"U Nikšićkom polju se iskopava zemlja, vrši deponovanje i zasipanje livada, nasipanje puteva i fragmentacija staništa"

"Najviše od svega zabrinjava činjenica da, kako su nam saopštili iz EPCG koja je naručilac posla, procjena uticaja na životnu sredinu nije rađena. Ako Agencija za životnu sredinu smatra da za ovakav projekat ne treba uraditi procjenu rizika po ekosistem i zdravlje čovjeka onda Agencija štiti profiterske a ne građanske interese",

7942 pregleda 3 komentar(a)
Nikšićko polje, Foto: CZIP
Nikšićko polje, Foto: CZIP

Iznenađeni smo i šokirani obimom radova u dijelu polja Vrtac, Nikšićko polje, gdje se vrši iskopavanje zemlje, deponovanje i zasipanje livada, nasipanje puteva i fragmentacija staništa, saopšteno je danas iz nevladinih organizacija (NVO) Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Organizacije KOD, Župa u srcu, Društva mladih ekologa Nikšić i Crnogorskog društva ekologa.

"Najviše od svega zabrinjava činjenica da, kako su nam saopštili iz EPCG (Elektroprivreda Crne Gore) koja je naručilac posla, procjena uticaja na životnu sredinu nije rađena. Ako Agencija za životnu sredinu smatra da za ovakav projekat ne treba uraditi procjenu rizika po ekosistem i zdravlje čovjeka onda Agencija štiti profiterske a ne građanske interese", ističe se u zajedničkiom saopštenju ovih NVO.

Oni su dodali da je Nikšićko polje i ranije prepoznato kao područje od značaja za ptice - potencijalo IBA (Important Bird Area) područje, a novija istraživanja su i potvrdila da se posle Ulcinjske solane i Skadarskog jezera radi o najbitnijem području za migraciju i zimovanje ptica vodenih staništa, ne isključujući njegovu važnost za gnjezdarice.

"Takođe je prepoznato kao buduće Natura 2000 područje. Izvorni oblik Nikšićkog polja zadržan je manjim segmentima, obzirom da je dalo danak urabanizaciji, industializaciji, hidroenergiji i drugim vidovma eksplotacije prirode, kao i nebrizi. Sa stanovišta ornitofaune, ali i drugih grupa životinja, kraška polja predstavljaju oazu u pustinji, čija uloga je nemjerljiva a samim time i potreba za očuvanjem. Vrste sa Aneksa i Ptičije direktive, koje trebaju posebnu brigu, obzirom na ugroženost, i koje ispunjavaju kriterijume koji definišu Nikšićko polje kao buduće Natura 2000 područje su glavoč, ždral, vivak, zlatni vivak, sprudnik ubojica, sivi svračak, kosac i druge. U reonu izvođenja radova nalaze se i ugrožene biljne vrste sa Crvene liste i to dalamtinsko zvonce i livadski procjepak. Kombinacija plavnih livada, pašnjaka, ostataka prirodnih rečnih tokova, neintezivne poljoprivrede, doprinijeli su šarolikosti i brojnosti ovih i drugih vrsta. Međutim, projekti kao što je revitalizacija kanala Opačica i Moštanica, prevođenje rijeke Zeta u Krupac, projekti su velikim uticajem koji je vidljiv i trajan", piše u saopštenju NVO CZIP, Organizacije KOD, Župe u srcu, Društva mladih ekologa Nikšić i Crnogorskog društva ekologa.

Oni su poručili i da je u cilju zaštite i očuvanja ovih važnih staništa, potrebna hitna reakcija nadležnih institucija počevši od ekološke inspekcije kojoj je već upućena inicijativa za inspekcijski nadzor, kao i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine koja treba ponuditi rješenje za sanaciju i revitalizaciju prostora.

"Jer očuvanje prirode nije barijera investicijama već putokaz pametnog razvoja, mudrog upravljanja resursima", piše u saopštenju.

Oni poručuju da je zasipanje močvarnih staništa i plavnih livada građevinskim materijalom, očigledno ozbiljna i sve prisutnijia prijetnja po prirodu u Crnoj Gori.

"Nakon neodgovornog ponašanja izvođača radova na izgradnji puta Podgorica-Danilovgrad koji je nepoštujući zaštićeno područje i važna staništa koje se tamo nalaze, svojim postupcima značajno devastirao plavne livade u drugoj zoni zaštite Parka prirode „Dolina rijeke Zete“,na Marezi, danas svjedočimo istom vidu devastacije na četredesetak kilometara udaljenosti", rekli su iz CZIP, Organizacije KOD, Župe u srcu, Društva mladih ekologa Nikšić i Crnogorskog društva ekologa.

Oni navode da je očigledno trenutno najlakše graditi na zaravnima koje su najpristupačnije.

"Tako se za kratko vrijeme oslobodimo građevinskog otpada, zemljanog iskopa i ne moramo dodatno uređivati lokaciju za nastavak radova. Ovako ne samo da se uništavaju naši najranjiviji ekosistemi (jezerca, potoci, plavne livade) već se postepeno paralizuje infrastruktura na kojoj počiva jedna čitava zajednica. Tako zbog par nasipa i nekoliko skladištnih hala usporavate priključenje na saobraćajnu mrežu i sve to usporava saobraćaj a onda i sve korisnike i ostale djelatnosti tog mjesta", kazali su iz CZIP, Organizacije KOD, Župe u srcu, Društva mladih ekologa Nikšić i Crnogorskog društva ekologa.

Bonus video: