otišao u penziju

Stanković iz Katnićeve sjenke gurao probleme pod tepih

Iz civilnog sektora i opozicije kažu da je Stanković bio veliko razočaranje i da nije unaprijedio rad Državnog tužilaštva uprkos obećanju da neće biti selektivne pravde. "Za vrijeme njegovog mandata imali smo potpuni kontinuitet kad je u pitanju odnos prema namjernim ili nenamjernim propustima tužilaca, imali smo napredovanje ljudi koji su morali disciplinski, a možda i krivično da odgovaraju", kaže Vanja Ćalović Marković

21475 pregleda 132 reakcija 12 komentar(a)
tišao u penziju: Ivica Stanković, Foto: Boris Pejović
tišao u penziju: Ivica Stanković, Foto: Boris Pejović

Sada već bivši prvi čovjek tužilaštva Ivica Stanković je za vrijeme upravljanja Vrhovnim državnim tužilaštvom bio u sjenci glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i suštinski se vrlo malo bavio poslovima kojima bi trebalo da se bavi ozbiljan i odgovoran vrhovni državni tužilac (VDT) - ocijenila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković.

Tužilački savjet juče je konstatovao prestanak funkcije Stankoviću jer je 25. maja ove godine napunio 67 godina i po važećem zakonu stekao uslove za odlazak u starosnu penziju.

Sjednica Tužilačkog savjeta
Sjednica Tužilačkog savjetafoto: Savo Prelević

Za novog v. d. VDT-a jednoglasno je izabran državni tužilac Dražen Burić, koji će na toj funkciji ostati do jeseni kad bi trebalo da bude izabran novi saziv Tužilačkog savjeta, koji će na prvoj sjednici izabrati novog vršioca dužnosti.

Ćalović Marković kaže za „Vijesti“ da Stanković nije realizovao nijedno obećanje koje je dao prije stupanja na funkciju, a prvenstveno ne ono o „čišćenju trulih dasaka“ u Tužilaštvu.

Vanja Ćalović Marković
Vanja Ćalović Markovićfoto: Boris Pejović

Stanković je nakon prelaska iz Vrhovnog suda na čelo VDT-a obećao da su “svi pred zakonom jednaki i svi će biti gonjeni za koje postoji osnov sumnje, i za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, bez obzira na moć i položaj”. Selektivna pravda je, ipak, ono što je ostalo kao zamjerka i njemu i Katniću kojega je predložio za GST-a.

„Za vrijeme njegovog mandata imali smo potpuni kontinuitet kad je u pitanju odnos prema namjernim ili nenamjernim propustima tužilaca, imali smo napredovanje ljudi koji su morali disciplinski, a možda i krivično da odgovaraju, imali smo nastavak prakse koju smo gledali kod svih prethodnih vrhovnih državnih tužilaca - a to je guranje problema ’pod tepih’. Stanković se manje miješao u svoj posao nego bilo koji drugi vrhovni tužilac prije njega“, istakla je direktorica MANS-a.

Skupština Crne Gore izabrala je Stankovića za VDT-a 7. oktobra 2014. godine.

Za njega su u parlamentu, porde vladajućeg saveza, glasali i poslanici tada opozicione Socijalističke narodne partije (SNP).

Za v. d. VDT-a izabran je 8. oktobra 2019, uprkos tome što je mjesec ranije biznismen Duško Knežević objavio audio-snimak na kome se čulo kako sekretar VDT-a Nenad Vujošević tvrdi da je od biznismena uzimao novac i davao ga Stankoviću.

Ćalović Marković navodi da nije imala nikakva očekivanja kad je Stanković izabran na funkciju.

„U MANS-u smo kad je biran ukazivali da on neće ponuditi nikakva konkretna rješenja. Pozivali smo poslanike da ne glasaju za njega jer smo smatrali da neko ko je postupao onako kako je on postupao u određenim sudskim procesima, sigurno neće biti hrabar i slobodan tužilac. Dakle, nisam očekivala ni više ni manje od ovoga što je bilo“, napominje ona.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Bojan Zeković, kazao je, komentarišući Stankovićeve rezultate, da u toj stranci godinama ukazuju na predugo ćutanje ili problematične odluke Tužilaštva u slučajevima „KAP“, „Telekom“, „Zlatica“, „Limenka“, „Solana“...

Zeković
Zekovićfoto: Igor Sljivančanin

„To su ključni predmeti u kojima se stiče ili gubi povjerenje građana. Zbog takvog rada Državnog tužilaštva, poslanici SDP-a su sa poslanicima opozicije tražili ostavku VDT-a još 2018. godine. Osim početnih aktivnosti, kad je procesuirano nekoliko kriminalnih grupa - uključujući i grupu Svetozara Marovića - rezultati Tužilaštva su bili nedovoljni, a osjećaj nekažnjivosti onih s većom društvenom moći i na višim položajima, široko je rasprostranjen“, saopštio je Zeković, čija je partija takođe glasala za izbor Stankovića.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, kaže da su Stankovićev mandat i produžetak mandata veliko razočarenje, jer su u toj NVO, kako navodi, očekivali da će se on mnogo bolje baviti ljudskim pravima nego bivši VDT, Ranka Čarapić.

Gorjanc Prelević
Gorjanc Prelevićfoto: Savo Prelević

„Ispostavilo se da se g. Stanković dobro uklopio da održi status kvo, odnosno izbjegavanje odgovornosti. On nije obezbijedio da se utvrdi odgovornost državnih tužilaca za propuste u istragama kršenja ljudskih prava koje su i međunarodne organizacije i Evropski sud za ljudska prava i Ustavni sud Crne Gore ocijenili kao nedjelotvorne, iako ga je HRA blagovremeno upoznala s ovim slučajevima i zatražila od njega odgovarajuću reakciju“, rekla je ona „Vijestima“.

Gorjanc Prelević podsjeća da je Stanković ubrzo po stupanju na dužnost najavio da će formirati komisiju koja će ispitivati rad tužilaca i u predmetima kršenja ljudskih prava koji su bili od posebnog interesa za javnost, ali da rezultati tog ispitivanja nikada nijesu objavljeni, a da su svi tužioci koji su postupali u tim istragama reizabrani po usvajanju novog Zakona o državnom tužilaštvu 2015. godine.

Ona naglašava da nikad nije objavljeno da li je preispitano postupanje u predmetima ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanavića, mučenja Ibrahima Čikića, napada na novinare Tufika Softića i Mladena Stojovića, napada na književnika Jevrema Brkovića i ubistva njegovog pratioca Srđana Vojičića, kao ni u predmetima prebijanja Aleksandra Pejanovića u pritvorskoj jedinici u CB Podgorica, prijavama zlostavljanja lica uhapšenih u akciji „Orlov let“...

„Iako je g. Stanković donio obavezujuće uputstvo za tužioce o tome kako treba da djelotvorno vode istrage u slučajevima prijava torture, tako nijesu sprovedene istrage policijskog zlostavljanja nad Mijom Martinovićem, Branimirom Vukčevićem, Momčilom Baraninom i ostalima koje je policija zlostavljala u oktobru 2015. godine poslije protesta Demokratskog fronta (DF), niti je g. Stanković, koji je bio i na čelu Tužilačkog savjeta, utvrdio bilo čiju odgovornost za to. I druge istrage nisu bolje sprovedene, uključujući posljednji slučaj očiglednog iznuđivanja iskaza zlostavljanjem osumnjičenih u istrazi tzv. ’bombaških napada’“, kaže Gorjanc Prelević.

Sagovornica „Vijesti“ dodaje i da je, iako je Stanković lično 2015. donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina, ona ostala bez rezultata, osim u jednom predmetu koji je Srbija ustupila na procesuiranje Crnoj Gori.

Iako je u srijedu najmanje deset tužilaca podnijelo ostavke jer stiču uslove za starosnu penziju, juče ih je nekoliko njih povuklo, jer će Tužilački savjet zatražiti ocjenu ustavnosti izmjena člana 164 Zakona o radu, kojim je spuštena starosna granica za odlazak u penziju – za muškarce sa 67 na 66 godina, a za žene sa 65 na 64. Ostavke su, između ostalih, dale tužiteljke Stojanka Radović, Mira Samardžić i Ljiljana Klikovac, koje se u međuvremenu nijesu predomislile.

Ćalović Marković kaže da je tužno što smo došli u situaciju da neki od tužilaca koji su morali da odgovaraju, neki od njih disciplinski, a neki krivično, odlaze u penziju.

„Nastavićemo da ih plaćamo kroz penzije, a do sada su neki od njih uživali u vrlo velikim benefitima koje su dobijali od prethodne vlasti - ne zahvaljujući rezultatima, već nekim drugim kriterijumima koji nikad nijesu bili na papiru. Žao mi je što dolazimo u situaciju da se na ovaj način ’čisti’ tužilaštvo. To nije pravda. Oni koji su dozvolili da pojedini postupci budu završeni oslobađajućim presudama, morali bi da odgovaraju i pred Tužilačkim savjetom, ali i vrlo vjerovatno u krivičnom postupku. Nadam se da novi tužioci neće zaboraviti šta su radile njihove stare kolege i da će ozbiljno obratiti pažnju na to da li je bilo elemenata zloupotrebe službenog položaja ili drugih krivičnih djela u postupanju tužilaca koji odlaze u penziju“, poručila je ona.

Stojanka Radović bila je prvi specijalni tužilac u Crnoj Gori, međutim većina njenih optužnica pala je na sudu.

U “tužilačku negativnu arhivu” upisana je u dijelu javnosti i Ljiljana Klikovac, koja je istraživala ubistvo Duška Jovanovića, koje nikada nije razjašnjeno do kraja. Takođe, odbila je da procesuira i bivšeg predsjednika parlamenta Ivana Brajovića zbog lažnog svjedočenja u predmetu “Ramada”.

Katnić: Tužioci protivustavno poslati u penziju

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, kazao je juče da su zakoni o radu i državnom tužilaštvu promijenjeni isključivo zbog njega.

„Skupština je prilikom njihovog donošenja morala da poštuje Ustav, što znači da se zakoni mijenjaju kad je potrebno. U ovom slučaju, to se nije dešavalo. Sve bih vam oprostio da nijeste na taj način poslali desetine, odnosno stotine ljudi u penziju. Onih koji su imali pravo legitimnog očekivanja da će raditi do 66. odnosno, 67. godine. Uzeli su kredite, započeli neke poslove... Sve to im je danas prekinuto. Šezdeset kiriminalnih grupa će slaviti ove zakone, a ne građani“, istakao je on na panelu „Kako do ispunjenja obaveza u poglavljima 23 i 24“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rekao je da zakoni nijesu mijenjani zbog GST-a.

„Zakon o državnom tužilaštvu nije promijenjen kako bi se vlast obračunala s jednim čovjekom. Odredba u zakonu, koja se tiče penzije, prenesena je iz Ustava. Prema Katniću imam poštovanje i nemam nikakvu ljutnju. Možda on prema meni ima, ali ja prema njemu – nemam“, poručio je on.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, kazala je da je saglasna sa tim da se treba suočiti s pojedinicima koji ne rade dobro svoj posao, ali da je to potrebno uraditi kroz institucionalne procedure.

„A ne mijenjajući zakonska rješenja tako što ćemo pojednice koji nama zbog nekih kriterijuma ne odgovaraju, slati po sili zakona u penziju“, navela je ona.

DPS će tražiti ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o radu

DPS će što je prije moguće tražiti ocjenu ustavnosti i obustavu primjene Zakona o radu do odluke Ustavnog suda, najavio je juče predsjednik poslaničkog kluba te partije Danijel Živković. On je ponovio stavove poslanika te partije koji su se juče čuli da su izmjene usvojene kako bi se parlamentarna većina revanširala prema specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću.

Naglasio je da ovo zakonsko rješenje koje je doneseno bez konsultacija sa socijalnim partnerima (sindikatom i Unijom poslodavaca) može imati posljedice po penzioni fond, koji je, kako je istakao Živković, na ivicama održivosti.

Petoro tužilaca se predomislilo, TS nije konstatovao ni ostale ostavke

Tužilački savjet juče se na vanrednoj sjednici, na kojoj je konstatovao prestanak funkcije Ivici Stankoviću, nije bavio konstatovanjem ostavki najmanje 10-ak tužilaca, koji su zbog izmjena Zakona o radu, odlučili da sami napuste funkcije.

Neki od njih u međuvremenu su i odustali od odlaska u penziju, pa je petoro odlučilo da povuče ostavke.

Predomislile su se viša tužiteljka iz Podgorice Suzana Milić, tužiteljka iz Bijelog Polja Milica Rmandić, tužiteljka iz VDT-a Radmila Ćuković, tužiteljka iz Pljevlja Božidarka Gačević i iz ODT-a Ulcinja Feriha Muratović...

Izmjenama člana 164 Zakona o radu spuštena je starosna granica za odlazak u penziju - za muškarce sa 67 na 66, a žene sa 65 na 64 godine, a nakon što je 4. juna objavljen u Službenom listu, na snagu bi trebalo da stupi u ponedjeljak 12. maja. Tada počinju da važe izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, na osnovu čega je Demokratski front tvrdio da GST Milivoje Katnić stiču uslove za odlazak u penziju. DF je iznio podatke iz Katnićeve radne biografije, tvrdeći da je kao vojni tužilac imao beneficirani staž.

GST je to ranije negirao, dok iz Fonda PIO nisu odgovorili “Vijestima” da li mu je uplaćivan beneficirani staž ili ne. Umjesto toga oni su, prema informacijama “Vijesti”, obavijestili Katnića šta smo pitali.

Ko je Dražen Burić koji će privremeno rukovoditi Državnim tužilaštvom

​Novi v. d. VDT-a Dražen Burić je gotovo 30 godina u Državnom tužilaštvu. Od 1992. do 1995. je obavljao pripravnički staž u tadašnjem Osnovnom javnom tužilaštvu u Podgorici, a potom je deceniju proveo na funkciji zamjenika ODT-a u Podgorici.

Burić
Burićfoto: Vesko Belojević

Nakon toga je napredovao u tužilačakoj hijerarhiji: u vrijeme dok je Ranka Čarapić bila viši tužilac u Podgorici on je tri godine bio jedan od njenih zamjenika, a potom je od 2008. do 2015. bio zamjenik specijalnog tužioca u Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.

Početkom 2015. izabran je za tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu u vrijeme dok je imao mandat kao član tadašnjeg saziva Tužilačkog savjeta.

Burić je više od deceniju bio stalni član delegacije Crne Gore u Komitetu Savjeta Evrope - MONEYVAL za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, član delegacije na Konferenciji Savjeta Evrope, koju čine potpisnice Konvencije o pranju, traženju i zapljeni imovine stečene krivičnim djelom.

Od maja 2012. godine do januara 2021. godine bio je i stalni član crnogorske delegacije u Komitetu Savjeta Evrope za borbu protiv terorizma, kao i grupe zemalja potpisnica Konvencije Savjeta Evrope o prevenciji terorizma.

Burić je bio i član radne grupe za izradu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika iz 2013, a od 2015. i član Programskog odbora za inicijalnu obuku u Centru za obuku sudija i tužilaca. Burić je i na mjestu nekoliko komisija unutar tužilačke organizacije.

Preporučujemo za Vas