Kad država zakaže, građani skupljaju novac

Više pacijentkinja sa hemodijalize samostalno krenulo u proces transplantacije bubrega, jedna od njih tužila KC Upravnom sudu. Na listama čekanja za organ 36 odraslih i osmoro djece

21089 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Savo Prelevic
Foto: Savo Prelevic

Četiri pacijentkinje na dijalizi u Kliničkom centru (KC) odlučile su da samostalno krenu u proces transplantacije bubrega u inostranstvu, jer se ne nazire datum kada bi o trošku države mogle da dobiju organ, a jedna od njih nedavno je i završila operaciju.

Na bubreg u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva zdravlja, čeka 29 odraslih i troje djece. Na listama čekanja od kraja prošle sedmice je jedna odrasla osoba koja čeka transplantaciju srca i šest jetre. Dvoje djece čeka transplantaciju pluća, dok su tri maloljetna pacijenta na listi čekanja za transplantaciju jetre.

U Ministarstvu zdravlja tvrde da je problem transplantacije trajniji i teško rješiv, ali i da je potpisivanje memoranduma sa Hrvatskom u toku.

Jedna od pacijentkinja, Sandra Filipović, za “Vijesti” je kazala da je već dvije i po godine na dijalizi i to tri puta sedmično, po četiri do četiri i po sata. Poručila je da hemodijaliza nije način liječenja već preživljavanja, te da pacijenti u Hrvatskoj na ovoj vrsti zdravstvene njege ostaju svega dva mjeseca. Ona je podnijela tužbu Upravnom sudu, tvrdeći da Klinički centar (KC) krši Zakon o zdravstvenom osiguranju i Pravilnik o načinu i postupku upućivanja pacijenata na liječenje u inostranstvo.

“Prema izvještaju KC nalazim se u dobrom zdravstvenom stanju i radno sam sposobna. Pravnik sam i po zakonu država je dužna da omogući liječenje u inostranstvu pacijentu za koje ne postoje uslovi da se liječe u Crnoj Gori ali je za to potreban konzilijarni izvještaj. Nisam uspjela da dođem do toga, rješenja su bez ikakvog osnova, što je potvrdio i ombudsman i zdravstvena inspekcija. Obraćala sam se više puta pismeno, rekli su mi da ne postoji ugovor na osnovu kojeg bi mogli da me upute na transplantaciju u inostranstvo, ali da jesam za tu vrstu procedure i na listi čekanja”, pojasnila je ona.

Filipović je ocijenila da nadležni štite budžet njihovim životima, ali i da godinu dana dijalize košta kao jedna transplantacija. Kazala je da pacijente odbijaju za transplantaciju u inostranstvu uz tvrdnju da nisu iscrpljeni svi vidovi liječenja u Crnoj Gori, ali se pita šta joj to nude za dvije i po godine osim dijalize.

“Sa druge strane, transplantirani mogu da žive normalno”, rekla je Filipović, koja je u procesu prikupljanja novca za presađivanje organa u Bjelorusiji. Ona nema donora i kandidat je za kadaveričnu transplantaciju, odnosno presađivanje organa sa mrtve osobe.

Filipović je istakla da je tokom prethodnog mandata Vlade, prema obećanjima nadležnog ministarstva, čekala na transplantaciju o trošku države u Padovi, ali se nakon osam mjeseci ispostavilo da nema bilateralnog ugovora i da će ostati uskraćena za presađivanje bubrega.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović nedavno je kazala na konferenciji za medije da je problem liste čekanja na transplantacije prisutan odranije i da je zbog epidemije postao složeniji.

“To ne znači da ne treba da se rješava, daleko od toga. Mi smo upravo zbog toga išli u Hrvatsku i dogovarali nastavak saradnje. Potpisivanje memoranduma o saradnji je u toku. Sa druge strane, pokrenut je postupak za potpisivanje ugovora sa Eurotransplantom koji će kontinuirano i za duži vremenski period moći da riješi taj problem. Kovid je poremetio program transplantacije u čitavom svijetu. Ovih dana imamo razgovore i sa Italijanima kada su u pitanju djeca i nacionalna komisija je uključena. Težićemo da na kvalitetan način što je prije moguće riješimo ovaj problem”, kazala je ona.

Posljednja kadaverična transplantacija organa u Crnoj Gori izvršena je 2018. godine, kada je u toj ustanovi sa preminulog pacijenta urađena eksplantacija srca, pluća, jetre i dva bubrega. Dva bubrega dobili su pacijenti koji su godinama bili na hemodijalizi, dok su ostali organi upućeni u inostranstvo, kako bi Crna Gora mogla da nastavi članstvo u Eurotransplantu preko Hrvatske.

Prema Zakonu o transplantaciji organa iz 2019. godine, u Crnoj Gori više nije potrebna saglasnost porodice za doniranje organa nakon moždane smrti osoba, koje su tokom života dale saglasnost i potpisale donorsku karticu.

Pomoć za presađivanje organa skuplja se putem sms-a

Filipović je rekla da, uprkos tome što 20 godina uplaćuje zdravstveno osiguranje, mora da brine da li će uspjeti da skupi novac i kada će je pozvati na transplantaciju iz Bjelorusije. Ona je pojasnila da joj je za transplantaciju bubrega potrebno oko 65.000 eura, a da je na računu oko 29.000. Filipović je kazala da se novac za njeno liječenje može uplatiti na tekući račun Lovćen banke 565-0100100083668-55, ili devizno na: 012050009586 SWIFT RZBATWW, IBAN: ME255655013050000958716. Pomoć se može uplatili i iz m:tel, T-com i Telenor mreže, slanjem 2 na 14777.Cijena SMS-a je jedan euro.

Bonus video: