REPUBLIKA SRPSKA UPRKOS BROJNIM UPOZORENJIMA O KRŠENJU PROCEDURA I EKOLOŠKOJ ŠTETI PRIPREMA GRADNJU HE "BUK BIJELA"

Suza Evrope opet ugrožena?

Crna Gora osam godina nije uradila geološka mjerenja kako bi precizno utvrdila koliki je nivo vode na granici sa BIH i da li će vještačko jezero prelivati i na Taru Ekološka dozvola izdata na osnovu podataka starih osam godina

48918 pregleda 58 reakcija 58 komentar(a)
Projektovani izgled Buk Bijele, Foto: ers.ba
Projektovani izgled Buk Bijele, Foto: ers.ba

Dok crnogorske vlasti za osam godina nijesu utvrdile da li će se vještačko jezero koje bi nastalo podizanjem brane u Republici Srpskoj prelivati i na teritoriju Crne Gore, na rijeci Drini u okolini Foče nesmetano se priprema izgradnja “Buk Bijele”.

Crnogorska komisija za ocjenu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu još je u aprilu 2013. godine istakla da projektovana kota brane, normalnog uspora od 434 metra nadmorske visine (mnm) i kota terena na granici od 432,37 mnm, jasno pokazuju da bi se akumulacija HE “Buk Bijela” prelila i u tok Tare i zahvatala teritoriju Crne Gore, zbog čega su potrebna dodatna mjerenja.

Ona, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), do danas nijesu urađena.

Pripreme za gradnju nijesu usporene ni žalbama sudovima i međunarodnim institucijama, pred kojima ujedinjeno nastupaju ekolozi s obje strane granice, zajedno sa crnogorskom državom, tvrdeći da se krše pravila i da će biti štetnog uticaja na okolinu.

Tara sa Pivom kod Ščepan Polja pravi Drinu, koja dalje, do Save, sakuplja vode rijeka crnomorskog sliva.

Izgradnja brane za elektranu snage 93 megavata (MW), za koju je početkom maja svečano postavljen kamen temeljac, koštaće oko 220 miliona eura, a finansiraju je elektroprivrede Srbije i Republike Srpske.

Potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva Zorana Mihajlović rekla je kako je planirano da se “Buk Bijela” izgradi za četiri godine, a ministar energetike i rudarstva Petar Đokić najavio je povećanje instalisane snage na 115 do 120 MW.

Sa događaja povodom polaganja kamena temeljca
Sa događaja povodom polaganja kamena temeljcafoto: BETAPHOTO

Nakon “Buk Bijele”, planirana je gradnja još dvije manje HE, Paunci i Foča, a cijeli projekat vrijedi oko 520 miliona eura.

Bosanske i crnogorske nevladine organizacije, kojima se pridružila i crnogorska vlast, tvrde da se mora uraditi nova analiza uticaja izgradnje brana na okruženje i poštovati odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (Espoo Konvencija).

Postojeća procjena uticaja iz 2013. godine je, kako ističu, rađena na osnovu zastarjelih podataka, koji nijesu relevantni za sadašnje stanje. U žalbama crnogorske države i nevladinih organizacija, naglašava se i da ni prekogranične konsultacije iz 2012. godine, kao ni one iz 2019. nijesu sprovedene u skladu s odredbama Konvencije, te da je obnovljena ekološka dozvola nevažeća.

Implementacioni Odbor Espoo Konvencije u Ženevi trebalo bi da odluči da li je Republika Srpska poštovala potrebne procedure, da li je ovaj proces urađen u skladu s evropskim pravilima, te da da preporuke.

Prema posljednjem izvještaju Odbora iz maja, ova tema bi se mogla naći na sastanku u februaru sljedeće godine, nakon što se sakupe svi potrebni podaci i pojašnjenja iz Crne Gore i BIH.

Žalbu su, u maju prošle godine, zajedno podnijeli bosanske NVO Centar za životnu sredinu i Resurni Aarhus centar i crnogorske Green Home i Ozon. Pola godine kasnije, na inicijativu Green Home, pridružila se i država Crna Gora.

Nevladine organizacije iz Bosne i Crne Gore, prema saznanjima CIN CG-a, podnijele su krajem juna i žalbu evropskoj Energetskoj zajednici (EnCom) protiv Bosne i Hercegovine, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza u izgradnji ovih HE.

U žalbi, u koju je CIN CG imao uvid, naglašava se da je BIH prekršila brojne direktive koje se odnose na energetiku i zaštitu životne sredine.

Resurni Aarhus centar je stigao i do Vrhovnog suda RS, tražeći da se poništi ekološka dozvola za gradnju, dok Ustavni sud BIH treba da odluči o zahtjevu 24 poslanika parlamenta Federacije, koji traže obustavljanje projekta.

Mada se bosanski entitet u ovom slučaju ponaša prilično nezainteresovano, a komunikacije između Podgorice i Banjaluke o ovom projektu praktično nema, i centralne vlasti BIH se, takođe, protive gradnji, tvrdeći da RS ne može samostalno da donosi takve odluke.

Vlasti RS su, osim toga, 2017. godine potpisale memorandum prema kome će kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG) graditi branu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden, početkom mjeseca, ovu kinesku kompaniju stavio je na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Portparolka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Gorjana Rosić za CIN-CG tvrdi da nema potrebe za novim procjenama, jer nije došlo do promjena uslova pod kojima je izdata prethodna dozvola iz 2013. godine, te da je Crna Gora o svemu obaviještena.

Korišćenje energije Pive započeto je još 1976. godine puštanjem u rad istoimene HE, instalisane snage 342 MW, kada je planirano da se izgrade još dvije elektrane – “Buk Bijela” i “Komarnica”. Trebalo je da budu po oko četiri puta jače snage od sadašnjih projekcija.

Nakon usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare 2004. godine u crnogorskom parlamentu, kojom se zabranjuju svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO, od zajedničke gradnje “Buk Bijele“, koju su planirale Crna Gora i Republika Srpska se odustalo. Sada je aktuelizovana izgradnja manjih HE u Gornjoj Drini u RS, ali i “Komarnice” i “Kruševa” u Crnoj Gori.

Obustaviti gradnju i uraditi novu procjenu uticaja

Savjetnica u Resurnom Aarhus Centru Nina Kreševljaković, istakla je da jedino domaći organi i sud imaju pravo da zaustave projekat.

Nina Kreševljaković
Nina Kreševljakovićfoto: Privatna arhiva

“Međutim, usvajanjem žalbi od strane Espoo-a i EnCom bi se utvrdilo da su Konvencija i Ugovor prekršeni odobravanjem projekta, te bi organi RS bili dužni da ponove postupak i izrade novu studiju, kako ne bi i dalje kršili svoje međunarodne obaveze”, pojasnila je ona.

Ova NVO i pred Vrhovnim sudom RS vodi dva postupka preispitivanja presuda Osnovnog suda u Banjaluci kojim su odbijene tužbe protiv ekoloških dozvola za HE “Buk Bijela” i “Foča”.

“Očekujemo da će Vrhovni sud cijeniti naše navode i donijeti odluku kojom će se poništiti sporne presude. Nažalost, postupci pred Vrhovnim sudom su prilično dugotrajni, te se nadamo da će konačne odluke biti donesene do kraja godine”, navela je Kreševljaković.

Njena koleginica iz crnogorskog Green Home Nataša Kovačević, očekuje da će izgradnja HE biti obustavljena, dok se utvrde sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet Tare, koja je, podsjeća, osim skupštinskom deklaracijom, zaštićena kao nacionalni park, UNESCO prirodna baština i potencijalno Natura 2000 područje.

Kovačević
Kovačevićfoto: Savo Prelević

U žalbi nevladinih organizacija se objašnjava da je razvoj projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, u manjem kapacitetu, započeo tokom 2012. godine, kada je i vođen postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Nakon što se tada zaključilo da projekat neće imati značajan negativan prekogranični uticaj, Crna Gora je pokrenula prekogranične konsultacije.

“Međutim, dalja razmjena informacija između dvije strane nije nastavljena. Nadležni organi u

Crnoj Gori su došli do saznanja da je izgradnja projekta zaustavljena, dok nadležni organi u

Republici Srpskoj nijesu naknadno zahtijevali zvanični stav Crne Gore, niti su ih obavijestili o

konačnim odlukama o projektu”, piše u žalbi nevladinog sektora.

U ovom dokumentu se, takođe, ističe da je period važenja ekološke dozvole određen na pet godina, te da je investitor bio dužan da podnese zahtjev o obnovi dozvole tri mjeseca prije njenog isteka. Međutim, dodaje se, zahtjev za obnovu dozvole podnesen je 20 dana kasnije. Ministarstvo RS, u maju 2018. godine, ipak je izdalo rješenje o obnovi ekološke dozvole. Da je prekršilo propise, potvrđeno je presudom Okružnog suda u Banjaluci u maju 2019. godine, pa je obnovljena ekološka dozvola poništena. To je jedan od postupaka koji vodi bosanski Arhus Centar.

Iako je Crna Gora izrazila svoju namjeru, dodaje se u žalbi, da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri kao potencijalno ugrožena strana, Ministarstvo RS je nastavilo postupak izdavanja ekološke dozvole, bez sprovođenja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

“Obaveza obavještavanja i pokretanja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu je neminovna. Protok vremena od 7–8 godina od izrade Studije uticaja na životnu sredinu datog postrojenja i izdavanja ekološke dozvole je neprihvatljiv”, ističe se u žalbi civilnog sektora Odboru Espoo Konvencije.

U međuvremenu je, pojašnjava se u žalbi, došlo do bitnih promjena – na samoj lokaciji projekta, u pravnom okviru, ali i promjene osnovnih ekoloških pretpostavki.

Studija o procjeni uticaja iz 2012. godine, kao i dokazi priloženi uz zahtjev o izdavanju ekološke dozvole iz 2019. godine, zaključuje se u žalbi, baziraju se na nepotpunim i zastarjelim informacijama kojima uticaj na floru i faunu nije u potpunosti obuhvaćen.

Studija koja je objavljena 2015. godine, takođe, naglašava značaj Drine i njenih glavnih pritoka, Lima i Tare, kao najdužeg staništa za ugroženu pastrmku “hucho hucho”, gdje obitava čak 30 odsto ukupne populacije te vrste ribe.

U studiji koju su radili prof. dr Stiven Weiss s Univerziteta u Gracu i prof. dr Predrag Simonović sa beogradskog Univerziteta, zaključeno je da bi projekat izgradnje HE “Buk Bijela” najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor.

Tara je prepoznata kao jedan od šest glavnih staništa za “hucho hucho” na Balkanu, i jedna od tri najvažnije tačke na poluostrvu za ugrožene vrste riba uopšte.

Nalazi ove studije govore da kanjon Tare sam po sebi može da pruži jako malo staništa za mrijest i uzgoj nekih od najznačajnijih vrsta ribe, kao što su mladica, lipljen, pastrmka i skobalj…, te zbog toga ribe moraju da migriraju van kanjona da bi dostigle pogodno mrijestilište i završile svoj životni ciklus.

Studija je rađena u okviru kampanje “Spasimo plavo srce Evrope”, koju su pokrenule međunarodne ekološke organizacije 2012. godine, kako bi zaštitile najvrednije rijeke na Balkanu od gradnje više od 3.000 planiranih hidroelektrana.

Dilema kota na granici

I državni sekretar za ekologiju u Vladi Crne Gore Danilo Mrdak ističe da se mora uraditi precizno geodetsko mjerenje, kako bi se utvrdila tačna kota površine rijeke na granici, odnosno nivo obale na mjestu gdje se spajaju Tara i Piva.

Mrdak
Mrdakfoto: Maja Boričić

On pojašnjava da, ako je 432 kota riječnoga dna na granici, gdje je dubina rijeke oko dva metra, onda ta kota 434 znači da voda dolazi do granice i neće potapati dalje.

“Ako nije, onda će sigurno jezero moći da uđe nekih 100–200 metara”, pojašnjava on.

To se, dodaje, eventualno može dogoditi kada su velike kiše, kada je dotok vode na brani veći nego što može da primi.

“Tada bi dolazilo do prelivanja, to su ekstremni slučajevi, ali ja svakako ne želim da ostavim ni tu mogućnost”, rekao je Mrdak.

On dodaje da je to trebalo uraditi ranije, ali tvrdi da nije kasno ni sada, da su to jednostavna geodetska premjeravanja, koja traju dva-tri dana, te da će u dogovoru s Vladom inicirati da se to uradi.

“Da se nedvosmisleno utvrdi koja je to kota koja nam garantuje da prilikom maksimalnih vodostaja prelivanja brana, jezero neće ući ni metar u našu teritoriju”, istakao je on.

“Ukoliko bi utvrdili da je tako, trebalo bi probati direktnom komunikacijom da vidimo da li može da se spusti nivo maksimalnog preliva, da se ti prozori spuste pola metra ili metar. To je najbolje dogovoriti s komšijama”, ocijenio je Mrdak.

On pojašnjava da to hoće li snaga će biti 93 ili 120 MW ne mijenja ništa i ne utiče na Crnu Goru.

Mrdak, međutim, za razliku od kolega koji su radili pomenutu studiju, kaže da vještačko jezero može samo dobro da utiče na ribe na crnogorskoj teritoriji, te da će im ono pružiti utočište i spas i da tu neće moći da se krivolovi, kao sada po Tari.

“Ribe će odatle da izlaze uzvodno kod nas da se mrijeste, to za nas ima pozitivan efekat. Može se desiti da bude veća količina ribe. Najbolji primjer je Plavsko jezero, gdje se oporavila kompletna populacija mladice i one sada izlaze u Lim da se mrijeste. Jezero će dobro da utiče na populaciju riba uzvodno, negativno će da utiče nizvodno, to je već stvar njihove procjene”, smatra Mrdak.

Kreševljaković navodi da, prema Studiji uticaja na životnu sredinu iz 2012. godine, maksimalna kota rezervoara će biti 434 metra nadmorske visine, tj. ista kao normalna kota, dok Crna Gora tvrdi da je nadmorska visina na međunarodnoj granici 432,37 m.

“To znači da bi akumulacija ipak obuhvatila dio teritorije Crne Gore”, naglasila je Kreševljaković.

Bez obzira na to, ona ističe da se svakako uticaj na kanjon rijeke Tare može očekivati, posebno na ribe koje žive u njemu, jer područje oko planirane elektrane najvjerovatnije služi kao mrijestilište i uzgajalište brojnih vrsta riba koje žive u kanjonu rijeke Tare.

Nataša Kovačević kaže da izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela” donosi značajnu modifikaciju vode i degradaciju biodiverziteta u dužini 30 kilometara u BiH, dok nije jasno definisano i predstavljeno kolikih razmjera će biti ovaj uticaj na teritoriji Crne Gore.

Ona tvrdi da nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji poput posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda i slično.

“HE Buk Bijela će dovesti do fragmentacije staništa mladice i drugih ugroženih vrsta riba, što dokazuje da bi projekat izgradnje HE “Buk Bijela” najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor”, ocijenila je Kovačević.

Podgorica i Banjaluka u igri gluvih telefona

U prigovoru države Crne Gore Espoo Odboru, navodi se da ih Republika Srpska nije konsultovala u proceduri izgradnje HE “Buk Bijela”, te da je time prekršila odredbe Espoo konvencije. Smatraju da studija procjene mora biti dopunjena kako bi se dao konačan stav o uticaju izgradnje na Crnu Goru.

Rosić, međutim, ocjenjuje da su neosnovani navodi o nepotpunim i zastarjelim podacima o uticaju na floru i faunu tog područja, jer su, kaže, dobijeni od stručnih institucija. Kaže da su sproveli sve potrebne procedure, te da su za sadašnju izgradnju izdali novu ekološku dozvolu u decembru 2018. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

“S obzirom na činjenicu da do podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole nijesu bile započete aktivnosti na izgradnji objekta, niti su se promijenili uslovi u pogledu lokacije i projekta, pristupilo se sprovođenju postupka izdavanja nove ekološke dozvole”, navodi ona.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole, kako tvrdi, dokazano je da se nijesu promijenili uslovi pod kojima je izdata dozvola 2013. godine.

Rosić naglašava i da su, u postupku koji je sproveden 2012/2013, izvršene konsultacije s Crnom Gorom i da je tim iz RS prihvatio da se održi javna rasprava, ali su je, kako kažu, nadležne institucije iz Crne Gore otkazale i nijesu zatražile ponovni termin.

“Takođe, nadležni organi iz Crne Gore nijesu dostavili komentare u roku koji je bio ostavljen, nakon čega je postupak procjene uticaja na životnu sredinu nastavljen u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Zvaničan stav nadležnih organa Crne Gore nije dostavljen ni po isteku ostavljenog roka”, naglašavaju iz Ministarstva RS.

Rosić pojašnjava da, kako nijesu dobili zvaničan stav CG, nijesu ni bili u obavezi da dostave konačnu odluku Ministarstva iz postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

S druge strane, iz crnogorskog Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma naglašavaju da je neophodno uraditi novu procjenu uticaja na životnu sredinu da bi se mogao formirati stav koliki su i kakvi uticaji na životnu sredinu Crne Gore.

“Studije iz 2012. se ne mogu smatrati relevantnim, jer sadrže zastarjele podatke o stanju životne sredine, a izdavanje nove ekološke dozvole iz 2019. godine, predstavlja potpuno novi postupak, koji podrazumijeva sprovođenje prekograničnih konsultacija”, istakla je predstavnica Ministarstva Brankica Cmiljanović.

Cmiljanović
Cmiljanovićfoto: PR Centar

Cmiljanović pojašnjava da je na bazi mišljenja Komisije za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, koja je bila formirana u Crnoj Gori, navedeno da će HE “Buk Bijela”, s planiranom kotom normalnog uspora ulaziti u teritoriju Crne Gore. Takođe, tada je, dodaje, ukazano da ove studije iz 2012. godine treba da budu dopunjene.

Šta će raditi dalje, odlučiće, nakon odgovora Odbora za sprovođenje Espoo konvencije.

Mitrović: Raftinga će biti, kampovi u problemu

Ekološki aktivista Milorad Mitrović tvrdi da će poremećaj mikroklime evidentno imati negativan uticaj i na područje Crne Gore, jer to ne određuju državne granice.

Mitrović
Mitrovićfoto: Arhiva Vijesti

HE “Buk Bijela” će biti i manje snage i manjih gabarita, objašnjava, nego što je ranije planirano.

Gradovi Foča i Goražde, pojašnjava, nalaziće se između dvije velike hidroakumulacije i neminovno je da će se klima poremetiti i da će to uticati i na zdravlje stanovništva i na biodiverzitet.

“Kako i u kojoj mjeri će se to odraziti i kakve će posljedice biti, teško je predvidjeti. Moralo bi se uraditi neko značajnije istraživanje eminentnih stručnjaka”, ocjenjuje Mitrović.

On kaže da ne bi trebalo da brane imaju uticaja na rafting u Crnoj Gori, koji se obično završava na sastavcima. Međutim, biće problem za brojne kampove koji su napravljeni od granice sa RS do mosta na sastavcima.

“Tamo se nalazi na desetine već izgrađenih kampova za rafting, gdje će ljudi koji su splavarili i Tarom i Drinom biti uskraćeni. Znači, moći će da splavare Tarom do sastavaka i ispod brane 10 kilometara od Foče do Goražda, što znači da će im 50 odsto te teritorije uzeti HE”, pojašnjava on.

Predsjednik NVO Breznica nije siguran da bilo kakvi sporovi mogu zaustaviti ovaj proces, “jer se RS ponaša kao suverena i nezavisna država, koja raspolaže svojim resursima i teritorijom ne pitajući Federaciju ni na koji način”.

On podsjeća da je postavljanje kamena temeljca i izrada temelja za tu hidroelektranu urađena još početkom 70-ih godina prošlog vijeka. Tada je urađena i eksproprijacija velikog dijela zemljišta i počela gradnja puta i brojnih mostova i nadvožnjaka koji danas stoje kao spomenik namjere gradnje HE.

Mitrović navodi i da je NVO na čijem je čelu, 2004. godine došla u posjed dokumenta, koji su napravili Vlada RS i CG oko zajedničke gradnje HE “Buk Bijela”, gdje se CG obavezala da da dio svoje teritorije u dužini od 16 do 18 kilometara da se potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama.

Aktivisti “Breznice” bili su aktivni učesnici protesta protiv te gradnje, nakon čega je i u parlamentu usvojena Deklaracija o zaštiti Tare.

EU: Moraju se poštovati Espoo pravila

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori su za CIN CG, na pitanje o eventualnoj ugroženosti Tare i ekosistema, istakli da su obje države potpisnice Espoo Konvencije, te da u slučaju potencijalnog štetnog uticaja izgradnje hidroelektrana države moraju da se obrate toj instituciji i da poštuju evropska pravila u tom procesu.

Đukanović: Uljepšaće životnu sredinu

Predsjednik Odbora Elektroprivrede Milutin Đukanović je za CIN CG rekao da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala u RS i da je u pitanju odličan projekat.

Đukanović
Đukanovićfoto: Screenshot/YouTube

“Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode”, ocijenio je Đukanović.

On dodaje da Crna Gora nije uključena u izgradnju i da nema direktne koristi od toga, ali da “ćemo mi raditi Komarnicu i Kruševo, koje će biti kompatibilne s ovim HE na Drini, te da s energetskog aspekta, kada bi radili sinhronizovano, od toga bi svako imao koristi”.

“Struja se mora proizvoditi i treba iskorititi hidropotencijale, naravno ne na uštrb životne sredine”, rekao je Đukanović.

Odluke na čekanju

Iz Vrhovnog suda RS su za CIN CG rekli da još nijesu donijeli odluke u predmetima u kojima bosanska NVO vodi postupak protiv Ministarstva RS oko izdavanja dozvole za izgradnju brana “Buk Bijela” i “Foča”.

I u Ustavnom sudu BIH je u toku postupak koji su pokrenula 24 poslanika u toj zemlji, tražeći od suda da zaustavi gradnju ovih brana, jer je ta koncesija po njima nevažeća, zato što se takve odluke moraju donositi na nivou Federacije, a ne entiteta. Iz Ustavnog suda su za CIN CG rekli da još nijesu donijeli odluku u tom predmetu, ali ni privremenu mjeru, kojom je traženo da se zaustavi gradnja.

disklejmer
foto: CIN-CG
Preporučujemo za Vas