komunisti Nikšića i Crne Gore obilježili 13. jul

"Tajkunsko-politička elita više od 30 godina živjela od ruševina i uništavanja tekovina socijalističke revolucije"

"Prošlo je 80 godina od kada su pukle prve ustaničke puške i stvorena prva slobodna teritorija u Evropi koja je tada stenjala pod fašističkom i nacističkom čizmom", kazao je Radislav Stanišić, predsjednik Centralnog komiteta Jugoslovenske komunustičke partije Crne Gore (JKPCG)

15611 pregleda 753 reakcija 8 komentar(a)
Danas u Nikšiću, Foto: Svetlana Mandić
Danas u Nikšiću, Foto: Svetlana Mandić

Uz himnu Crne Gore, ali i uz himnu nekadašnje Jugoslavije "Hej Sloveni", kao i iz Internacionalu, partizanske pjesme, zastave i prigodna obraćanja, komunisti Nikšića i Crne Gore položili su cvijeće ispred spomenika narodnog heroja Čedomira Ljuba Čupića u Nikšiću i obilježi 13.jul, Dan državnosti, ali i 80 godina od prvog opštenarodnog ustanka u porobljenoj Evropi.

"Prošlo je 80 godina od kada su pukle prve ustaničke puške i stvorena prva slobodna teritorija u Evropi koja je tada stenjala pod fašističkom i nacističkom čizmom", kazao je Radislav Stanišić, predsjednik Centralnog komiteta Jugoslovenske komunustičke partije Crne Gore (JKPCG) i dodao da su im praznik čestitali komunisti Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, Socijalistička radnička partija Hrvatske i socijalisti Slovenije.

Dan državnosti, Nikšić
foto: Svetlana Mandić

"Danas smo ovdje, pred antifašističkom ikonom čiji je prkosni osmijeh prilikom izricanja smrtne presude zadivio čovječanstvo i kod članova pokreta otpora širom Evrope ulilo nadu da dani slobode moraju doći. Zbog sve otvorenijih napada i negiranja uloge Komunističke partije Jugoslavije i partizana koji su izvojevali slobodu, drugu Ljubu podnosimo raport. Druže Ljubo, sve ono za šta ste se ti i tvoji saborci borili i položili živote više ne postoji. Tajkunsko-politička elita više od 30 godina živjela je od ruševina i uništavanja tekovina socijalističke revolucije. Neko će reći da je malo nas komunista. Malo nas je bilo i 1941. kada su sa Titom na čelu, bez straha i uzmaka poveli narod u oslobodilačku borbu protiv mnogo jačeg neprijatelja i dokazali da nema nepobjedivih", kazao je Stanišić i poručio da neće dozvoliti da ih na grobovima boraca za slobodu i bratstvo i jedinstvo dijele po nacionalnosti i vjeri.

Stanišić
Stanišićfoto: Svetlana Mandić

Mirko Đurđevac je kazao da 13. jul nadilazi lokalne okvire, jer se toga dana 1941. godine u srcu рorobljene Evrope, u vrijeme kad su fašizam i nacizam bili na vrhunсu svoje moći, narod u Crnoj Gori digao na ustanak.

"lstorijski događaj ро mnogo čemu fenomen, ali onome ko poznaje istoriju i slobodarsku tradiciju Crne Gore nešto sasvim razumljivo i prirodno. U prilog tvrdnji da je pomenuti događaj svojevrsni fenomen išla je i činjenica da je Crna Gora dobila najblažu okupaciju, ako se za bilo kakvu okupaciju može uрotrijebiti taj termin, da su Italijani nastojali da ostave dobar utisak nekoga ko je prijateljski raspoložen prema Crnој Gori, ali u svijesti naroda i kasnijе ustanika jedna činjenica je ostala neizmjenjiva – da je Crna Gora porobljena ili okupirana i dа nеprijatelj kakvim god se prikazivao, i dalje оstaje neprijatelj samim tim činom što je nаsilno i sа oružjem ušaо u zemlju i otео оnо пajvrjednijе, oteo je slobodu", kazao je Đurđevac.

Đurđevac
Đurđevacfoto: Svetlana Mandić

Prema njegovim riječima, Trinaestojulski ustanak je putokaz kojim putem treba da idemo jer samo ono što je ljudsko, što u sebi поsi duh slobode i duh ljudskog dostojanstva, za to vrijedi živjeti i za to se vrijedi boriti.

"Тog 13. jula 1941. godine naši preci opomenuli su se svojih prava na ljudsko dostojanstvo i prava na slobodu i u ime toga ustali su protiv najvećeg zla koje je covječanstvo vidjelo, ustali su protv fašizmа i nаcizma koji su prjetill da unište sve tekovine ljudske civilizacije i svijet pretvore u jedan veliki koncentrаcioni logor i pakao", kazao je Đurđevac.

Kako je istakao, tog 13. jula 1941. godine naši preci pokazali su Evropi i cijelom svijetu kako se bori i umire za slobodu i pravdu i opšte dobro.

"Danas je naš zadatak lakši i nаše je da pokažemo kako se radi i živi za istu tu slobodu i pravdu i opšte kolektivno dobro. Neka ovaj 13. jul bude znak valjanog suživota svih naroda u Crnoj Gori, bez obzira nа гаzlike, nacionalne, socijalnе, рolitičke i svake druge. Neka nas ovaj datum opomene da samo zajedništvom, slogom i međusobnim konsenzusima, možemo rapidno krenuti парrijed u svakom pogledu, ne na štetu svojlh idelala, već da se u individualnom nastojanju preроznа орšte kolektivno dobro. Neka gloženjа. svađe i netrpeljivosti budu naša sudbinska prošlost, odbасimо egoističke pobude i bar za najmanji dio kruga pokrenimo točak demоkratije, na putu kа zrelosti, na putu ka opštem društvenom dobru. Pokažimo svijetu da jedinstvenim nastojanjem i zrelošću smo sa pravom i dio istog toga svijeta, jеr jedino je te ideje pomno slušao i slušаćе ubuduće sav demokratski svijet", poručio je Đurđevac i dodao da budemo vjerni precima, velikom nasljeđu i velikom datumu koji je bio i ostaje naš putokaz, naša opomena i naša svetinja.

Cvijeće na spomenik Ljubu Čupiću položili su Radislav Stanišić i Dragoje Strunjaš, predsjednik nikšićkih komunista, dok je Jovan Vujović, uz pratnju drugova i drugarica otpjevao pjesmu posvećenu 13.julu.

Gaga ne zaboravlja junaka svoje mladosti

Nakon što je bratov i Ljubov grob "zalila" suzama, osamdesetosmogodišnja Dragica Gaga Abramović, došla je do gradskog Trga da spomenik svom junaku iz djetinjstva zakiti ružom.

Abramović
Abramovićfoto: Svetlana Mandić

Gaga, koja sa ponosom ističe da je staronikšićanka, živi u Podgorici i njoj je nepisana obaveza postala obilazak i održavanje Ljubovog groba, koji je 1967. godine u znak zahvalnosti podigao grad Nikšić.

Iako joj bude bolno da se prisjeća kada je kao bosonoga klinka trčala, zajedno sa ostalom djecom, za povorkom koja je Ljuba vodila na strijeljanje, Abramović sa ponosom ističe da nikada neće zaboraviti Ljubove podignute svezane ruke u znak pozdrava, osmijeh koji prkosi smrti, ponos i gordost koja se rijetko srijeće.

"Za mene je 13.jul spas, sloboda, sve. Imala sam tada devet godina. Sjećam se svega lijepog i poštenog u Nikšiću, a za vrijeme rata sjećam se gladi, smrti, ljotićevaca šta su radili, a kasnije prosperirali, a mi ostali ni naprijed ni nazad. Prisustvovala sam Ljubovom suđenju i sa drugarima sa balkona gledala junaka moje mladosti, zatim ga pratila kroz grad do groblja i crkve Sv. Petra i Pavla. Tamo su ga strijeljali. Mi kao djeca nijesmo u tom trenutku znali šta se dešava. Onda je on počeo da kliče partiji, slobodi... Zatim su ga ubili. Svi smo odjurili kući i roditeljima ispričali šta se desilo. I danas znam po imenu sve ljotićevce koji su prisustvovali kako suđenju, tako i strijeljanju. Njih više nema, a neću zbog potomaka njihova imena da pominjem. Kada sam čula da je Ljubov spomenik oskrnavljen, dva dana sam plakala, jer on nije samo Ljubo Čupić, to smo svi mi", kazala je Gaga.

I dok je crnogorski Če Gevara, kako ga ona zove, decenijama bio gotovo zaboravljen, a rijetki su znali gdje se nalazi grob gdje je sahranjen, posljednjih godina njegov osmijeh se ponovo vratio u grad.

Na nikšićkom Trgu je 2018. godine povodom 13. jula svečano otkriven spomenik nazvan "Heroj na korzu", rad Zlatka Glamočaka.

Urađen je prema idejnom projektu Mihaila Radojičića, a finansije je obezbijedio nikšićki preduzetnik, dr Dušan Đurović.

Preporučujemo za Vas