Nepažnja, neozbiljnost i neznanje najčešći uzroci nesreća i nezgoda

Nema igre sa planinom: Ne mogu se u sandalama osvajati vrhovi

Za spasilačku akciju u kojoj se koristi helikopter MUP-a, minimalni startni trošak je 1.500 eura, koliko državu košta sat leta

59611 pregleda 204 reakcija 22 komentar(a)
Planine nisu za nespretne: Kom, Foto: Igor Stojović
Planine nisu za nespretne: Kom, Foto: Igor Stojović

Nepažnja, neozbiljnost i neznanje najčešći su uzroci nesreća i nezgoda u planini, kazao je za Vijesti načelnik Gorske službe spasavanja (GSS) Željko Loncović.

Od 1. januara 2016. do kraja juna u Crnoj Gori izvedena je 171 akcija spasavanja, za koje je poziv u pomoć upućen preko Operativno komunikacionog centra 112, kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Objasnili su da je u tim akcijama spašeno je 349 ljudi.

Najviše akcija pokrenuto je zbog stranih državljana, koji su se izgubili, povrijedili, sklizali sa staze - spasioci su u posljednjih pet godina i šest mjeseci izvukli njih 298.

Za jednu akciju, u kojoj spasioci koriste helikopter MUP, minimalni startni trošak je 1.500 eura, koliko državu košta sat leta. Međutim, gotovo nijedna akcija nije završena za sat, već traju mnogo duže.

Uprkos velikim troškovima, MUP, službe zaštite, ekipe hitne medicinske pomoći ni gorski spasioci ne naplaćuju akcije spasavanja u planini, već to rade volonterski.

“Troškovi akcije spašavanja u planini zavise od kompleksnosti i trajanja izvođenja same akcije spašavanja. Minimalni troškovi po satu letjenja helikoptera su oko 1.500 eura. Troškovi se uvećavaju zbog potrebe angažovanja službe zaštite i spašavanja, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja”, objasnili su iz MUP-a.

U odgovorima ističu da su većinu od 171 akcija spašavanja izvršile Gorska služba spašavanja i službe zaštite i spašavanja:

“U pojedinim slučajevima koristila (se) i avio helikopterska jedinica MUP-a”.

NEOZBILJNOST NAJOPASNIJA

Loncović objašnjava da je od 3N - nepažnja, neozbiljnost i neznanje, najčešći uzročnik nesreća u planini neozbiljnost.

Kapa Moračka
Kapa Moračkafoto: Igor Stojović

“Nije to ništa slučajno. U planini je kao i svuda - važe neka pravila i najviše je onih koji to znaju i znaju pravila, a ne poštuju ih. Onih koji ne znaju pravila u planini, ne prepoznaju opasnost i ne mogu je kontrolisati mnogo je manje nego drugih”, rekao je Loncović.

Iskusni alpinista, planinar i dugogodišnji gorski spasilac ističe da je GSS prije par dana, zbog trenutnih vremenskih uslova i velike količine snijega na pojedinim dionicama planinarskih staza, objavio upozorenje i preporuku obaveznog korišćenja adekvatne planinarske opreme.

9

ljudi poginulo je u proteklih pet i po godina na crnogorskim planinama - četiri stranca i pet crnogorskih državljana. U tekućoj godini stradala je jedna crnogorska planinarka. Godinu ranije nije bilo žrtava u planini, a 2019. su bile četiri - dva strana i dva crnogorska državljanina. Godinu prije toga poginulo je troje ljudi, jedan crnogorski i dva strana državljanina, a 2017. jedan državljanin Crne Gore

Ta Služba preporučila je poseban oprez na stazama koje vode ka durmitorskim vrhovima Bobotov kuk, Mali međed, Veliki međed, Minin bogaz i Bezimeni vrh.

“Ne očekujemo mirnu sezonu, jer je neočekivano puno snijega u planini za ovo doba godine. Ljudi su potpuno nepripremljeni da ih na stazama čeka snijeg i odlaze na planinarenje bez adekvatne opreme. Zadnje dvije akcije na Durmitoru bile su upravo sa tim povezane. GSS je dao preporuku za korišćenje staza, a za neke ne preporučujemo ni da se koriste. Nažalost, nijedna sigurnosna preporuka GSS ne obavezuje nikoga da po njoj postupi, jer zakonski nema uporište u tome. U Hrvatskoj postoji zakon o Gorskoj službi kojim su vrlo precizno definisana prava i obaveze, kao i kazne za nepoštovanje njihovih preporuka. Kod nas to nije slučaj”, rekao je on.

Loncović objašnjava da nenaplaćivanje troškova spasavanja u planini nije slučaj samo u Crnoj Gori, već u gotovo svim državama okruženja.

Rekao je da GSS, MUP, ni sve službe koje učestvuju u akcijama nikada nikome nijesu ništa fakturisali.

“GSS postoji 57 godina i toliko dugo volonterski spašavamo ljude”, kazao je on.

UZALUDNA UPOZORENJA

Među onima koje spašavaju iz planine, često su ljudi koje neko uzalud opomene da su neadekvatno opremljeni, da kasne, ili da su izabrali loš dan za uspon.

“Međed je jedan od vrhova na kom je bilo najviše stradanja. Jednom su momci iz GSS-a, koji su se vraćali sa uspona, sreli roditelje sa djetetom, neadekvatno opremljene, kako kasno kreću na stazu. Rekli su im - prvo, nijeste opremljeni da valja, drugo kasno je, a treće sprema se veliko nevrijeme. Oni su našim momcima odgovorili da neće ka vrhu, već samo malo da šetaju. Nakon četiri sata stigao je poziv za pomoć - OKC nas je obavijestio da je tročlana ekipa zaglavljena ispod Malog međeda. Ista ekipa koja ih je tog dana upozorila roditelje sa djetetom da se vrate, krenula je u spasilačku akciju. Kada su došli do njih, vidjeli su da su to isti ljudi. Dali su im svoju opremu i svoje jakne, da se ne smrznu, a potom ih bezbjedno spustili sa planine. To su stvari koje nisu regulisane. Upozoriš ih, ali im ne možeš zabraniti, jer oni jednostavnu odluče da idu, a na kraju o jadu zabavi cijelu državu i svi su na nogama zbog nečijeg ćefa”, kaže Loncović.

Skijaša izvlačili iz kuloara
Skijaša izvlačili iz kuloarafoto: GSS

On objašnjava da je sličnih akcija bilo puno.

KORIŠĆENJE STAZA UREĐENO NA PAPIRU

Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore (PSCG) Dragan Bulatović objašnjava da je Skupština Crne Gore 2008. godine donijela Zakon o planinskim stazama, ali da nemaju pravo niti mogućnost da bilo kome uskrate korišćenje planinskih staza.

“Planinske staze su objekti od javnog interesa, dobra u opštoj upotrebi, dostupne za korišćenje svima, u skladu sa utvrđenom namjenom. Prema namjeni staze se dijele na pješačke, planinarske, staze za planinski biciklizam i staze posebne namjene (rekreativne, ekološke, edukativne i sl.). Ministarstvo nadležno za poslove turizma, uz prethodno mišljenje Planinarskog saveza Crne Gore, odnosno Biciklističkog saveza Crne Gore utvrđuje namjenu i pretežnu namjenu planinskih staza iz sastava Nacionalne mreže. Korisnici planinske staze koriste na sopstvenu odgovornost. Dužni su da ih koriste na način da ne ugrožavaju svoj ili život drugoga, na bilo koji način ograničavaju pristup planinskoj stazi, štete, odstranjuju ili uništavaju markacije, smjerokaze, kutije i drugu opremu. Takođe, korisnici ne smiju pričinjavati štetu flori i fauni na zemljištu preko kojeg planinska staza prolazi”, objašnjava Bulatović.

U CRNOJ GORI SAMO 29 VODIČA

Predsjednik PSCG objašnjava da pružanje usluga vođenja pojedinaca ili organizovanih grupa korisnika na obilazak planinskih staza i sa njima povezanih prirodnih ljepota i rijetkosti, u skladu sa Zakonom o planinskim stazama, može vršiti planinski vodič koji ima licencu.

“Stručna kvalifikacija planinski vodič u Crnoj Gori se može steći na osnovu Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama, u skladu sa Programom osposabljavanja i Standardom zanimanja. Nacionalni savjet za obrazovanje je 2012. god. usvojio Program za osposobljavanje za zanimanje planinski vodič u okviru koga postoji 9 modula osposobljavanja za devet kategorija planinskih vodiča (A - F), za vođenje u različitim godišnjim dobima na različitim terenima. U skladu sa zakonom, kandidati mogu polagati ispit nakon završenog programa obuke, ili direktnom provjerom znanja. Trenutno u Crnoj Gorimi imamo 29 sertifikovanih planinskih vodiča različitih kategorija (A-E, od lake ljetnje do zahtjevne zimske ture). Nakon položenog ispita kod Ispitnog centra Crne Gore oni su od Ministarstva rada dobili sertifikat o stečenoj kvalifikaciji. Planinarski savez Crne Gore je krajem ljeta 2020. godine dobio licencu za organizatora obuke za zanimanje planinski vodič, tako da ćemo u narednom periodu organizovati obuku i ispite za ovo zanimanje”, kazao je on.

Bulatović naglašava da PSCG na svojoj internet stranici i u Planinarskim novinama, najmanje dva puta godišnje (u jesen prilikom zatvaranja i u proljeće prilikom otvaranja planinskih staza), a po potrebi i češće, daje saopštenja-obavještenja o mogućnostima korišćenja Nacionalne mreže planinskih staza:

“U ovim saopštenjima korisnici se upućuju na opšte stanje na stazama, upozoravaju na opasnosti i pravila ponašanje, te im se preporučuje da ne koriste usluge nesertifikovanih vodiča”.

Dragićević: Neće vodiči spriječiti nesreće, ali hoće bolje markacije i osiguranje staza

Obaveza planinara da unajme planinarskog vodiča neće spriječiti nesreće ili turiste da se u planinama izgube, ocijenio je građanski aktivista i turistički radnik sa Žabljaka, ističući da bi se nesreće u planini mogle sriječiti dodatnim markiranjem i osiguravanjem staza.

On je istakao da bi se nametanjem te obaveze mogla i pogoršati trenutna situacija i ugroziti broj posjetilaca koji na planinu dolaze po slobodu i iskustvo i ne žele da izdvoje dodatna sredstva i da imaju vodiča:

“Kao neko ko se isključivo bavi planinskim turizmom i ko servisira isključivo planinare u Nacionalnom parku Durmitor, mogu da zaključim da je ovo problem koji uz malo rada nije preteško riješiti. Staze u NP Durmitor nijesu adekvatno markirane, ne postoji dovoljan broj info tabli, zaposleni u NP kao i izdavaoci smještaja ne pričaju engleski, pa i ne mogu da upozore turiste da u planinu ne kreću na dan kada je vrijeme promjenljivo ili kada su najavljene padavine poslijepodne, da ih upozore da ne kreću u planinarenje bez adekvatne opreme ili da im opremu posude/iznajme u slučaju da je gost nespreman”.

Dragićević dodaje da je problem i nepostojanje informativnih pamfleta, planinarskih mapa sa opisom staza i znaka upozorenja:

“Turisti se uglavnom informišu preko blogova koji često uljepšavaju stvarnost, ne daju dovoljno informacija ili ih je planinar pisao shodno uslovima u avgustu, a neko se odlučuje da pohodi planinu u junu dok još ima snijega. Na lokacijama na kojim se nezgode najčešće dešavaju nije došlo do poboljšanja prethodnih desetak godina, nijesu postavljene nove sajle i dodatne mjere obezbjeđenja, nijesu postavljene nove table upozorenja, a sigurno 80 odsto nesreća koje su izazvane neiskustvom ili neadekvatnom opremom moglo bi da se riješi dodatnim markiranjem i osiguravanjem staza”, zaključio je Dragićević.

Nadzor nad stazama imaju tri ministarstva

Članom 1 Zakona o planinskim stazama uređuju se uslovi i način utvrđivanja mreža planinskih staza, njihovo uređenje i održavanje, klasifikacija i kategorizacija, kao i druga pitanja od značaja za korišćenje planinskih staza.

“Crna Gora se može pohvaliti da je prva u regionu ovo pitanje zakonski uredila. Pored ovog zakona, na uređenje, označavanje i održavanje planinskih staza i njihovo bezbjedno korišćenje primjenjuju se propisi kojima su uređene oblasti saobraćaja, korišćenja šuma, planiranja i uređenja prostora, izgradnje objekata i zaštite životne sredine. Nadzor nad sprovođenjem Zakona o planinskim stazama vrše ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine i ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, preko nadležnih inspektora, kao i Uprava policije, u skladu sa zakonom”, kazao je predsjednik PSCG.

On objašnjava da u skladu sa Zakonom o planinskim stazama sistem staza u Crnoj Gori čine Nacionalna mreža planinskih staza i lolalne mreže planinskih staza.

“Nacionalnu mrežu planinskih staza uređuje PSCG, a održava je preko klubova domaćina. Izuzetno, uređenje planinskih staza iz Nacionalne mreže planinskih staza koje se pretežno koriste za planinski biciklizam vrši Biciklistički savez Crne Gore. Uređenje i održavanje Nacionalne mreže planinskih staza, vođenje registara i drugih poslova utvrđenih zakonom o planininskim stazama finansira se iz budžeta CG, na osnovu plana radova i troškova na koji saglasnost daje ministarstvo zaduženo za poslove turizma”, rekao je Bulatović.

Za pet i po godina spasili 298 stranaca i 51 državljanina Crne Gore

Od 349 ljudi spašenih u akcijama od 1. januara 2016. godine do kraja juna, spasioci su pomogli 298 stranaca i 51 našem državljaninu.

Od početka 2021. godine do kraja juna bilo je sedam akcija, u kojima je spašeno 25 ljudi - dva domaća i 23 strana državljanina. Godinu ranije, u 14 akcija spašeno je 16 ljudi. To je jedina godina u kojoj je broj stranih i domaćih državljana koji su tražili pomoć izjednačen - po njih osam zvalo je u pomoć.

Prije dvije godine, odnosno 2019. spasioci su izveli 40 akcija i spasili osamdeset troje ljudi - devet crnogorski i 74 strana državljanina. Godinu prije toga bio je identičan broj akcija, 40, a spašeno je 88 ljudi - 20 domaćih i 68 stranih državljana. Prije četiri godine, tačnije 2017. spasioci su reagovali 41 put. Iz planina su spaslili 67 ljudi, od čega sedam crnogorskih, a 60 stranih državljana, a 2016. godine u 29 akcija spašeno je 70 ljudi. I te godine broj stranih državljana kojima je trebala pomoć bio je znano veći - 65. Pomoć je tražilo pet crnogorskih državljana.

Preporučujemo za Vas