Cilj Vlade je da bude transparentna, ali nije dovoljno da samo pričamo, moramo to i djelima pokazati, poručila je juče ministarka javne uprave Tamara Srzentić na raspravi o Nacrtu zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
„Smatram da više ništa ne treba da bude tajna i da svi organi treba da skinu stepen tajnosti sa brojnih dokumenata, izuzev onih koji se tiču nacionalne bezbjednosti i slično. Treba da budemo otvoreni i nemamo što da krijemo od građana“, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
Predstavnici nevladinih organizacija i državnih institucija uputili su veliki broj kritika i sugestija na račun nacrta, a direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Ivan Medojević sugerisao je da se sa njegovom primjenom krene od sljedeće godine.
“Vezano za dodatne nadležnosti Agencije, treba imati u vidu da pravilnik o sistematizaciji, koji će definitivno morati da se radi nakon ovog zakona, ako ostanu ove nadležnosti kakve jesu, donosi Administrativni odbor. Ulazimo u neku proceduru koja traje i iz tog razloga moja sugestija i mobla bi bila da se odloži njegova primjena bar od 1. januara,” kazao je on.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković smatra da su vlasti trebalo da prihvate predlog NVO sektora koji se odnosi na budžetsku potrošnju.
“Ako mogu da ih objavljuju u izbornoj kampanji, mogu i u kontinuitetu,” kazala je ona, napominjući da šest mjeseci čekaju da dobiju prve podatke o prvim troškovima koje je napravila nova Vlada.
Predstavnica Instituta alternativa Ana Đurnić kazala je da se pojmovi “poslovne tajne” i “intelektualne svojine” uglavnom crpe iz zakona koji pretežno uređuju privatni sektor, koji za javni sektor nisu u potpunosti primjenjivi.
“Preduzeća u većinskom državnom vlasništvu su znala da svojim internim aktima, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, derogiraju Zakon o SPI, odnosno propisuju kao interna dokumenta koja po Zakonu o SPI treba da budu proaktivno objavljena na njihovim internet stranicama,” ukazala je ona.
Predstavnik Agencije za nacionalnu bezbjednost kazao je da se na tu instituciju, zbog specifičnosti posla, ne mogu odnositi pojedine odredbe o proaktivnom objavljivanju informacija, kao što su imena zaposlenih, programi rada...
Kada su u pitanju troškovi postupaka, na raspravi je sugerisano i da se novinari oslobode obaveze plaćanja troškova.
Bonus video:
