Mlade u Crnoj Gori najgore pogodila pandemija

"Prosječna stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je 35,1 odsto u 2020. godini, što je duplo više nego stopa u EU od 16,9 odsto”

3156 pregleda 1 komentar(a)
Bregu, Foto: ARMIN DURGUT
Bregu, Foto: ARMIN DURGUT

Među zemljama regiona, ali i Evropske unije, Crna Gora zabilježila je u godini pandemije koronavirusa najveći rast nezaposlenosti među mladima.

To je nalaz studije koju je pripremio Savjet za regionalnu saradnju (RCC).

Kada je u pitanju stopa nezaposlenosti među mladima u Crnoj Gori po kvartalima, ona je sa 32,2 odsto u prvom porasla na 46,5 odsto u četvrtom.

Na nivou 27 zemalja članica EU, ona je porasla u istom periodu sa 15,3 na 16,9 odsto. Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji je porasla 25,5 na 32,4, Albaniji sa 26 na 28,3, Sjevernoj Makedoniji sa 34,9 na 39,2, Bosni i Hercegovini sa 36 na 37,4 odsto.

Za Kosovo nema podataka o stopi nezaposlenosti među mladima u posljednjem kvartalu.

Govoreći o Crnoj Gori, u studiji RCC-a navod se da je država “krajnje teško pogođena prošle godine, zbog kolapsa turističke industrije”.

“Tamo je stopa zaposlenosti mladih dramatično pala sa 23,6 u prvom kvartalu na 15,3 odsto u četvrtom kvartalu”, navodi se u nalazu. Za svoju studiju uglavnom su koristili podatke Eurostata.

“Mladi i radna mjesta već neko vrijeme nisu dobra kombinacija na zapadnom Balkanu. Prosječna stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je 35,1 odsto u 2020. godini, što je duplo više nego stopa u Evropskoj uniji od 16,9 odsto. Za dio toga može se kriviti pandemija koronavirusa koja je zaustavila otvaranje radnih mjesta, ali se moraju eliminisati uzroci problema, a ne baviti se samo njegovim posljedicama”, kazala je generalna sekretarka RCC-a Majlinda Bregu na tematskoj konferenciji.

U studiji se navodi i da se mladi suočavaju sa neizvjesnom situacijom na tržištu rada.

Mladi u zemljama regiona imaju viši udio kada su privremeni ugovori u pitanju nego mladi iz EU.

Ovdje se posebno ističu primjeri Crne Gore i Kosova, gdje više od tri četvrtine zaposlenih mladih imaju ovu vrstu ugovora. U Srbiji je mladih sa takvom vrstom ugovora više od polovine.

Prema zvaničnim podacima iz studije RCC-a, ova stopa je u Crnoj Gori 75,2 odsto, u Srbiji 54,5, BiH 42,1, Sjevernoj Makedoniji 35, a Albaniji, na primjer, svega 12,4 odsto.

Stopa privremenog zapošljavanja među mladima visoka je i u samoj EU – 49,8 odsto

U dijelu koji se tiče izazova sa kojim se suočava tržiše rada u regionu kada su u pitanju mladi, navodi se da obrazovni sistem nije usio da im obezbijedi odgovarajuće kvalifikacije za tržište rada, a da su usluge karijernog savjetovanja nedovoljno razvijene.

“Zavodi za zapošljavanje su neefikasni u pomaganju mladima da se zaposle i, kao posljedica, veliki dio njih se oslanja na porodične i političke veze kako bi dobili posao ili radili u neformalnom sektoru”, navodi se između ostalog u nalazima RCC-a.

Prema podacima koji se tiču udjela mladih koji su dugo nezaposleni u odnosu na udio ukupne nezaposlenosti, ona u Crnoj Gori iznosi 56,5 odsto, dok je prosjek na nivou EU, na primjer, 25,4 odsto.

“Donekle iznenađujuće, dugoročna nezaposlenost je naročito teška za mlade nezaposlene žene iz Crne Gore. Visoke stope dugoročne nezaposlenosti među mladima predstavlja pokazatelj neefikasnosti službi za zapošljavanje u pomaganju mladim ljudima da nađu posao u tim privredama”, navodi se u nalazu RCC-a.

“Mladi i radna mjesta već neko vrijeme nisu dobra kombinacija na zapadnom Balkanu. Prosječna stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je 35,1 odsto u 2020. godini, što je duplo više nego stopa u Evropskoj uniji od 16,9 odsto”

Bonus video: