Zbog kovida-19 izgubljeno više od 300.000 radnih dana

Korona-bolovanje koristilo 15.000 zaposlenih

“Prema do sada pristiglim zahtjevima za refundaciju bolovanja, troškovi zahtjevane refundacije bolovanja preko 60 dana za kovid bolovanja, od početka epidemije iznose oko 80.000 eura”, piše u odgovoru FZO

21599 pregleda 4 komentar(a)
Veliki broj pacijenata na Internoj klinici i duže od dva mjesec, Foto: SAVO PRELEVIC
Veliki broj pacijenata na Internoj klinici i duže od dva mjesec, Foto: SAVO PRELEVIC

Zbog koronavirusa, od marta prošle godine, u Crnoj Gori je izgubljeno 304.281 radnih dana, dok je bolovanje zbog infekcije kovid-19 koristilo skoro 15.000 osiguranika.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) “Vijestima” je prošle sedmice saopšteno da je bolovanje zbog dijagnoze kovid-19 zaključilo 11.436 osoba, dok su 3.535 slučaja i dalje otvorena.

“Prema do sada pristiglim zahtjevima za refundaciju bolovanja, troškovi zahtjevane refundacije bolovanja preko 60 dana za kovid bolovanja, od početka epidemije iznose oko 80.000 eura. S obzirom na to da za ostvarena bolovanja zaposlenih po osnovu koronavirusa, poslodavci podnose zahtjev tek nakon 60 dana privremene spriječenosti za rad, ne očekujemo znatno povećanje finansijskih izdataka”, piše u odgovoru FZO.

S obzirom na činjenicu da naknadu za vrijeme bolovanja kraćeg od 60 dana obračunava i isplaćuje poslodavac, pretpostavlja se da su odsustva sa posla zbog kovid dijagnoze mnogo više koštala. Dio inficiranih koronavirusom sa lakšom slikom, zaposlenih kod poslodavaca gdje je moguć bio rad od kuće, takođe nije otvarao bolovanje kod izabranih doktora tokom trajanja bolesti. Sa posla su, u trajanju od 14 ili 28 dana u prvom talasu koronavirusa, odsustvovali i kontakti zaraženih osoba.

Prema evidenciji Instituta za javno zdravlje (IJZ), od marta 2020. zvanično je registrovano 99.358 slučajeva infekcije koronavirusom.

Direktor Interne klinike Kliničkog centra (KC) Đorđe Krnjević odgovorio je prošle sedmice “Vijestima” da je prosječan broj dana liječenja kovid pacijenata na bolničkom liječenju dvije do tri sedmice.

“Međutim, imamo veliki broj pacijenata koji su kod nas duže od dva mjeseca. Imali smo pacijente koji su bili hospitalizovani tokom pet mjeseci na Internoj klinici. Tu se uglavnom radi o pacijentima koji su oboljeli od teških, malignih bolesti, gdje čak potreba za kiseonikom nije postojala ali su morali biti hospitalizovani jer su oni dugo, na svim PCR testovima bili pozitivni, i nisu mogli biti hospitalizovani na matičnim klinikama”, objasnio je Krnjević.

Tokom prvog talasa koronavirusa pravo na bolovanje zbog karantina, nadzora, izolacije ili po osnovu dijagnoze “B97.2”, odnosno kovid-19, bolovanje je koristilo nekoliko stotina osoba.

Iz FZO su tada “Vijestima” pojasnili da zaposleni koji su spriječeni da obavljaju radne zadatke jer je kod njih potvrđen pozitivan nalaz na novi koronavirus, za vrijeme bolovanja imaju pravo na isplatu cijele zarade, dok će oni koji su sa posla izostali jer su stavljeni pod nadzor ili su u karantinu, dobiti 70 odsto zarade.

Skoro šest miliona eura (5,96) iznosili su troškovi države za bolovanja u 2019. godini, od čega je više od polovine izdvojeno za trudnička bolovanja. Iz FZO je početkom prošle godine saopšteno da su najčešći razlozi zbog kojih se odobravaju bolovanja problemi sa kičmom, psihijatrijska bolovanja, kardiološki slučajevi, dok se na bolovanja duža od 12 mjeseci najčešće ide zbog dijagnoze tumora, duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, povreda, trovanja i posljedica djelovanja spoljnih faktora, bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, te bolesti sistema krvotoka...

Direktor FZO Dragoslav Šćekić nedavno je medijima kazao da su bolovanja lani koštala 6,3 miliona, što je “za pola miliona više u odnosu na 2019. godinu”.

On je kazao da je ta ustanova utvrdila zloupotrebe u propisivanju privremenih spriječenosti za rad i da propusti u kontrolama bolovanja traju godinama unazad. Šćekić je ocijenio da troškovi po osnovu bolovanja rastu i da su nerealni, što zahtijeva opsežnu kontrolu.

Preporučujemo za Vas