Evropska komisija najvjerovatnije neće otvoriti pregovore za prijem u EU za Poglavlje 27 - životna sredina na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, koja se održava 22. decembra, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora.
Iz Vlade je više puta najavljeno da će to, najteže i najskuplje pregovaračko poglavlje, za koje će prema zvaničnim procjenama trebati 1,4 milijarde eura, biti otvoreno do kraja ove godine.
Da takva bojazan postoji, “Vijestima” je potvrdila i šefica radne grupe za to pogljavlje i generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja Ivana Vojinović.
“Mi smo uradili sve što je do nas. Nakon četvorogodišnjeg rada i nebrojnih konsultacija sa EK, usvojli smo 28. jula 2016. godine Nacionalnu strategiju za Poglavlje 27, čime smo ispunili početno mjerilo. U martu je pred Savjetom ministara EK predstavila izvještaj o ispunjavanju početnog mjerila i tada smo dobili zvanično pismo od Savjeta da svih 28 zemalja članica smatraju da se Crna Gora u ovom momentu smatra dovoljno spremnom da otvori poglavlje. Time su nas formalno pozvali da dostavimo pregovaračku poziciju u cilju održavanja međuvladine konferencije”, pojasnila je Vojinovićeva.
Ona je navela da je Vlada u aprilu dostavila prvi nacrt pregovaračke pozicije i krajem jula dobila prvi set komentara, a dodatne komentare početkom oktobra.
“Inovirali smo je i poslali Briselu, tako da nisam sigurna da postoji dovoljno vremena da se uhvati ritam za 22. decembar. Ono što je bitno je da je Crna Gora sve svoje domaće zadatke ispunila i da ne postoje nikakve prepreke i posebni zahtjevi EK. Oni će da pogledaju taj inovirani zahtjev i mi vjerujemo da će on biti zadovoljavajući”, kazala je Vojinovićeva.
Poseban dokument u Brisel je poslala i Koalicija 27, grupa od 20 nevladinih organizacija koje se bave životnom sredinom. U dokumentu, pod nazivom “Komentari za izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori“, između ostalog, navodi se da aktivnosti u oblasti životne sredine i klime nijesu prioritet Vlade, kao i da je ograničen napredak postignut u uklapanju propisa EU koji se tiču životne sredine i klimatskih promjena.
“Harmonizacija je usporena i karakteriše je nedostatak jasne vizije i kašnjenje u donošenju podzakonskih akata. Zakonodavne aktivnosti karakteriše nedostatak adekvatnih javnih rasprava i nedovoljna koordinacija između zainteresovanih strana, što potvrđuje da su kapaciteti javne uprave ograničeni. Glavni izazovi u oblasti životne sredine su nedostatak međusektorske koordinacije, nedovoljna finansijska sredstva za realizaciju aktivnosti, nedovoljni kadrovski kapaciteti u pogledu brojnosti i kvaliteta i nedostatak odgovarajuće saradnje sa civilnim sektorom”, piše u tom dokumentu.
Koalicija 27 kao glavne izazove vidi i uspostavljanje neadekvatnog i neodrživog eko-fonda, to što se koncesioni akti donose bez sprovedene Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, što zagađenost vazduha u Pljevljima i dalje nije riješena, gradnju Porto Skadar Lake u nacionalnom parku Skadarsko jezero i status Ulcinjske solane, ali i nedavno usvajanje i buduću primjenu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
“Osim toga među glavnim izazovima su i realne bojazni o neispunjavanju obaveza za pribavljanje integrisanih dozvola do 1. januara 2018. za postrojenja koja su u obavezi da ih dobave, zatim planovi izgradnje novog bloka Termoelektrane, a koji su u suprotnosti sa Pariskim sporazumom, otvaranje javnog dijaloga o klimatskim promjenama i energetskim pitanjima”.
Posebno je problematizovano pitanje finansiranja pregovora u okviru ovog pregovaračkog poglavlja i naglašena je potreba za procjenom finansijskih uticaja aktivnosti koje se sprovode u skladu sa određenim pitanjima:”Kako je izvjesno da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27 koji proizlaze direktno iz državnog budžeta, već se za većinu troškova već sada država oslanja na naplate naknada iz privatnog sektora, planovi i koraci koji se izvode u tom cilju su neadekvatni”.
Vojinović tvrdi da su uradili sve šta treba, ali da nije do njih
Vojinovićeva nije saglasna sa konstatacijama Koalicije 27, a posebno sa tvrdnjom da politika životne sredine nije prioritet Vlade, a kao dokaz navodi najavljeno osnivanje eko fonda tokom naredne godine.
“Osnivanje eko fonda, u vrijeme kada se ne osnivaju baš često nove institucije u sistemu i to baš u oblasti finansiranja politike životne sredine jedan je od dokaza da ta oblast jeste jedan od prioriteta Vlade. Da je tako, govori i kredit kod Svjetske banke od 50 miliona eura, za rješenje problema najvećih ekoloških crnih tačaka. Vlada je odlučila da se kreditno zaduži i pored finansijskih ograničenja i visine javnog duga da bi se riješili problemi u životnoj sredini. Ni optužbe o lošoj međusektorskoj saradnji ne stoje, jer su sva ministarstva i institucije dali doprinos u izradi pergovaračke pozicije”, kazala je Vojinovićeva.
Ona nije saglasna i da treba raditi na pojačanju kadrova, ali navodi da je daleko od istine tvrdnja da je harmonizacija propisa usporena.
Galerija
Bonus video:
