BORBA SA DEZINFORMACIJAMA TEŠKA KAO I PROTIV PANDEMIJE

Laži se šire brže od virusa

Crna Gora nema strategiju za borbu protiv lažnih vijesti i teorija zavjere. Građanima nije uvijek lako da razlikuju dezinformacije i tačne vijesti. Iz Vlade kažu da je samoregulacija medija za sada jedino rješenje, jer ne postoji ni adekvatna evropska praksa

30571 pregleda 377 reakcija 58 komentar(a)
Epidemija koronavirusa donijela je i poplavu lažnih vijesti (ilustracija), Foto: Shutterstock
Epidemija koronavirusa donijela je i poplavu lažnih vijesti (ilustracija), Foto: Shutterstock

Dan uoči zasjedanja crnogorskog parlamenta, u maju kada su poslanici razmatrali izmjene i dopune zakona o zaštiti stanovništva od zarazne bolesti, jedan od korisnika Fejsbuka upozorio je da će “nova skupštinska većina pribjeći represivnoj metodi, kao što je navodno učinio i Aleksandar Vučić u Srbiji, te će na spisak obaveznih vakcinacija protiv zaraznih bolesti dodati i nove protiv koronavirusa”.

Ovo je samo jedan od svakodnevnih primjera širenja lažnih vijesti koje je objelodanio portal za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.me” - platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - a koje su u posljednjih godinu i po dana od izbijanja pandemije COVID 19 zapljusnule svijet.

Stara izreka, da laž obiđe svijet, dok istina ustane iz kreveta, dobila je novi smisao i naziv. Poplavu lažnih, ili obmanjujućih informacija koje mogu dovesti do rizičnih ponašanja i narušiti javno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je “infodemijom”.

Crna Gora, kao i većina zemalja za sada nema pravi odgovor i strategiju za laži koje se raznim kanalima šire brže od virusa i otežavaju suzbijanje epidemije, ocjenjuje više sagovornika “Vijesti”.

Od izbijanja pandemije, bivša i aktuelna vlast nije sprovela stratešku kampanju u kojoj bi građane edukovali kako da prepoznaju obmanjujuće zdravstvene informacije i teorije zavjere.

Šture medijske kampanje, poput “od tebe zavisi”, usmjerene su ka tome da se što više građana vakciniše, a ograničenog dejstva su ostali i brojni javni nastupi zdravstvenih radnika o potrebi poštovanja mjera za sprečavanje širenja bolesti, nužnosti vakcinacije, savjetima kako očuvati mentalno zdravlje...

infodemija
foto: Jasna Kalač

Raskrinkavanje.me je za sada jedini servis koji analizom medijskih članaka i sadržaja na društvenim mrežama ukazuje na brojne lažne vijesti koje se šire o pandemiji. Sarađuju sa sličnim portalima u okruženju, a ponekad, zbog obima, i dijele posao.

Urednik portala “Raskrinkavanje.me” Darvin Murić kaže za “Vijesti” da je učinak vlasti u borbi protiv infodemije teško ocijeniti, jer ga zapravo i nema.

“Nije to slučaj samo tokom ove zdravstvene krize već, kako smo to više puta ponovili, država nema jasnu strategiju i nije preduzela konkretne korake u borbi protiv dezinformacija.Ta borba se obično svodila na reagovanje i lijepljenje etiketa lažnih vijesti, ali bez plana kako da se ova pojava preduprijedi”, istakao je Murić.

Ne mogu stići da obrade sve lažne vijesti:Darvin Murić
Ne mogu stići da obrade sve lažne vijesti:Darvin Murićfoto: CDT

Da je pored uočljive usporene vakcinacije, kao i u većini drugih zemalja, situacija sa infodemijom zabrinjavajuća, govore rezultati istraživanja agencije Ipsos o tome da trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu. Među njima je značajan dio osoba s osnovnim i nižim nivoom obrazovanja.

Istraživanje je pokazalo da u teorije zavjere više vjeruju osobe koje su bile izložene velikom broju netačnih informacija o koronavirusu, kao i osobe koje navode da su imale sreće ako su uspjele da nađu željenu informaciju na ovu temu.

“Ovi podaci ukazuju na značaj medijske pismenosti za javno zdravlje, jer upravo ona omogućava ljudima da nađu informacije koje ih zanimaju, kao i da kritički sagledaju svaku informaciju i provjere je u pouzdanim, stručnim izvorima”, saopštio je Vladimir Raičević, izvršni direktor Ipsosa u Crnoj Gori.

Ovo istraživanje je rađeno u periodu od 24.do 26. marta ove godine, a sprovedeno je uz pomoć britanske Ambasade i UNICEF-a. Nacionalno reprezentativni uzorak obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje.

Infodemija hronično oboljenje javnog zdravlja

Iz Ministarstva zdravlja najavljuju nove kampanju u saradnji sa portalom “Raskrinkavanje.me”, dok iz Ministarstva javne uprave, digitalizacije i medija kažu da se u oblasti infodemije Crna Gora suočava sa istim problemom poput brojnih država EU, a da borbu protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi.

Ministarstvo zdravlja je, tvrde iz ovog resora, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Kliničkim centrom i Domom zdravlja Podgorica u kontinuitetu, strategijski, svakom prilikom apelovalo na poštovanje propisanih mjera, uz obrazloženje zašto je to nužno. Infodemija, kažu, nije „rođena“ pojavom koronavirusa, već je hronično oboljenje koje je zahvatilo sve sfere, među kojima i oblast javnog i ličnog zdravlja.

“Ova oblast je ozbiljno zapuštena u crnogorskom zdravstvu, što dokazuje podatak da je skoro 90 odsto djece koja su rođena 2016. godine vakcinisano MMR-om, a da je obuhvat imunizovanih mališana koji su rođeni 2020. godine, nešto preko 20 procenata. To je samo jedan od slikovitih primjera koje navodimo”, kažu u Ministarstvu zdravlja, bez odgovora na pitanje “Vijesti” šta planiraju da urade povodom tog zabrinjavajućeg podatka.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija rekli su za “Vijesti” da su izradom nacionalnog sajta za informisanje građana o aktuelnoj situaciji izazvanom pandemijom koronavirusa covidodgovor.me, te sprovođenjem konkursa za informisanje građana o epidemiološkim mjerama i imunizaciji u Crnoj Gori, preduzimali pravovremene aktivnosti u cilju tačnog i blagovremenog informisanja i sprečavanja širenja lažnih vijesti.

“Prepoznajući problem širenja lažnih vijesti o pandemiji, naročito proces vakcinacije, sarađivali smo i sa svim drugim institucijama kako bi se informacije pružile na razumljiv i pristupačan način i izbjegla pogrešna tumačenja i lažne informacije. Građani su zahvaljujući sajtu coviodgovor.me, ali i drugim komunikacionim aktivnostima u saradnji sa drugim institucijama (ministarstvima zdravlja i ekonomskog razvoja, Institutom za javno zdravlje, Upravom za inspekcijske poslove) informisani pravovremeno i precizno o svim dešavanjima u zemlji, kada govorimo o pandemiji”, tvrde u Ministarstvu.

Na zvaničnom sajtu Vlade i na sajtu ”covidodgovor.me”, međutim, nema nijedne informacije o tome kako da građani prepoznaju infodemiju. Čak i da ima, analitičari koji prate posjećenost sajtova, kažu da je ona u slučaju coviodgovor.me veoma mala, što znači i da je njegov uticaj takav.

Doktor medicine i saradnik na Katedri za socijalnu medicinu i školu javnog zdravlja i menadžmenta u sistemu zdravstvene zaštite, Medicinskog fakulteta u Beogradu Stefan Mandić Rajčević, koji je prošao obuku SZO o upravljanju infodemijom, objašnjava za “Vijesti” da je ova organizacija na početku pandemije uočila da će širenje velikog broja informacija, od kojih su neke tačne, a neke netačne, predstavljati izazov.

Prošao obuku SZO za upravljanje infodemijom: Stefan Mandić Rajčević
Prošao obuku SZO za upravljanje infodemijom: Stefan Mandić Rajčević foto: Privatna arhiva

Pouzdani izvori umjesto društvenih mreža

“Obuka za menadžment (upravljanje) infodemijom nastala je kao rezultat rada stručnjaka iz velikog broja oblasti, od epidemiologije, medicinske informatike, do medija, komunikacije i humanističkih nauka. Upravljanje infodemijom predstavlja oblik komunikacije rizika i saradnju sa zajednicom (angažovanje zajednice) na rešavanju javno-zdravstvenih kriza. Što se građana tiče, napravljen je most između nauke i preporuka relevantnih institucija u svakoj zemlji i realnih briga, nedoumica u vezi sa odlukom na koji način da zaštite sebe i svoju porodicu” kazao je Mandić Rajčević za”Vijesti”.

Ta obuka je, kaže on, bila online, trajala je četiri sedmice preko telekonferencijskih platformi, i podrazumijevala samostalan i rad u grupama.

“Kako bi priprema za realni scenario bila što efikasnija, proces je podrazumijevao rješavanje problema infodemije u imaginarnoj zemlji koja se susreće sa problemom koronavirusa, a nema dovoljno PCR testova. Vijesti stižu sa različitih strana, nude se lažni ljekovi i preventivna sredstva, a uz to, u imaginarnoj zemlji, zajedno žive tri naroda koji se razlikuju po religiji, kulturi, shvatanju zdravlja, povjerenju u državu i medije. Mislim da je ovaj scenario svima nama dobro poznat. U prvoj obuci koja je organizovana prošle godine iz regiona je učestvovala samo još jedna koleginica iz Slovenije. Od 600 kandidata koji su prihvaćeni iz cijelog svijeta, 250 je uspešno završilo obuku”, kazao je Mandić Rajčević.

U obuci koja se upravo završava, još su po jedan njegov kolega iz Srbije, Hrvatske i Makedonije.

Iz kancelarije SZO u Crnoj Gori nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” o tome koje su njihove preporuke u borbi sa infodemijom, kako ocijenjuju aktuelnu borbu sa njom i da li se bilo ko iz ove države prijavio za obuku koju je prošao Mandić Rajčević.

Kada postoje nedoumice, na koje nije odgovoreno na vrijeme i iz izvora koji se smatraju pouzdanim (ministarstva, instituti za javno zdravlje, državne agencije, stručnjaci u oblasti), Rajčević objašnjava da građani informacije često traže na internetu.

“Čak i kada ih ne traže, informacije pronađu njih putem poruka nepoznatog porijekla koje se šire u različitim grupama, objava na društvenim mrežama, pa i na tradicionalan način tokom kafe sa prijateljima. Ključna riječ za građane je „izvor“ - jedan pouzdan izvor vrijedi više nego hiljadu nepouzdanih”, istakao je Mandić Rajčević.

On je podsjetio na uspješnu reakciju na epidemiju velikih boginja u tadašnjoj Jugoslaviji prije gotovo pola vijeka, koja je pokazala kako država može da se okrene naopako za kratko vrijeme, ali i kako zajednički rad građana, zdravstvenih radnika i države može da dovede do rješenja problema.

“Republika Srbija je uspjela da obezbijedi veliki broj vakcina za veoma kratko vrijeme i omogući svojim, ali i građanima u regionu, da se vakcinišu i zaštite. Zdravstvene vlasti u regionu su koncentrisale svoje napore na obezbjeđivanje ličnih zaštitnih sredstava, proširenje kapaciteta za lečenje obolelih i nabavku vakcina, ali je u drugi plan stavljena strategija komunikacije sa građanima i zdravstvenim radnicima, praćenje i blagovremeno reagovanje na njihove nedoumice, kao i ciljane intervencije u određenim starosnim grupama”, istakao je Mandić Rajčević.

U Ministarstvu zdravlja ističu da prepoznaju maligni uticaj infodemičara, ali da imaju na umu i slobodu govora.

“Jasno je da infodemija ima žestoko korijenje i nećemo sjedjeti skrštenih ruku. Institut za javno zdravlje i CDT će kroz projekat ‘raskrinkavanje’ i uz pomoć konvencionalnih medija i uz snagu društvenih mreža kojom se antivakseri masovno služe, nastojati da razbije ključne mitove - poslije vakcinacije ne ostajemo sterilni, niti nam se mijenjaju geni, niti se u nas ugrađuju čipovi”, kazali su u ovom resoru.

Fond za širenje istine

Murić kaže da je CDT inicirao i radi na osnivanju fonda za borbu protiv dezinformacija, kojim bi se pomoglo domaćim medijima da što manje podliježu neistinama.

“Ideja je da se iz fonda, koji bi osnovala država, podrže projekti medija koji su usmjereni na provjeru tačnosti činjenica u okviru redakcija, uključujući finansiranje novinara, obuku osoblja, uvođenje novih alata i tehnologija…Uz to, nezaobilazno je poštovanje novinarskih standarda koji se u Crnoj Gori često shvataju olako”, objasnio je Murić.

On je rekao da od početka pandemije rade više nego ikada i da, kao i ostali portali za provjeru činjenica, ne mogu stići da ukažu na sve dezinformacije koje se šire društvenim mrežama.

“Bavimo se svim manipulacijama vezanim za COVID-19, bilo da su u pitanju neistine o njegovom nastanku, načinu širenja, maskama, pa do vakcina, koje su odobravanjem za hitnu upotrebu postale glavna meta dezinformatora koji dolaze iz sve rasprostranjenijeg antivakcinaškog pokreta. Bavimo se i stvarima koje nekome izgledaju i zvuče banalno - poput tvrdnji da će nas čipovati”, objasnio je Murić.

Trenutno je najpopularnija tema “lijepljenje” magneta na mjesta gdje je vakcina ubrizgana.

“Iako je dokazano da to nema nikakve veze sa vakcinom takvi snimci se masovno dijele mrežama. Jedna od opasnijih pojava je povezivanje svakog smrtnog slučaja i zdravstvenog problema sa vakcinacijom, bez ikakvih dokaza i utemeljenja, gotovo kao da niko ko je primio vakcinu ne smije umrijeti, a da gomila ljudi na mrežama ne pokuša da nas ubijedi da ga je ubila vakcina” naglasio je Murić.

Ovaj portal je pokrenuo kviz gdje se može provjeriti koliko se poznaju lažne vijesti u vezi aktuelne pandemije koji je postupan na linku https://www.kviz.raskrinkavanje.me/.

Urednica bosanskog portala za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.ba” Tijana Cvjetičanin, takođe, smatra da u cijelom regionu nije bio adekvatnog odgovora vlasti na pojavu infodemije.

Ona je ukazala da su dezinformacije započinjale i od institucija, a za primjer je navela konferenciju za medije u Srbiji gdje je jedan od ljekara govorio o “najsmješnijem virusu u istoriji”, dok je iza njega stajao predsjednik države i smijao se.

“Upravo je ovo bilo pogodno tlo za teoretičare zavjere”, istakla je Cvjetičanin.

Regionalni portali za provjeru činjenica, kako kaže, zajednički su se borili da odgovore na infodemiju i bili su zatečeni brzinom kojom se širila.

“Dok smo ranije imali neke objave koje su imale do 500 dijeljenja, infodemijom smo se suočili sa širenjem i do 10 puta više. Dešavalo se da su u nekim objavama koje su trajale i do sat vremena izrečene brojne neistine, pa smo međusobno dijelili šta će ko da uradi”, kazala je Cvjetičanin.

On-line komentari poligon za dezinformacije

Direktorica Instituta za medije Olja Nikolić je kazala da je pandemija bila veliki test za medije u Crnoj Gori, te da je bio izazov obezbijediti vjerodostojne informacije, a ne biti isključivo megafon za one koje vlasti označe vjerodostojnim.

“Mnoge vlade, pa i crnogorska su se odlučile da ograniče slobode, tako da su ključne informacije saopštavale putem konferencija za štampu, bez prisustva novinara i neprijatnih pitanja”, istakla je Nikolić.

Ključni izvor neistina društvene mreže i tabloidi:Olja Nikolić
Ključni izvor neistina društvene mreže i tabloidi:Olja Nikolićfoto: Boris Pejović

Zdravstvena kriza je pokazala, objašnjava ona, značaj medijske pismenosti i kontinuirane edukacije građana, kako bi postali što otporniji na dezinformacije, laži i propagandu.

“Medijska pismenost ne smije i ne može biti alibi za pasivnost države, regulatora i velikih medijskih platformi. Institut za medije je tokom pandemije u kontinuitetu radio na medijskom opismenjavanju srednjoškolaca, nastavnika, studenata, predstavnika nevladinog sektora kroz radionice, vebinare, analize, članke stručnjaka različitih profila, ali i kroz projekte podrške profesionalizaciji medija”, navela je Nikolić.

Ona je ocijenila da su etablirani mediji u Crnoj Gori položili ispit i da su bili izvor provjerenih informacija i brana širenju dezinformacija i teorija zavjere.

“Prve sedmice pandemijske krize pokazale su da etablirani mediji u Crnoj Gori i sa smanjenim resursima, imaju potencijala za kredibilno informisanje. Recimo, odluka pojedinih portala da uklone potpuno komentare, ili da ih zabrane ispod nekih sadržaja, dio je dobrih samoregulatornih praksi”, istakla je Nikolić.

Ključni izvor neistina, kako je pokazalo jedno od istraživanja Instututa za medije, bile su društvene mreže i tabloidni portali iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima, te mobilne aplikacije poput Vibera i Votsapa, ali i komentari čitalaca u onlajn medijima.

U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija kažu da pitanje lažnih vijesti do sada nije bilo predmet medijske regulacije, jer ne postoje opšte prihvaćeni mehanizmi, niti jasne preporuke kojima se države mogu voditi, a da se tom prilikom ne ugrozi i naruši sloboda izražavanja.

“Crna Gora se suočava sa istim izazovima u oblasti infodemije, kao i sve države EU, a to je pronalaženje balansa između onoga što se dešava na portalima i društvenim mrežama na kojima se najviše plasiraju lažne vijesti i slobode govora. Evropska komisija (EK) prepoznala je lažne vijesti i problem širenja velikog broja dezinformacija novim kanalima komunikacije kao jedan od glavnih izazova demokratije današnjeg doba. Način borbe protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi, odnosno, proaktivnosti platformi u ograničavanju širenja lažnih vijesti”, kazali su iz Ministarstva.

U regulaciji ove oblasti, kako kažu u ovom Ministarstvu, trenutno nema evropskog pravnog nasljeđa koje bi bilo uputno za zakonsku regulaciju novih kanala komunikacije, dok u domaćem medijskom zakonodavstvu ne postoje odredbe koje direktno upućuju na zabranu širenja lažnih vijesti i ne postoje kaznene odredbe za tu vrstu prekršaja.

Iz ovog Vladinog takođe ističu da je za borbu protiv širenja lažnih vijesti važna promocija digitalne i medijske pismenosti i podrška kvalitetnom novinarstvu, što je i standard Savjeta Evrope. Zato tvrde da će reformisani medijski zakoni i najavljena medijska strategija stvoriti osnov za ostvarenje tog cilja.

Ko povjeruje - zakasniće

Stefan Mandić Rajčević je objasnio da postoji važna razlika između dezinformacija i pogrešnih informacija, a tokom ove krize smo imali jedno i drugo.

“Dezinformacija podrazumijeva određenu namjeru da se naškodi, dok širenje pogrešnih informacija to ne sadržI. Kada dođe do vanredne situacije, kao što je javno-zdravstvena kriza izazvana pandemijom, rješavanje problema i zaštita pojedinaca zavisi od poštovanja mjera. Na nivou populacije, nepovjerenje u zdravstvene vlasti i vjerovanje u alternativne mjere koje predlažu neprovjereni izvori dovodi do odlaganja rješavanja problema i produženog trajanja pandemije, zaraze većeg broja ljudi, punjenja bolnica, onemogućavanja pristupa zdravstvenoj zaštiti ostalih ljudi”, ukazuje Mandić Rajčević.

Individualno, nepoštovanje mjera, pojašnjava on, dovodi do zaraze i njenog širenja u porodici i okolini i do smrtnih slučajeva.

“Potrebno je istaći da su na gubitku obično osobe nižeg socijalno-ekonomskog statusa. Oni će kasnije obratiti pažnju na svoje simptome, javiti se ljekaru, dobiti odgovarajuću dijagnostiku i liječenje i imaće teže posljedice po zdravlje, a možda i po život”, rekao je Mandić Rajčević.

Izbjegavanje vakcine - mogući put ka respiratoru

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović je za “Vijesti” kazao da infodemija nije ništa manje opasna od pandemije, te da ono što su uočili crnogorski ljekari je istovjetno briga svih kolega u svijetu. To su građani koje muče dezinformacije i teorije zavjera artikulisane kroz brojne izjave - “vakcine su nedovoljno ispitane”, “moj poznanik je primio vakcinu, pa se razbolio, možda da se nije vakcinisao ne bi”, “virus je napravljen da bi nam sad prodavali vakcine, čipovali nas i ko zna šta sve”, “neću da ostanem sterlian/na”...

“Ništa od ovoga nije istina. Vakcinacijom čuvamo zdravlje i vakcina nas drži dalje od bolnice. Izbjegavanjem vakcinacije protiv koronavirusa približavamo se, u slučaju obolijevanja, respiratoru” naglasio je Joksimović.

On je poručio da građani treba da se vode principom “sve mogu da čitam, da se informišem i saznajem, ali kada treba da se liječim pozvaću i/ili direktno poći kod ljekara.

foto: sin

CIN-CG

Preporučujemo za Vas