo ako se odnose na sve", zaključila je Popa.

Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da je prije pet i po godina prvi put pokušano prevođenje Generalne preporuke broj 15 o govoru mržnje, koja služi u svakodnevnom radu. "U to vrijeme imali smo isti problem. Da li je on ekspandirao zahvaljujući pandemiji i društvenim mrežama kao najčešćem vidu komunikacije među ljudima, ostaje otvoreno pitanje", naveo je Bjeković.

Činjenica je, kako je kazao, da do danas nijesu uspjeli da se razobliče svi elementi govora mržnje niti da se primijene svi instrumenti.

"Do danas nemamo nijedan jedini zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kada je u pitanju prekršaj govora mržnje. Sva priča se i dalje svodi na odredbe Zakona o javnom redu i miru", naveo je Bjeković.

Kako je kazao, sam fakt da još nema predmeta u toj oblasti pomalo dovodi u sumnju kapacitet da se na odgovarajući način borimo sa tom pojavom.

On smatra da čak ni stručna javnost još nije na adekvatan način shvatila pojam zločina iz mržnje.

Bjeković je podsjetio da je institucija Zaštitnika prije pandemije započela prve konsultacije kad su u pitanju evidencije slučajeva koji se tiču diskriminacije, i da taj proces mora biti nastavljen što je prije moguće.

"Kvalifikatorna okolnost koja je predviđena kao otežavajuća kod izricanja sankcija ako je krivično djelo počinjeno iz mržnje, a da ta okolnost nije već sadržana u elementu bića tog krivičnog djela, je takođe vrlo rijetko korišćena klauzula", naveo je Bjeković.

On je kazao da Crna Gora još nije na pravom putu kada treba primijeniti tu klauzulu, niti kada treba kvalifikovati određene delikte.

"Oportuno se ponašamo spuštajući to na nivo prekršaja, i još svodeći sve na Zakon o javnom redu i miru, a ne bih rekao da pojedini delikti koji se tiču vulnerabilnih grupa mogu biti na adekvatan način procesuirani samo kroz taj zakon", naveo je Bjeković.

On je rekao da svi dostupni podaci govore da se LGBTIQ populacija i te kako obraća organima Uprave policije, i da je sektor Uprave policije spreman da sve standarde pretoči u formalne zahtjeve kada se to tiče rada drugih pravosudnih institucija.

Bjeković smatra da treba posebno imati u vidu i preporuku broj 7, o generalnoj politici kada je u pitanju zakonodavstvo unutar same države.

"Ponekad prenaglašeno dajemo prednost slobodi izražavanja, pa čak i kada ona prelazi u otvoreni govor mržnje. Da to ne bi bilo tako, ovi instrumenti treba da zažive u punoj mjeri", ocijenio je Bjeković.

On je rekao da institucija Zaštitnika cijelo vrijeme ima nesumnjivu podršku Savjeta Evrope i EU i da, bez njih i civilnog sektora, ne bi bila to što jeste.

Preporučujemo za Vas